rode
Izvor: Zagrebačka županija
BIJELA RODA

Ako imate rodino gnijezdo na krovu, možete dobiti novce

Projekt 'Zaštita i očuvanje bijele rode' provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s Javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode na područjima gdje se gnijezdi bijela roda financirajući naknade u udjelu 50:50 po naknadi.

Cilj projekta, pokrenutog 2009., je očuvanje gnijezda bijele rode na krovovima objekata kao i participacija dijela troškova popravka krovišta. U tu svrhu vlasnicima objekata na čijim se krovovima nalazi gnijezdo roda isplaćuje se jednom godišnje naknada za popravak krovišta objekata i druge eventualne štete koje su nastale boravkom bijele rode na objektu. Na taj način čuva se tradicija, odnosno suživot čovjeka i bijele rode.

Projekt provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s Javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode na područjima gdje se gnijezdi bijela roda. Do sada je u projektu sudjelovalo dvanaest županija. Naknadu vlasniku koja iznosi 700 kuna financira 50 posto Fond, a 50 posto županija. Do navedenog iznosa sufinanciranja Fond je došao, kako kažu, jednostavnom matematikom:

  • težina gnijezda (mogu biti teška i do jedne tone) ima negativne posljedice na krovišta objekata
  • prema procjeni stručnjaka takva krovišta moraju se rekonstruirati svakih 10 godina
  • iznos potreban za taj zahvat iznosi oko 15.000 kuna
  • s godišnjom naknadom od 700 kuna, kroz deset godina (ukupno 7.000 kuna), vlasnicima se osigurava pola potrebnog iznosa

Više o rodama i gnijezdima

Bijela roda strogo zaštićena vrsta. Ona je simbol očuvanih prirodnih staništa te tradicionalnih krajolika, a njihova prisutnost u našoj blizini potvrda je da živimo u zdravom okolišu. Stoga je bitno očuvati njihova staništa, a samim time i biološku raznolikost te jedinstvenost područja u kojima borave ove močvarne ptice. Rode svoje mlade najradije podižu u ruralnim područjima, u sklopu manjih gospodarstava, na kojima se osim poljoprivrednih kultura mogu naći i razne domaće životinje. 

Rode gnijeza grade od grančica, većih grana, sijena, slame, trave, zemlje te stajskoga gnoja, a u novije doba na gnijezdima. Nažalost, u novije vrijeme, u gnijezdima se često nalaze i plastične vreće i špage. Isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i preko 100 godina, a kako ga svake godine nadograđuju, može doseći impresivne dimenzije i mase. Na početku je teško svega nekoliko kilograma, a najveća zabilježena gnijezda mogu biti visoka i široka preko dva metra te doseći masu od čak jednu tonu zbog čega može doći do oštećenja krovišta. Stoga krovovi na kojima se nalazi gnijezdo bijele rode imaju kraći vijek trajanja.

U Hrvatskoj, prema evidencijama programa praćenja rodnih gnijezda, ima oko 1.100-1.300 parova bijelih roda te se njihov broj smatra stabilnim, iako je evidentirano smanjenje od oko 16 posto. Kao mjere očuvanja vrste, ključno je čuvanje njihovih hranilišta, koji obuhvaćaju mozaička poljoprivredna staništa, travnjake i močvarna područja i funkcioniranje oporavilišta, poput AWAP-a ili utočišta za rode 'Dravske priče'. Također, s obzirom da je najčešći broj ozljeda roda uslijed strujnog udara, surađuje se i s HEP ODS-om na projektu očuvanja rodinih gnijezda, ali i čuvanje gnijezda na objektima u vlasništvu građana. Očuvanju pomaže i program sufinanciranja od strane Fonda.

Sisačko-moslavačka županija prednjači u broju gnijezda bijele rode u Hrvatskoj, s oko 430 gnijezda, od kojih je oko 160 upravo na krovovima. Zatim slijedi Zagrebačka pa Brodsko-posavska županija. Veliki broj roda nalazi se i na području Osječko-baranjske, Bjelovarsko-bilogorske, Vukovarsko-srijemske županije itd.

KAKO DO NAKNADE

Kako bi ostvarili naknadu od 700 kuna vlasnici objekata, koji sudjeluju u projektu, trebaju kontaktirati Javnu ustanovu koja upravlja zaštićenim dijelovima prirode na području gdje se gnijezdi bijela roda (tj. gdje se nalazi objekt vlasnika na čijem je krovištu gnijezdo.). Iz Javne ustanove poslat će vam Obrazac kojeg je potrebno ispuniti. Više detalja možete pronaći na stranicama vaših Javnih ustanova, a ponekad i na stranicama županija, gradova i općina.

Ispunjeni obrazac potrebno je poslati vašoj Javnoj ustanovi do određenog datuma.

Detalje za Zagrebačku županiju možete pronaći ovdje - obrazac poslati najkasnije do 26. srpnja 2021.

Za Sisačko-moslavačku županiju javite se ovdje

Za Brodsko-posavsku županiju javite se ovdje.

Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju javite se ovdje

Za Vukovarsko-srijemsku županiju javite se ovdje.

Za Karlovačku županiju javite se ovdje.

Za Krapinsko-zagorsku županiju javite se ovdje.

Za Međimursku županiju javite se ovdje.

Za Ličko-senjsku županiju javite se ovdje.

Za Virovitičko-podravsku županije javite se ovdje.

Za Požeško-slavonsku županiju javite se ovdje.

Za Varaždinsku županiju javite se ovdje.

Javnim ustanovama se možete javiti i za uklanjanje gnijezda kao i sva pitanja koja imate.

Sve javne pozive, natječaje i projekte koji se objavljuju u Hrvatskoj možete pratiti OVDJE.