Uređeni krov
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
UVIJEK MOŽE BOLJE

Uspješna zgrada - Obnovili dimnjake, krov, instalacije, a nadaju se i energetskoj obnovi

Zgrada u zagrebačkoj Badalićevoj ulici na kućnom broju 25 nakon potresa 2020. godine je od statičara dobila zelenu naljepnicu, no preporuka je bila hitna sanacija dva ulična dimnjaka. Je li zgrada uopće i "trebala zazeleniti", pitala se jedna od stanarki, Ines Kutleša, tada još uvijek buduća predstavnica suvlasnika.

- Da se dogodio još jedan malo jači potres, dimnjaci su mogli lako pasti po balkonima koji gledaju na uličnu stranu ili pak po potkrovlju i probiju deku - objasnila je Kutleša, dodajući kako se na kraju ispostavilo da je i potrebno zamijeniti i krov.

Naime, nakon što su dimnjaci sanirani, krov je počeo prokišnjavati posebno na mjestima gdje su bile nove opšave koje nisu dobro prianjale uz crijep. Razlog tome je što je crijep bio skidan i vraćan na krov, a posljedica svega je, slikovito nam je opisano, da se dio potkrovlja pretvorio u ambijent s kantama i zaštitnim ceradama.

Zgrada je građena 50-ih godina prošlog stoljeća, a prije potresa je bila u solidnom stanju. Najveći problem bila joj je dotrajala fasada koja i dalje čeka obnovu.

Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa

Zgrada je dobro podnijela zagrebački potres u ožujku 2020. godine, iako Kutleša misli da su ulični dimnjaci, ustvari, već tada napukli.

- Bivša predstavnica koja je sa svojim partnerom "upravljala" zgradom uvjeravala je stanare da je sve u redu s dimnjacima te da nema mjesta brizi, iako je nalaz govorio da je već tada jedan napukao, a vjerujem da je i drugi također bio oštećen - ispričala je Kutleša.

Nakon petrinjskog potresa u prosincu 2020. godine stanje se komplicira jer i tako načeti dimnjaci postaju opasni za prolaznike, djecu i njihove roditelje iz Dječjeg vrtića Trešnjevka (koji je u blizini), stanare i sve one koji koriste te dimnjake.

Inesina sestra, inženjerka građevine, utvrdila je problem te su ga njih dvije predstavile ostalim suvlasnicima koji nisu znali što se događa i koliko je situacija ozbiljna.

- Sestra je u to vrijeme radila za grad Zagreb na procjenama oštećenja nakon potresa. Napravila je neslužbeni elaborat sa slikama i opisom oštećenja, a ja sam to svim suvlasnicima poslala na e-mail. Tada je dvoje troje njih odmah stalo na moju stranu, srećom i gospođa koja je sudski vještak za procjenu nekretnina koja mi je bila velika podrška. Nekako smo uspjeli maknuti tadašnje predstavnike i sazvan je sastanak na kojem sam sama ponudila da preuzmem dužnost predstavnika. Cilj mi je bio prvenstveno organizirati i odraditi sanaciju dimnjaka - objasnila je Ines koja se odmah po prihvaćanju dužnosti bacila na traženje izvođača radova.

Tegobe s upraviteljem

Za to se okrenula upravitelju zgrade, GSKG-u, no traženu pomoć nije dobila. Štoviše, saznajemo, tadašnji referent je očekivao da idu u sanaciju dimnjaka preko GSKG-ovog izvođača po starom sistemu, tako da se dimnjaci opet zidaju.

Sistem koji je nudilo društvo Top dom (izgradnja dimnjaka prema EU standardima) GSKG-u nije "bio zanimljiv".

- GSKG nam je tada radio najviše problema putem referenta koji tri puta nije vidio ponudu koju sam slala e-mailom i na temelju nje tražila pozajmicu ili kredit te su nam time onemogućili realizaciju ikakvog financiranja i pomoći koji smo tada tražili. Na kraju smo sami skupili sredstva koja su nedostajala, tadašnjih 50.000 kuna, a sve zajedno oko dimnjaka nas je koštalo 90.000 kuna - istaknula je Kutleša.

Dodala je kako su izgubili previše vremena od detekcije problema do same akcije, dimnjaci su opasno prijetili da padnu na cestu i to na parkirna mjesta koja su ponajviše koristili roditelji čija su djeca pohađala vrtić Trešnjevka. Ona je čak pisala dopise i ravnateljici vrtića da je upozori na problem, no kako je izostala reakcija GSKG-a, tako je izostala i ravnateljičina. Netko je čak više puta uklonio i traku upozorenja da područje ispod zgrade nije sigurno za korištenje.

Suvlasnici su se odlučili krenuti u samoobnovu zgrade jer su zaključili da će to biti najbrže i najbezbolnije, s obzirom na to da niti upravitelj niti Grad nisu reagirali.

To su napravili tako što su sredstva koja su nedostajala, uz prethodni dogovor s GSKG-om, prema unaprijed dogovorenom izračunu, uplatili na račun pričuve, iz koje su onda plaćani računi. Izračun se napravio tako da su uplate išle kao i za pričuvu sukladno suvlasničkim udjelima. Nakon toga je na red došla sanacija struje u krovištu te potom u stubištu, što je bilo poželjno za napraviti, što zbog prokišnjavanja što zbog starosti. To je plaćeno tadašnjih 18.000 kuna i novac je išao iz pričuve koja se punila redovnim uplatama. Osim instalacija, promijenjeni su i glavni osigurači te razvodni ormarići.

