Dubrovnik, stambene zgrade, osiguranje zgrade
Izvor: zgradonačelnik.hr
SLOVO ZAKONA

Što je sve obavezno osigurati u stambenoj zgradi

S obzirom na sve nedaće koje su Lijepu Našu snašle u zadnje vrijeme, prvenstveno potresi i poplave, intenzivno se postavljaju pitanja o osiguranju stambenih zgrada i nekretnina općenito.

Tako je i u facebook grupi Predstavnici suvlasnika u nekoliko navrata postavljeno to pitanje, a zahvaljujući članici koja se u to razumije, s obzirom na svoj posao, donosimo vam detaljno objašnjenje što je obavezno osigurati u stambenoj zgradi, što je dobrovoljno te na što se sve takvo osiguranje odnosi.

Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u članku 86. stoji: Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito primjereno osiguranje nekretnine.

U stambenoj zgradi razlikujemo privatno vlasništvo (stanovi i šupe, poslovni prostori) te suvlasništvo zajedničkih dijelova (stubišta, krov, temelji, liftovi i svi ostali prostori koje svi suvlasnici zajedno mogu koristiti), a koji su definirani međuvlasničkim ugovorom.

Kada govorimo o osiguranju stambene zgrade kao cjeline, ono se tada dijeli na:

  1. osiguranje zajedničkih dijelova
  2. osiguranje privatnog vlasništva (stanovi, šupe, poslovni prostori)

Znači riječ je o DVIJE potpuno odvojene police osiguranja.

Zakonom je obvezno samo osiguranje zajedničkih dijelova zgrade, u ovom slučaju od rizika požara. To znači da svaka stambena zgrada u Hrvatskoj mora imati ugovorenu osnovnu policu osiguranja ili kako Zakon kaže primjereno osiguranje.

Zakonom je propisana obveza osiguranja zajedničkih dijelova zgrade, a za koju svrhu su osiguravatelji pripremili odgovarajuće uvjete i pokrića koje je moguće ugovoriti. S obzirom da je cijena osiguranja često odlučujući faktor, najčešće se ugovara najosnovnije pokriće od osiguranja od požara (osnovne opasnosti) plus izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi.

Predmet osiguranja kod osiguranja građevinskih objekata i drugih nepokretnih stvari su svi dijelovi građevinskog objekta, temelji i podrumski zidovi, sve ugrađene instalacije, sva ugrađena oprema (dizalo, centralno grijanje s cisternom za gorivo, bojleri, uređaji za klimatizaciju, hidrofori i drugo).

U grupu požarnih rizika ubrajamo (ako drugačije nije definirano Uvjetima osiguranja osiguravatelja):

a) osnovne rizike:

- požar, oluja, direktan udar groma u objekt, tuča, eksplozija (osim nuklearne), pad i udar letjelice, manifestacije i demonstracije, udar vlastitog motornog vozila ili radnog stroja ili nepoznatog motornog vozila, i tako dalje;

b) dopunske rizike:

- izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, poplava i bujica, klizanje tla i odronjavanje zemljišta te drugi rizici koje je osiguravajuće društvo svrstalo u dopunske rizike.

Primjer za dopunski rizik izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi: iznenadno i neočekivano izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi kao i uređaja za grijanje toplom vodom i na parno grijanje te drugih uređaja koji su priključeni na vodovodnu mrežu, zbog oštećenja (loma, puknuća ili otkazivanja uređaja za upravljanje i sigurnost) tih cijevi i aparata, ali pod uvjetom da takvo puknuće nije uzrokovano neodržavanjem, korozijom, dotrajalošću, smrzavanjem ili bilo kojim drugim uzrokom koji se iz perspektive zgrade svrstava u redovno održavanje zajedničkih instalacija.

Ugovaranje dopunskih rizika se dogovara s osiguravajućom kućom temeljem potreba zgrade i područja na kojoj se ona nalazi.

Osiguranje od potresa

Osiguranje od potresa je dobrovoljno i za njega se ugovara posebna polica ako se zatraži te također pokriva samo štete na zajedničkim dijelovima zgrade. Premija osiguranja od potresa ovisi o godini izgradnje zgrade i zone rizika od potresa u kojoj se zgrada nalazi. Primjerice, poslije potresa u Skopju promijenile su se norme građenja i time su zgrade postale sigurnije. Zgrade građene prije 1964. godine plaćaju skuplju premiju (premija je iznos koji se plaća osiguravajućoj kući, op.a.).

