potres
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
NOVAC IZVANA

Znate li koliko je 'vanjskog' novca osigurano za obnovu nakon potresa?

Procjenjena šteta od dvaju potresa koji su lani potresli središnju Hrvatsku je oko 124 milijarde kuna. Tri su 'vanjska' izvora novca koji će pomoći u saniranju štete - Fond solidarnosti EU, NPOO i Svjetska banka. Pogledajte koliko će novca oni 'dati'.  

Izravna šteta od razornih potresa na Baniji od 28. i 29. prosinca 2020. godine procijenjena je na nešto više od pet milijardi eura, odnosno oko 37,5 milijardi kuna. Ako se tom iznosu pribroji izravna šteta nastala u zagrebačkom potresu od 22. ožujka, ukupan iznos šteta doseže oko 16,6 milijardi eura, odnosno čak 124,5 milijardi kuna

A koliko novca je za obnovu nakon potresa 'osigurano' iz Europe i drugih izvora?

Fond solidarnosti

Vlada Republike Hrvatske je 12. studenog 2020. godine donijela odluku o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 683,7 milijuna eura, odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Riječ je o 5,13 milijardi kuna! 

Prema navedenoj Odluci:

  • Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
    • obavlja ulogu nacionalnog koordinacijskog tijela
  • Središnja agencija za financiranje i ugovaranje
    • obavlja poslove neovisnog revizorskog tijela
  • dok je broj tijela odlukom zaduženih za provedbu financijskog doprinosa tijekom provedbe reduciran da bi se postupci racionalizirali i ubrzali

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021-2026 (NPOO)

Pored sredstava koja su na raspolaganju iz Fonda solidarnosti EU, dio sredstava za obnovu osiguran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026. Naime, sastavni dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2023. (NPOO) je poglavlje o financiranju obnove zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. 

Općenito, NPOO sadrži prijedloge projekata u šest područja, ukupne vrijednosti 47,5 milijardi kuna pri čemu se 5,9 milijardi kuna odnosi na inicijativu obnove zgrada. Ovom inicijativom predviđena je, kroz šest reformskih mjera i četiri investicije, obnova zgrada s poboljšicama (eng. build-back-better), kako bi se njenom komplementarnom primjenom uz sredstva FSEU-a omogućila obnova zgrada koja uključuje i protupotresno ojačanje te povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

Svjetska banka

Pored navedenih, Republici Hrvatskoj su, za potrebe obnove od potresa, na raspolaganju sredstva zajma Svjetske banke u iznosu od 200 milijuna dolara (odnosno 1,26 milijardi kuna), namijenjenih prvenstveno za resore zdravstva te znanosti i obrazovanja. U tom smislu:

  • 60 posto sredstava bit će usmjereno na zdravstvo
  • 40 posto za projekte sanacije šteta na znanstvenim i obrazovnim građevinama.

Ostala sredstva potrebna za obnovu osiguravaju se u državnom proračunu te proračunima regionalne i lokalne samouprave na područjima pogođena potresom.

Koliko je ukupno novca?

Ako se zbroje spomenuta tri izvora financiranja obnove nakon potresa, dobije se ukupno 12,3 milijarde kuna. Ukupna procjenjena šteta je 124 milijarde. Dakle, riječ je o 10 posto ukupne vrijednosti štete koja se može financirati 'izvana'. Ostaje 111 milijardi kuna koje će pokriti država iz proračuna i suvlasnici svojim sudjelovanjem. 

Pratite rubriku OBNOVA NAKON POTRESA i vjerujemo da ćete pronaći korisne savjete i informacije. Sretno!