Kredit i povećanje pričuve

Za krov je potom podignut kredit u iznosu od 17.834 eura, no niti u tom procesu se GSKG nije iskazao. Kutleša je kazala da je upravitelj pomogao u realizaciji kredita za sanaciju krova, ali je za to naplatio i naknadu iz samog kredita od 1,5 posto, što je stanarima bilo neshvatljivo, tim više jer ni sama banka ne naplaćuje takve naknade.

Kako bi si suvlasnici to mogli priuštiti, podignut je i iznos pričuve na 5,55 kuna po četvornom metru, odnosno današnjih 0,72 eura, dok je prije početka svih radova iznosila 3 kune.

Financijska pomoć je ipak stigla u studenom 2023. godine. Radilo se o naknadnoj novčanoj pomoći prema Zakonu o obnovi koju su suvlasnici dobili od resornog Ministarstva za dimnjake pod čijom ingerencijom je Zakon o obnovi. Svotom od 11.000 eura smanjen je iznos kredita podignutog za obnovu krova.

- Na početku je sve to bilo dosta komplicirano jer uopće nisam znala gdje predati zahtjev za taj povrat. Čak sam išla i do Vladinog ureda za obnovu koji se tada otvorio, da bih shvatila da je to što su mi tamo ispričali, među ostalim, da svi suvlasnici moraju dvaput dolaziti do njih ako predaja zahtjeva ide preko predstavnika suvlasnika, prekomplicirano za izvesti. Na kraju smo za sve išli preko GSKG-a, tj. mi smo sve pripremili, a oni su to slali u Ministarstvo - ispripovijedala je predstavnica.

Pomoć sa svih strana

Ines, inače dipl. ing matematike, kaže da joj je u svemu pomoglo njezino radno iskustvo na području upravljanja projektima u IT industriji i bankarskom sektoru. Pristup organizacije posla je, kaže, sličan.

- Ove građevinske stvari sam nekako putem učila. Pomogla mi je i grupa na Facebooku 'Potres u Zagrebu - Svi mi u centru' u smislu prikupljanja nekih informacija. Tamo sam, recimo, čula za firmu Top dom koja se bavi sanacijama dimnjaka na sigurniji način prema u EU standardima. To sam shvatila kad sam otišla na njihovu web stranicu da zapravo rade dimnjake s cca 14 kg težine i oni mijenjaju ove koji su teški 300tinjak kilograma - ispričala nam je.

Dok je trajala sanacija većina stanara ostala je u zgradi iako su se ona i njezini prvi susjedi odselili, najviše iz razloga jer su imali tu mogućnost.

- Bilo me je strah dimnjaka i daljnjih potresa. Također, u samom stanu su isto bila neka oštećenja, ali ništa veliko, no i sanacija toga je koštala cca 10.000 kuna - objasnila je.

Srednji su stanovi imali dodatne poteškoće jer su stanari ostali bez plina. Kako su dimnjaci koje su koristili bili oštećeni, nije ih se moglo pregledavati, a samim time niti koristiti. Trebalo je čekati njihov popravak kako bi opet bili sigurni za uporabu.

Ipak ide na bolje

Nakon svega, raspoloženje u zgradi vidno se popravilo, nema potrebe za učestalim sastancima, sve se lako dogovori e-mailom i telefonom. Suvlasnici u dvadeset stanova daju uglavnom svoju stopostotnu suglasnost za što god treba jer su sretni da se oko zgrade napokon netko pokrenuo i voljan je raditi, što godinama nisu doživjeli.

- Na zadnjih par sastanaka više nema nesporazuma i predbacivanja kao nekad, jer to odmah prekidam i fokusiramo se na rješavanje problema koji su tema sastanka i na budućnost, a ne ono što je bilo u prošlosti. Uglavnom se vide pozitivne promjene - istaknula je Ines koja je već nekoliko puta nudila predstavništvo drugim suvlasnicima, no zainteresiranih nije bilo.

Naknada za tu dužnost je minimalna, a uz obitelj i svoj posao, Ines jedva stiže sve odraditi. Usto, svjesna je koliko je toga još pred njom.

Idući korak je energetska obnova zgrade, no prije toga želi da se zatvori kredit za krov. Za energetsku obnovu računaju na povrat sredstava od 30 do 40 posto, no u samom procesu ih usporavaju tužbe koje su podignuli i koje ih koštaju dosta novca.

- Imamo nekih problema oko grada Zagreba koji nas tuži za naše dvorište nakon provedenog etažiranja pa nam je tu otišlo novca. I podižemo tužbu protiv jednog društva koje posluje tako da parkira aute koje popravlja na većem dijelu našeg dvorišta (a to je sam grad njima ustupio dok smo kao zgrada bili još u procesu etažiranja, a grad samo u posjedu), a to sve iziskuje velika financijska sredstva. Tako da će daljnji planovi uvelike ovisiti i o tome - napomenula je.

Kada stvari u zgradi krenu loše, kada vam je potrebna motivacija, pratite #UspješnaZgrada i znat ćete da se može i da nije nemoguće dobro i kvalitetno upravljati zgradom.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.