Poplava, tuča, suša, oluja - kako se 'zaštititi' od prirodne nepogode

Gotovo svakog ljeta velike suše unište usjeve poljoprivrednika, razorne tuče pored usjeva unište brojne automobile i krovove, olujni vjetrovi raznesu stabla i krovove koji potom unište imovinu građana. 

Svake godine, nažalost, imamo priliku u medijima gledati priče o uništenoj imovini zbog prirodnih nepogoda. S obzirom na klimatske promjene i najave da vrijeme u budućnosti neće baš biti blagonaklono prema nama, možda je vrijeme za pokušati se zaštititi. 

Što je prirodna nepogoda?

Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je:

• vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili
• ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili
• ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto

Osiguravajuće kuće, a među njima i Wiener osiguranje sa svojim Paketom osiguranja imovine Moj (o)siguran dom, u okviru osnovnih pokrića (požar, izljev vode) također nude pokrića oluje i tuče. Moguće je ugovoriti i dopunske rizike kao što su:

• potres
• poplava
• bujice i visoke vode
• klizanje tla/odron zemljišta ili
• snježna lavina

Potres se, primjerice, ugovara na vrijednost osigurane svote za požarne rizike, dok se ostale opasnosti ugovaraju na tzv. 'prvi rizik', odnosno do ugovorenog iznosa koji je manji od osigurane svote za požarni rizik (šteta se isplaćuje do maksimalno ugovorenog iznosa na polici).

Rizik poplave može se ugovoriti ako u posljednje tri godine nije bilo poplave na području gdje se osigurava objekt.
Za pojedinačna osiguranja zgrada, kuća i stanova, koja nisu dio paketa osiguranja, rizik poplave može se ugovoriti bez obzira na to je li prethodno bilo poplava, a visina premije ovisi o vremenskom periodu u kojem područje nije bilo plavljeno.

Temeljem Pravilnika o registru šteta od prirodnih nepogoda te Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, prirodne nepogode definirane su kao:

• potres
• olujni i orkanski vjetar
• požar
• poplava
• suša
• tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom
• mraz
• izvanredno velika visina snijega
• snježni nanos i lavina
• nagomilavanje leda na vodotocima
• klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta
• druge pojave koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području

Kako ugovoriti policu osiguranja? 

Ne postoji velika razlika u ugovaranju i uvjetima za stanove, zgrade ili kuće, no naravno sve ovisi o konkretnom slučaju, vrsti police, nekretnini za koju se ugovara i sl.

Prilikom ugovaranja police osiguranja, jedna od važnih stavki koja utječe i na visinu ugovorene premije je način gradnje samog objekta. Kod paketa Moj (o)siguran dom moguće je ugovoriti osiguranje za objekte masivne ili mješovite građe, dok se objekti slabe građe ne mogu osigurati.

Kod osiguranja stambenih zgrada i ostalih objekata (npr. poljoprivrednih gospodarstava), po pojedinačnim pokrićima može se ugovoriti i osiguranje objekata slabe gradnje.

POPLAVA

U slučaju paketa osiguranja Moj (o)siguran dom, ako je mjesto osiguranja poplavljeno u posljednje tri godine od datuma ugovaranja, rizik se ne može ugovoriti.

Kod pojedinačnih polica koje nisu dio tog paketa je moguće ugovoriti, no cijena premije ovisit će o vremenu posljednje poplave.

Osiguranjem također nisu obuhvaćene:

• štete s unutarnje strane na cjevovodima, kanalima i tunelima prouzročene mehaničkim djelovanjem vode
• štete od gljivica nastalih zbog vlage
• štete od slijeganja tla kao posljedica poplava i bujica
• štete od poplavljivanja vode izlijevane iz kanalizacijske mreže, osim ako je do izlijevanja došlo zbog poplave ili bujice

OLUJA

Kod oluje ne postoji pokriće ako je brzina vjetra manja od 17,2 metra u sekundi, odnosno manja od 62 kilometra na sat (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali).

