Izvor: FrankundFrei/Pixabay

100 PITANJA

Donosimo odgovore na NEODGOVORENA pitanja o Javnom pozivu za energetsku obnovu zgrada

ZGRADOnačelnik.hr je, najavljujući konferenciju Od plana za oporavak i otpornost prema energetskoj obnovi zgrada, obećao da će svako pitanje dobiti odgovor. U suradnji sa sudionicima konferencije, dostavljamo odgovore na pitanja koja su ostala neodgovorena.

Europska komisija, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i ZGRADOnačelni.hr su povodom objave Javnoga poziva za energetsku obnovu zgrada organizirali konferenciju na kojoj su se ključni dionici energetske obnove u Hrvatskoj okupili u dvorani Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj kako bi svim zainteresiranim dionicima objasnili detalje Javnog poziva, uvjete prijave, ukazali na probleme i rješenja te pokušali odgovoriti na dio od stotina upita koji su stizali tijekom održavanja konferencije putem Zooma.

Oko 50 sudionika uživo i preko 800 prijavljenih online dobili su ključne informacije nadolazećeg javnog poziva, uvjete prijave te koji su trenutni problemi i rješenja.

No, kako je pristiglo stotine pitanja, mnoga od njih tada su ostala neodgovorena. ZGRADOnačelnik.hr je, najavljujući konferenciju, obećao da će svako pitanje dobiti odgovor. U suradnji sa sudionicima konferencije, dostavljamo odgovore na pitanja koja su ostala neodgovorena. A ako se pojavi još neko koje nije odgovoreno, dodat ćemo ga u ovaj tekst.

Pitanja i odgovore objavljujemo po temama i to u Q&A formi - što znači da je potrebno kliknuti na pitanje i odgovor će se otvoriti ispod.

IZNOS SREDSTAVA U POZIVU

Zašto je predviđeno tako malo sredstava za energetsku obnovu putem ovog natječaja, samo 300 mil kn (samo 100 zgrada s po oko 3 milijuna kuna?) GSKG neslužbeno najavljuje, samo u Zagrebu, 80-tak zgrada koje prijavljuje, gdje je još ostatak RH...!? Predviđeni iznos do 2026. godine je također upitno dostatan, samo 1,0 milijarda kuna!? Zašto nije moguće alocirati više sredstava za namjenu energetske obnove s obzirom na velik postojeći interes? APELIRAMO na povećanje iznosa/realokaciju sredstava!!! Kada se opet predviđa otvaranje novog natječaja za istu svrhu?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026 (NPOO), kroz inicijativu Obnova zgrada, Republici Hrvatskoj na raspolaganju je 5,756 milijardi kuna za provedbu investicija Energetska obnova zgrada, Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom te Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnoj dobra. Cilj je realizacija vala obnove postojećih zgrada, transformacija postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova uključuje stambene i nestambene zgrade, privatne i/ili zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa zgrada zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene. Raspodjela alokacija definirana je u NPOO, a koji je izrađen sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost.

Okosnicu hrvatskog plana za oporavak i otpornost čini pet koherentnih komponenata i jedna inicijativa kojima se podupiru zajednički ciljevi poticanja oporavka hrvatskog gospodarstva, ublažavanja posljedica bolesti COVID-19, doprinosa zelenoj tranziciji i digitalnoj tranziciji i uključivom rastu te povećanja otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Komponente plana za oporavak i otpornost, a posebno inicijativa koja se odnosi na obnovu zgrada, trebale bi doprinijeti i ponovnoj izgradnji područja oštećenih dvama razornim potresima koji su 2020. pogodili središnju Hrvatsku i prouzročili posljedice u Zagrebu i okolici te na Banovini. Svih pet komponenata i jedna inicijativa temelje se na koherentnim paketima reformi i ulaganja, s mjerama koje se međusobno jačaju i/ili dopunjuju. Postoje i sinergije među različitim komponentama i inicijativama, a nijedna mjera nije u suprotnosti s drugim mjerama niti dovodi u pitanje njihovu djelotvornost. Za komponentu 6.1. Obnova zgrada osigurano je 12 posto akolacije NPOO-.a

