Visoke zagrebačke zgrade - mogu li preživjeti potrese?

Šira slika Zagreba

Grad Zagreb je glavni grad Hrvatske u kojem živi više od jedne petine ukupnog stanovništva te kao takav predstavlja istaknuto administrativno i dominantno gospodarsko središte gdje se generira više od jedne trećine bruto domaćeg proizvoda. Grad Zagreb središte je državne, regionalne i lokalne uprave. U njemu se nalaze važne obrazovne, kulturne, umjetničke i zdravstvene institucije, industrijski pogoni i kulturna baština neprocjenjive nacionalne vrijednosti. Grad je i prometno središte države i sjecište europskih prometnih smjerova istok-zapad i sjever-jug. Administrativno je podijeljen na 17 gradskih četvrti i 218 Mjesnih odbora.

Grad se nalazi na području na kojemu je pojava jakih potresa dokumentirana unazad više stoljeća, a materijalne i ljudske žrtve mogu biti velike kako je pokazano u procjenama rizika od katastrofa. U Studiji za saniranje posljedica potresa koja se provodila od 2013. do 2021. godine (Atalić i dr., 2013-2020) je, među ostalim aktivnostima, detaljnije analiziran fond zgrada u gradu. Takvi podaci su vrlo bitni jer se tijekom povijesti način gradnje mijenjao ovisno o razvoju tehnologija građevinskih konstrukcija, spoznajama o karakteristikama tla, urbanističkim spoznajama o uređivanju prostora, potrebama za građevnim prostorom i slično. Valja spomenuti da je za Zagreb, kao i za ostatak Hrvatske, specifična i vrlo slaba dokumentacija o rekonstrukcijama koje znatno utječu na ponašanje konstrukcije pri djelovanju potresa i velik broj nezakonito izgrađenih ili rekonstruiranih zgrada što nije tako čest slučaj u ostatku Europske Unije.

Tijekom ažurirane procjene rizika (Atalić i dr., 2018) definirano je 14 karakterističnih tipova zgrada grada Zagreba, a unutar Studije za saniranje posljedica potresa (Atalić i dr., 2013-2020) napravljena je još detaljnija kategorizacija na 42 tipa koja je nastala grananjem već postojećih tipova na podtipove.

Svaki karakteristični tip predstavlja skup karakterističnih atributa kojima se pod zajedničkim imenom mogu opisati zgrade istog ili, do određene granice, sličnog odziva, ponašanja i posljedica od djelovanja potresa s obzirom na način i razdoblje gradnje te vrstu i materijal nosivog sustava.
To omogućava provođenje proračuna na višestruko manjem broju numeričkih modela, a dobiveni se rezultati mogu primijeniti na značajnom dijelu fonda građevina na tom području.

Visoke zgrade i neboderi

U Zborniku elaborata potresnog rizika detaljnije se analiziraju armiranobetonski tornjevi, koji se nazivaju i visoke zgrade. Pojam visokih zgrada obuhvaća tornjeve katnosti više od 15 etaža iznad razine tla.

Visoke zgrade predstavljaju osjetljivi fond zgrada jer je na malom području koncentrirano puno stanovništva. Također, zbog svog konstrukcijskog sustava visoke zgrade predstavljaju poseban izazov pri proračunu i procjeni potresne otpornosti. Dodatno, često su visoke zgrade rađene u grupama tako da imamo više potpuno jednakih zgrada na nekom području. Sve to ih čini izuzetno zanimljivim za analizu procjene rizika i njihove oštetljivosti.

Dodatan motiv je i vrijeme evakuacije koje je kod visokih zgrada znatno dulje nego kod niskih zgrada što znači da posljedice jačih potresa kod težih oštećenja mogu biti katastrofalne. Velik dio visokih zgrada je građen 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća te kao takve nisu projektirane na danas važeće propise i suvremeno opterećenja od potresa. Također, detalji izvedbe tog doba su bili drugačiji što utječe na potresnu oštetljivost takvih zgrada, a vrlo bitan atribut je i održavanje građevine koje znatno može smanjiti njenu otpornost na potres.

Područje interesa istraživanja u sklopu kojeg je obrađivana tema ovog izvješća su visoke zgrade u gradu Zagrebu. Ovim elaboratom je ugrubo analizirana potresna oštetljivost za sve stambene i/ili poslovne zgrade katnosti više od 15 etaža iznad razine tla. Primarni je cilj ustanoviti potresni rizik koji čine visoke zgrade u gradu Zagrebu, a koji je dio ukupnog rizika od potresa za područje grada Zagreba. Visoke zgrade predstavljaju osjetljivi fond zgrada jer je na malom području koncentrirano puno stanovništva, a zbog svog konstrukcijskog sustava visoke zgrade predstavljaju poseban izazov pri proračunu i procijeni potresne otpornosti.