Osiguranjem od oluje nisu obuhvaćene štete:

• od prodiranja kiše, tuče, snijega ili drugih nanosa kroz otvoreni prozor ili druge otvore koji postoje na zgradi, osim ako su otvori nastali od oluje
• štete od kiše i drugih oborina na stvarima smještenim na slobodnom prostoru (plastovima, kamarama i sl.), pod nadstrešnicama i ostalim otvorenim zgradama
• na građevinskom objektu koji nije bio izgrađen prema načinu gradnje uobičajenom u tom mjestu ili koji je slabo održavan ili je dotrajao

TUČA

Kod rizika tuče osiguranjem su obuhvaćene štete koje prouzrokuje tuča svojim udarom, kao i štete od prodiranja tuče i kiše kroz otvore nastale od padanja tuče. Nisu obuhvaćene štete:

• na žbuci fasade slabo održavane ili dotrajale zgrade

KLIZANJE TLA

Kod klizanja tla u pokriću su iznenadni pokreti zemljine površine na kosim terenima s jasnim manifestacijama lomova na površini tla i srozavanja, koji s pojavom jakih deformacija i širokim pukotinama na građevinskim objektima nastaju u kratkom razdoblju.

Nisu obuhvaćene:

• štete od geoloških klizanja tla kada je tlo na kojemu se nalazi osigurani objekt već počelo geološki kliziti u trenutku sklapanja osiguranja
• štete od klizanja tla prouzročenog djelatnošću čovjeka, npr. zbog usijecanja tla i sl.
• štete od slijeganja tla (ulegnuća)
• štete od polaganog geološkog klizanja tla koje se očituje u manjim pukotinama na građevinskim objektima

POTRES

Potres označava gibanje tla izazvano prirodnim procesima u zemljinoj kori, a pokriće postoji ukoliko se potres u mjestu osiguranja očitovao intenzitetom od 5 ili više stupnjeva MCS ljestvice (Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice), a svi događaji nastali unutar 72 sata smatraju se jednim događajem.

Kako prijaviti štetu?

Klijenti prijavu štete mogu obaviti mailom, telefonom ili poštom. Nakon prijave štete na teren izlaze procjenitelji koji će utvrditi i popisati oštećenja.

Prijavi je poželjno priložiti:

• fotografije oštećenja objekta
• skicu koju klijent može i prostoručno nacrtati
• podatke o nekretnini s kojima klijent raspolaže
• IBAN klijenta 
• točne kontakt podatke kako bi stručne službe osiguranja mogle čim prije stupiti u kontakt s klijentom

Ako se uz prijavu dostavi bar minimalna dokumentacija kao što je navedeno, isplata naknade slijedi u roku od par dana.

Ako se pak tijekom popravka štete uoče nekakva daljnja oštećenja koja se nisu mogla uočiti pri prvom inicijalnom pregledu, klijent će pozvati osiguratelja na naknadni izvid štete, na osnovu čega se isplaćuje daljnja naknada.

Cijena police osiguranja

Visina premije ovisi o više faktora, kao što su:

• kvadratura
• osigurana svota predmeta osiguranja
• vrsta izgradnje
• godina izgradnje
• opseg pokrića
• dinamika plaćanja 
• ostale karakteristike i specifičnosti nekretnine

Za ugovaranje rizika potresa posebno je bitna godina izgradnje, kao i područje na kojem se nalazi objekt, a isto vrijedi i za ugovaranje rizika poplave.

Za prosječan stan od 60-ak kvadrata u Zagrebu:

• polica osiguranja građevinskog dijela s osiguranom svotom od 315.000 kuna i
• stvari kućanstva s osiguranom svotom 180.000 kuna te
• uključenim pokrićem od potresa bez franšize
• kreće se oko 1000 kuna godišnje

dakle, manje od 100 kuna mjesečno ili dvije kune dnevno.

Kratka pitanja i odgovori

Utječe li na isplatu štete ako se proglasi stanje elementarne nepogode i ako se ne proglasi?

• Kao ni kod prijave, proglašenje elementarne nepogode ne utječe na isplatu štete.

Utječe li proglašenje prirodne nepogode na iznos i isplatu štete?

• Proglašenje elementarne nepogode ne utječe na pravo na isplatu naknade štete.

Kako se prijavljuje šteta u slučaju prirodne nepogode? Postoji li razlika s obzirom na vrstu štete (potres, tuča, orkanski vjetar…)

• Ne postoji razlika u načinu prijave štete.

Postoji li razlika kada, primjerice, tuča raznese prozor stana ili prozore u zgradi koji su zajednički?

• Razlika može postojati ovisno o vrsti police koja je sklopljena, za što je potrebno izvršiti uvid u konkretnu policu i štetu koja je nastala.

Ako želite znati više o osiguranju vaše kuće, stana ili zgrade pratite podrubriku 'Osiguranje'

Tekst je omogućilo Wiener osiguranje VIG