Povećanje energetske učinkovitosti, posebice u zgradarstvu, posebno je važno s obzirom na to da bez povećanja postotka obnove zgrada Hrvatske neće moći postići temeljne uvjete za dekarbonizaciju gospodarstva do 2050. godine. Registrirana godišnja stopa energetske obnove fonda zgrada u Hrvatskoj od 2014. do 2019. iznosila je 0,7 posto podne površine ukupnog fonda zgrada odnosno 1,35 milijuna m² godišnje. Strateški cilj Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. je podići trenutnu stopu obnove zgrada od 0,7 posto na 3 posto godišnje do 2030. godine, 3,5 posto od 2031. do 2040. te 4 posto od 2041. do 2050. godine. Zbog toga je nužno povećati intenzitet obnove ukupnog fonda zgrada na 2 posto godišnje do 2026., odnosno 3 posto godišnje od 2030. godine. U skladu s tim, stopa obnove ukupnog stambenog fonda u Hrvatskoj planira se postepeno podizati od 1 posto u 2021. do 3 posto 2030 godine.

Za sufinanciranje obnove, osim sredstava koja su raspoloživa u okviru NPOO, koristit će se raspoloživi izvori financiranja poput ESI fondova, nacionalna sredstva FZOEU, sredstva iz sustava obveza energetskih ušteda itd. Iz novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. (VFO 2021.-2027.) će se nastaviti financiranje energetske obnove javnih i stambenih zgrada uz poticanje dubinske obnove te sveobuhvatne obnove zgrada, koja osim energetske implementira mjere za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i smanjenje rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti. Proces programiranja VFO 2021.-2027. je u tijeku, a po usvajanju novih programskih dokumenata bit će poznata alokacija iz ESI fondova za energetsku obnovu zgrada. Također, u pripremi je Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku, koja će po donošenju omogućiti financiranje mjera i ulaganja za povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

Zbog čega su predviđena toliko skromna sredstva za energetsku obnovu višestambenih zgrada i zbog čega se ne povećava postotak sufinanciranja sa 60 posto.

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026 (NPOO), kroz inicijativu Obnova zgrada, Republici Hrvatskoj na raspolaganju je 5,756 milijardi kuna za provedbu investicija Energetska obnova zgrada, Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom te Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnoj dobra. Cilj je realizacija vala obnove postojećih zgrada, transformacija postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova uključuje stambene i nestambene zgrade, privatne i/ili zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa zgrada zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene. Raspodjela alokacija definirana je u NPOO, a koji je izrađen sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost. Za komponentu 6.1. Obnova zgrada osigurano je 12 U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026 (NPOO), kroz inicijativu Obnova zgrada, Republici Hrvatskoj na raspolaganju je 5,756 milijardi kuna za provedbu investicija Energetska obnova zgrada, Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom te Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnoj dobra. Cilj je realizacija vala obnove postojećih zgrada, transformacija postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova uključuje stambene i nestambene zgrade, privatne i/ili zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa zgrada zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene.

Okosnicu hrvatskog plana za oporavak i otpornost čini pet koherentnih komponenata i jedna inicijativa kojima se podupiru zajednički ciljevi poticanja oporavka hrvatskog gospodarstva, ublažavanja posljedica bolesti COVID-19, doprinosa zelenoj tranziciji i digitalnoj tranziciji i uključivom rastu te povećanja otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Komponente plana za oporavak i otpornost, a posebno inicijativa koja se odnosi na obnovu zgrada, trebale bi doprinijeti i ponovnoj izgradnji područja oštećenih dvama razornim potresima koji su 2020. pogodili središnju Hrvatsku i prouzročili posljedice u Zagrebu i okolici te na Banovini. Svih pet komponenata i jedna inicijativa temelje se na koherentnim paketima reformi i ulaganja, s mjerama koje se međusobno jačaju i/ili dopunjuju. Postoje i sinergije među različitim komponentama i inicijativama, a nijedna mjera nije u suprotnosti s drugim mjerama niti dovodi u pitanje njihovu djelotvornost.