Premija osiguranja za zajedničke dijelove zgrade plaća se iz pričuve, a pokriće i sklopljene vrste osiguranja ovise o odluci svih suvlasnika u stambenoj zgradi. Dakle, za sve što se želi dodatno osigurati i plaćati, suvlasnici moraju donijeti posebnu odluku.

Osiguranje privatnog vlasništva – stana, poslovnog prostora

Osiguranje PRIVATNOG vlasništva (vlastitog stana ili poslovnog prostora) je DOBROVOLJNO i ne osigurava se policom osiguranja zajedničkih dijelova zgrade niti se plaća iz sredstava pričuve. Svaki vlasnik dužan je brinuti se o svojoj nekretnini pa tako (bilo bi dobro i idealno) i ugovoriti osiguranje od požara i ostalih rizika, kao i osiguranje od potresa.

U nekom od slijedećih članaka pripremit ćemo odgovarajuću statistiku i prikazati koliko je uistinu privatnog vlasništva pokriveno policama osiguranja, a temeljem dostupnih informacija.

Nekoliko činjenica:

  • iz premije osiguranja požara plaća se doprinos vatrogasnoj zajednici (da je više ljudi osigurano bilo bi više sredstava za vatrogasni fond - vozila, oprema, škare, crijeva, pumpe i slično), Zakon o vatrogastvu
  • police osiguranja od potresa se reosiguravaju (to znači da se osiguravajuća kuća kojoj plaćate policu, dodatno osigura u drugoj osiguravajućoj kući) i time se dodatno osiguravaju isplate po polici u slučaju potresa (bez obzira na veličinu i jačinu osiguravajuće kuće)
  • polica osiguranja ne može biti osnova za bogaćenje (Zakon o obveznim odnosima) – što znači da se ne može isplatiti veći iznos od vrijednost ištete
  • policom osiguranja pokrivaju se različiti rizici
  • rizik je budući neizvjestan događaj neovisan o volji osiguranika (požar - ako nije namjeran, tuča, oluja, udar groma u objekt, potres, itd.). Puknuće cijevi zbog neodržavanja nije pokriveno policom osiguranja, već je to šteta nastala zbog nemara, nebrige i neodržavanja
  • franšiza je sudjelovanje u šteti bilo u apsolutnom iznosu ili u postotku od štete. Oni koji ugovore franšizu imaju manju premiju (cijenu koju plaćaju), ali isto tako moraju znati da će ovisno o tome koju su franšizu ugovorili imati i manju isplatu. Više o franšizi OVDJE.
  • U slučaju totalne štete (kada je građevinski objekt toliko oštećen da nema temelja za sanaciju/popravak) odšteta za nekretninu procjenjuje na temelju nove građevinske vrijednosti objekta (vrijednost kada bi isti objekt s istom konstrukcijom ponovno gradili uključujući troškove arhitekata, troškove projektiranja, građenja i sl.)
  • osigurani iznos je iznos na koji je osiguran predmet osiguranja, s time da može biti osiguranje na novu, ugovorenu ili sadašnju vrijednost te prvi rizik
  • osiguranje stambenih zgrada ugovara se kao osiguranje na novu vrijednost
  • neodržavanje instalacija, zapuštena pročelja, začepljeni oluci s lišćem ili gnijezdima ptica, dotrajalost stubišta, zahrđale instalacije u kotlovnici, ravni krov koji prokišnjava zbog zuba vremena i nebriga za bilo koji drugi zajednički dio zgrade isključuju obvezu osiguravatelja za naknadu štete.

Savjetujemo predstavnicima suvlasnika da svakako kontaktiraju osiguravatelja kod kojeg imaju sklopljenu policu osiguranja te traže kako police osiguranja tako i odgovarajuće uvjete osiguranja. Na polici osiguranja naći ćete informaciju što je predmet osiguranja, koji su osigurani rizici te koja je zaračunata premija osiguranja, a u uvjetima osiguranja bit će pojašnjen opseg pojedinog rizika, uloge, isključenja iz osiguranja, mjesto osiguranja, utvrđivanje naknade iz osiguranja itd.

Ako ne možete doći do kontakta osiguravajućeg društva, popis možete naći na ovom linku.