- Koje su obaveze upravitelja i koje su sankcije prema upravitelju
- Energetska obnova zgrada: Novi pristupi, konkretna rješenja i inspiracija iz Cavtata
- Brutalan skok novih stambenih kredita u RH
- Ljudi u fokusu (ili ipak ne?) - lekcije iz Markuševca i Čučerja
- Prvo stan, pa sve ostalo: Što Hrvatska može naučiti od Pule i Genta u borbi protiv beskućništva?
- Na što ne zaboraviti pri energetskoj obnovi zgrade: 7 ključnih zahtjeva za uspješan projekt
- Sankcioniranje u zgradama - kako se provodi, kada i pod kojim uvjetima
- Kako do zelenije budućnosti? Ključ je u lokalnim zajednicama i uključivanju ranjivih skupina
- Obveze suvlasnika i predstavnika suvlasnika prema novom Zakonu: Što se (ni)je promijenilo?
- FZOEU objavio javni poziv za sufinanciranje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama

Za građevinu u Hrvatskoj možemo očekivati desetljeće ubrzanog razvoja. Kako razvojem i realizacijom projekata upravljati na najbolji mogući način, od prve skele do zbrinjavanja građevinskog otpada, bila je tema konferencije Obnova od potresa i građevni otpad u kružnom gospodarstvu: Održivost za budućnost održanoj u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
- HGK radi na svim elementima razvoja građevine. Informiramo građevinske tvrtke o mogućnosti i poslovima koji im se otvaraju. Radimo i na izazovima s kojima se građevinska industrija susreće - kako ne bi postali kočnica razvoja. Prije svega tu mislim na pitanje radne snage. Sljedeći element slagalice je građevinski otpad. Gotovo 70 posto građevnog otpada moguće je reciklirati i ponovno koristiti. Naglašavam, u vremenima kada cijene sirovina i materijala rastu, mi imamo priliku ponovno iskoristiti tu sekundarnu sirovinu - priliku koju moramo iskoristiti - poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.
Procjenjuje se da je u 2021. godini nastalo 1,63 milijuna tona građevinskog otpada, što je gotovo 17 posto više nego godinu prije, napomenula je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.
- Građevinska industrija treba svakako odraditi svoj dio, oko zbrinjavanja dijela otpada, suradnje za povratak u lanac proizvodnje. Također sudjelovati u osvještavanju ovog pitanja te u ograđivanju od iznimaka koje ne postupaju kako treba. No, potrebno je poraditi i na sustavu reciklažnih dvorišta i centara za oporabu te na jednostavnim procedurama za tvrtke - istaknula Čagalj.
Puno posla za građevinski sektor nalazi se u obnovi nakon potresa, pa je ministar Bačić istaknuo da je do sada obnovljeno oko 10.700 objekata nakon potresa, što privatne imovine, što zgrada javne namjene.
- Smatramo da ćemo temeljem dostavljenih zahtjeva na području zagrebačkog i petrinjskog potresa obnoviti oko 18 tisuća lokacija. Kada je riječ o obradi i oporabi građevinskog otpada, naš je cilj što prije dosegnuti u postotcima smjernice Europske unije. Mi ga još nismo dosegnuli, ali s obzirom na aktivnosti svih institucija, držim da ćemo u idućem razdoblju i to napraviti. Kako bismo to mogli napraviti potrebno je diljem Hrvatske osigurati u brojnim jedinicama lokalne samouprave reciklažna dvorišta, gdje se može taj građevinski otpad oporabljati i s druge strane povećati aktivnosti tvrtki, njih 300tinjak, koje se u ovom trenutku bave oporabom - rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!
- NACIONALNI PLAN STAMBENE POLITIKE
Kako do prvog doma: Sve opcije stambene politike za mlade do 45 godina
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - travanj/svibanj/lipanj 2025.
- NOVI PROJEKT ZGRADONAČELNIK.HR-A
STANOVANJE PO MJERI - Priuštivo, održivo i stabilno!