Za sufinanciranje obnove, osim sredstava koja su raspoloživa u okviru NPOO, koristit će se raspoloživi izvori financiranja poput ESI fondova, nacionalna sredstva FZOEU, sredstva iz sustava obveza energetskih ušteda itd. Iz novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. (VFO 2021.-2027.) će se nastaviti financiranje energetske obnove javnih i stambenih zgrada uz poticanje dubinske obnove te sveobuhvatne obnove zgrada, koja osim energetske implementira mjere za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i smanjenje rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti. Proces programiranja VFO 2021.-2027. je u tijeku, a po usvajanju novih programskih dokumenata bit će poznata alokacija iz ESI fondova za energetsku obnovu zgrada. Također, u pripremi je Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku, koja će po donošenju omogućiti financiranje mjera i ulaganja za povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

Stopa sufinanciranja energetske obnove višestambenih zgrada u okviru NPOO investicije C6.1.R1-I1 ovisi o kategoriji obnove (integralna energetska obnova, dubinska obnova ili sveobuhvatna obnova). Integralna energetska obnova sufinancira se u iznosu do 60 posto prihvatljivih troškova, uz sufinanciranje do 85 posto energetskih pregleda, energetskih certifikata prije i poslije obnove i projektne dokumentacije. U slučaju dubinske obnove zgrada, koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te osim minimalnog smanjenja potrošnje energije za grijanje (QHnd) od 50% rezultira i minimalnim smanjenjem i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini [kWh/(m2·a)] od najmanje 50 posto maksimalno sufinanciranje obnove penje se do 80 posto prihvatljivih troškova, uz maksimalno sufinanciranje do 85 posto energetskih pregleda, energetskih certifikata prije i poslije obnove, projektne dokumentacije i tehničke pomoći u pripremi i provedbi projekta. U slučaju sveobuhvatne obnove uz mjere energetske obnove kombiniraju se mjere za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti, te je zbog toga riječ o vrlo visokoj razini investicije, sufinancira se do 80 posto prihvatljivih troškova sveobuhvatne obnove, uz sufinanciranje do 100 posto energetskih pregleda, energetskih certifikata prije i poslije obnove, projektne dokumentacije i tehničke pomoći u pripremi i provedbi projekta.

Ako se već sad zna da je spremno oko 1200 projekata za 7,6 milijardi kuna, onda 20 poziva od 300 milijuna kuna neće biti dovoljno samo za njih. Zašto više sredstava nije predviđeno u NPOO-u i drugim izvorima financiranja u ove svrhe?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026 (NPOO), kroz inicijativu Obnova zgrada, Republici Hrvatskoj na raspolaganju je 5,756 milijardi kuna za provedbu investicija Energetska obnova zgrada, Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom te Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnoj dobra. Cilj je realizacija vala obnove postojećih zgrada, transformacija postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova uključuje stambene i nestambene zgrade, privatne i/ili zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa zgrada zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene. Raspodjela alokacija definirana je u NPOO, a koji je izrađen sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost. Za komponentu 6.1. Obnova zgrada osigurano je 12 posto akolacije NPOO-.a

Za sufinanciranje obnove, osim sredstava koja su raspoloživa u okviru NPOO, koristit će se raspoloživi izvori financiranja poput ESI fondova, nacionalna sredstva FZOEU, sredstva iz sustava obveza energetskih ušteda itd. Iz novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. (VFO 2021.-2027.) će se nastaviti financiranje energetske obnove javnih i stambenih zgrada uz poticanje dubinske obnove te sveobuhvatne obnove zgrada, koja osim energetske implementira mjere za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i smanjenje rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti. Proces programiranja VFO 2021.-2027. je u tijeku, a po usvajanju novih programskih dokumenata bit će poznata alokacija iz ESI fondova za energetsku obnovu zgrada. Također, u pripremi je Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku, koja će po donošenju omogućiti financiranje mjera i ulaganja za povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

