ZAGREB
Izvor: pixabay.com
ZGRADOnačelnik.hr
ODGOVOR STRUČNJAKA

Poplava. Požar. Oluja. Evo što pokriva polica osiguranja.

Postoji nekoliko zanimljivih pitanja na koja smo dobili odgovor od stručnjaka. Što u slučajevima poplave, požara, bure, nepogoda? Što se može osigurati, što pokriva osiguranje?

Uvijek je dobro osigurati se. Potresi su u posljednje vrijeme pokazali koliko je bilo bitno osigurati vlastitu nekretninu. Pisali smo o tome zašto i što je sve obavezno osigurati u stambenoj zgradi. Tekst možete vidjeti OVDJE. 

Sada idemo korak dalje – postoji nekoliko zanimljivih pitanja na koja smo dobili odgovor od stručnjaka. Što u slučajevima poplave, požara, bure, nepogoda? Što se može osigurati, što pokriva osiguranje?

POPLAVE

Posljednjih godina vrlo često imamo priliku svjedočiti brojnim poplavama koje uzrokuju velike štete. Što u takvim slučajevima?

  • Kiša nije elementarna nepogoda.
  • Poplava je stihijsko neočekivano poplavljenje terena od stalnih voda (rijeka, jezera, mora i dr.) zbog toga što se voda izlila iz korita ili provalila obrambeni nasip ili branu, izlijevanja vode zbog izvanredne plime i valova na moru i jezerima neobične jačine i od nadolaska vode iz umjetnih jezera. Poplavom se smatra i neočekivano poplavljenje terena zbog naglog stvaranja velike količine vodene mase koja je nastala kao posljedica proloma oblaka.
  • Bujica se smatra stihijsko neočekivano poplavljivanje terena vodenom masom koja se stvara na nizbrdnim terenima, zbog jakih atmosferskih oborina i slijevanja ulicama i putovima.

Osiguranjem od poplava i bujice obuhvaćene su samo štete prouzročene na osiguranom objektu za vrijeme poplave i neposredno nakon povlačenja vode.

A koliko ste puta na televiziji gledali kadrove kanalizacijskih otvora iz kojih je šikljala voda i mnogima uzrokovala štetu? Nažalost, tu vam osiguranje ne može pomoći.

  • Ovo se ne može osigurati nijednom policom jer se radi o neodržavanju, jedino se može podnijeti privatna tužba. Naime, polica osiguranja odgovornosti iz djelatnosti po kojoj bi u slučaju ostvarenja nekog od osiguranih rizika mogla naplatiti šteta. Ali ovdje je uistinu riječ o neodržavanju što nije definicija rizika.

POŽAR

Požar prouzročen vanjskim utjecajima - npr. vatra je došla do zgrade i zahvatila dijelove zgrade (najčešće ljeti na Jadranu). Što u tom slučaju?

  • Ako zgrada ima osiguranje od požara (zajedničkih dijelova) onda je to pokrivno tom policom. Ali ako se radi o stvarima u stanu, onda to pokriva polica osiguranja koju svaki vlasnik ugovara sam za sebe.

Požar u stanu uzrokovan drugim čimbenicima - npr. zapale se zavjese, netko ostavi upaljen štednjak, dogodi se kratki spoj, iskra iz kamina zapali tepih…

  • Za svaki požar koji nije namjeran (temeljem policijskog zapisnika) isplaćuje se osigurnina sukladno ugovorenoj polici osiguranja i načinu na koji je osiguran (sadašnja vrijednost, nova vrijednost, osiguranje samo građevinskog dijela objekta, osiguranja stvari u stanu itd.).

VJETAR

Bura - Mnogi građani uz obalu imaju problema kada puše jaka bura jer im, primjerice, uzrokuje štetu na krovu.

  • Bura nije elementarna nepogoda, to je vjetar koji je uobičajen u tom podneblju te se sukladno tome moraju graditi i građevine.

Oluja - uvjete što je oluja definira osiguratelj u svojim uvjetima, a ovo je jedan od primjera uvjeta:

(1) Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 metra u sekundi odnosno 62 kilometara na sat (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više.
Smatrat će se da je puhao vjetar ove brzine u kraju gdje se nalazi osigurana stvar, ako je vjetar lomio grane i stabla ili oštetio redovno održavane građevinske objekte. U slučaju sumnje, osiguranik mora dokazati brzinu vjetra izvješćem hidrometeorološke službe.

(2) Štete od oluje obuhvaćene su osiguranjem ako su prouzročena mehanička oštećenja osigurane stvari:

  1. neposrednim djelovanjem oluje
  2. izravnim udarom predmeta oborenih ili nošenih olujom

(3) Osiguranjem od oluje nisu obuhvaćene štete:

  1. od prodiranja kiše, tuče, snijega ili drugih nanosa kroz otvoren prozor ili druge otvore koji postoje na zgradi, osim ako su otvori nastali od oluje
  2. štete od kiše i drugih oborina na stvarima smještenim na slobodnom prostoru, u gričevima pod nadstrešnicama i ostalim otvorenim zgradama
  3. od snijega nanošenog olujom ili od težine snijega
  4. na građevinskom objektu koji nije bio izgrađen prema načinu gradnje uobičajenom u tom mjestu, ili koji je slabo održavan ili dotrajao
  5. na loše održavanim limenim dimnjačkim nastavcima koji su nagriženi korozijom
  6. na dotrajalim griljama, roletama i prozorima
  7. na korodiranim dijelovima krovne limarije (oluci, vertikale, opšavi i sl.)
  8. na dotrajalim fasadama (napukline, naprsline, ljuštenje slojeva i otpadanje dijelova dotrajale žbuke)
  9. propusti i pogibi dotrajalih (trulih) ili crvotočnim izgriženih krovnih, stropnih i podnih greda
  10. pukotine na pregradnim zidovima te na spoju zidova i stropa

Primjer - stablo padne na zgradu pa polomi prozore u stubištima.

  • Potrebno vidjeti u čijem vlasništvu i održavanju je stablo, je li palo zbog starosti i neodržavanja ili zbog oluje.

 

Pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Poslušajte i pogledajte zanimljivosti na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. Svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA, jednu od najaktivnijih grupa na društvenim mrežama. Pratite iskustva drugih, pitajte za mišljenje ostale članove, pomognite drugome.

A kada vam je uistinu potrebna konkretna pomoć za rješavanje problema, obratite nam se za SAVJET.