Brojnost zgrada, gruba procjena BRP i velik broj stanovnika opravdavaju analizu potresnog rizika visokih zgrada. S obzirom na grubo procijenjenu nisku oštetljivost i izloženost visokih zgrada, zaključeno je da odabrani tipovi zgrada umjereno doprinose riziku od potresa što nije za zanemariti.
Bitno je naglasiti da ovim elaboratom nisu pojedinačno obrađene zgrade niti se rezultati mogu tako tumačiti. 

Prema podacima je ukupni broj visokih zgrada u gradu Zagrebu 164 i one imaju ukupnu (BRP) površinu od 1.800.000 četvornih metara. Ukupno gledajući, u visokim zgradama u Zagrebu svakodnevno živi ili radi ukupno oko 45.000 ljudi.

U konačnici su prikazani rezultati o najvjerojatnijim razinama oštećenja visokih zgrada pri djelovanju potresa makroseizmičkog intenziteta stupnjeva 8 i 9 po MCS ljestvici. Rezultati pokazuju da će pri djelovanju potresa makroseizmičkog intenziteta stupnja 8 po MCS ljestvici 16 zgrada ostati neoštećeno, dok će ih 146 imati blago oštećenje koje se uglavnom svodi na oštećenje nekonstrukcijskih elemenata. Samo dvije zgrade će imati umjereno oštećenje što znači da će nakon potresa ostati umjerena oštećenja konstrukcije koja je potrebno popraviti.

Pri djelovanju potresa makroseizmičkog intenziteta stupnja 9 po MCS ljestvici rezultati grube procjene pokazuju da će 158 zgrada će imati blago oštećenje koje se uglavnom svodi na oštećenje nekonstrukcijskih elemenata. Ukupno će četiri zgrade imati umjereno oštećenje što znači da će nakon potresa ostati umjerena oštećenja konstrukcije koja je potrebno popraviti. Samo dvije zgrade će imati znatno do teško oštećenje što znači da će konstrukcija biti znatno oštećenja. Takve zgrade se neće srušiti, ali će predstavljati opasnost za korisnike i prolaznike. Također će biti upitna isplativost njihovih popravka.

Analizom podataka se može primijetiti da je najviše visokih zgrada u Zagrebu izgrađeno 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća kada je bila velika ekspanzija gradnje i velika potreba za stambenim prostorom. U novije vrijeme se uglavnom grade visoke zgrade poslovne namjene.

Analizom konstrukcijskog sustava se može zaključiti da visoke zgrade u Zagrebu imaju velikom većinom zidove kao osnovni konstrukcijski sustav. To je uobičajeno za doba kada je i najviše takvih zgrada izgrađeno. Manji dio je tek dvojni sustav i okvirni sustav i to se uglavnom odnosi na novije visoke zgrade.

Mamutica, neboderi u Zapruđu i ulici Braće Domany

Od skupine nebodera, može se vidjeti da neboderi u Zapruđu imaju devet istovjetnih jedinica i kao takvi značajno više stanovnika i stanova. Također, zgrada „Mamutica“ je prikazana s devet istovjetnih jedinica. To su dilatacije iste zgrade koje su konstrukcijski odvojene, ali ipak naslonjene jedna na drugu te čine jednu cjelinu. Ona također predstavlja koncentraciju stanova i stanara. Prema broja stanovnika u svim jedinicama istog tipa zgrade iskače zgrada „Mamutica“, a slijede je neboderi u ulici Braće Domany.

Analizom karakterističnog tlocrta zgrade može se primijetiti da je tlocrt uglavnom pravilan što je i bilo za očekivati. Nepravilan oblik tlocrta imaju uglavnom neke novije visoke zgrade kada su i metode proračuna i tehnologija uznapredovali da je bilo moguće to sigurno ostvariti.

Na temelju rezultata se može zaključiti da se za visoke zgrade ne očekuju znatna oštećenja u slučaju potresa. Razlog za to što su one uglavnom rađene 60-ih i 70-ih godina dvadesetog stoljeća kada je postojala svijest o utjecaju potresa na visoke zgrade. Također, visoke zgrade su izazovne konstrukcije za projektiranje i izvođenje. Svakako je projektiranje, kontrola i nadzor ovakvih zgrada znatno kvalitetnija i uglavnom je bila povjerena istaknutim projektantima i izvođačkim poduzećima. Već i svladavanje raznih problema koje visoke zgrade imaju i bez djelovanja potresa je značajno pridonijelo njihovoj otpornosti na potres. Sustav zidova koji se uglavnom nalazi u zagrebačkim neboderima je kvalitetno i robusno rješenje za djelovanje potresa.

Pratite rubriku OBNOVA NAKON POTRESA i vjerujemo da ćete pronaći korisne savjete i informacije. Sretno!

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.