S obzirom na to da je Hrvatskoj uplaćen predujam u iznosu od 614 milijardi kuna za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kako to da je za energetsku obnovu osigurano samo 300 milijuna kuna? Hoće li se poziv ponavljati? Ova sredstava su dostatna za popravak 30 zgrada u cijeloj Hrvatskoj.

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026 (NPOO), kroz inicijativu Obnova zgrada, Republici Hrvatskoj na raspolaganju je 5,756 milijardi kuna za provedbu investicija C6.1.R1-I1 Energetska obnova zgrada, C6.1.R1-I2 Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom te C6.1.R1-I3 Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnoj dobra. Cilj je realizacija vala obnove postojećih zgrada, transformacija postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova uključuje stambene i nestambene zgrade, privatne i/ili zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa zgrada zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene. Raspodjela alokacija definirana je u NPOO, a koji je izrađen sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost. Za komponentu 6.1. Obnova zgrada osigurano je 12 posto akolacije NPOO-.a

Za sufinanciranje obnove, osim sredstava koja su raspoloživa u okviru NPOO, koristit će se raspoloživi izvori financiranja poput ESI fondova, nacionalna sredstva FZOEU, sredstva iz sustava obveza energetskih ušteda itd. Iz novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. (VFO 2021.-2027.) će se nastaviti financiranje energetske obnove javnih i stambenih zgrada uz poticanje dubinske obnove te sveobuhvatne obnove zgrada, koja osim energetske implementira mjere za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i smanjenje rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti. Proces programiranja VFO 2021.-2027. je u tijeku, a po usvajanju novih programskih dokumenata bit će poznata alokacija iz ESI fondova za energetsku obnovu zgrada. Također, u pripremi je Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku, koja će po donošenju omogućiti financiranje mjera i ulaganja za povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

Stopa sufinanciranja energetske obnove zgrada u okviru NPOO investicije C6.1.R1-I1 ovisi o kategoriji obnove (integralna energetska obnova, dubinska obnova ili sveobuhvatna obnova). Integralna energetska obnova sufinancira se u iznosu do 60 posto prihvatljivih troškova, uz sufinanciranje do 85 posto energetskih pregleda, energetskih certifikata prije i poslije obnove i projektne dokumentacije. U slučaju dubinske obnove zgrada, koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te osim minimalnog smanjenja potrošnje energije za grijanje (QHnd) od 50 posto rezultira i minimalnim smanjenjem i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini [kWh/(m2·a)] od najmanje 50 posto maksimalno sufinanciranje obnove penje se do 80 posto prihvatljivih troškova, uz maksimalno sufinanciranje do 85 posto energetskih pregleda, energetskih certifikata prije i poslije obnove, projektne dokumentacije i tehničke pomoći u pripremi i provedbi projekta. U slučaju sveobuhvatne obnove uz mjere energetske obnove kombiniraju se mjere za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti, te je zbog toga riječ o vrlo visokoj razini investicije, sufinancira se do 80 posto prihvatljivih troškova sveobuhvatne obnove, uz sufinanciranje do 100 posto energetskih pregleda, energetskih certifikata prije i poslije obnove, projektne dokumentacije i tehničke pomoći u pripremi i provedbi projekta.

Kroz NPOO inicijativu Obnova zgrada, do kraja 2Q/2026, u okviru investicije C6.1.R1-I1 alocirana su sredstva za obnovu najmanje 180.000 m2 višestambenih i 288.000 m2 javnih zgrada, u okviru investicije C6.1.R1-I2 za obnovu najmanje 45.000 m2 višestambenih i 274.000 m2 javnih zgrada oštećenih potresom te u okviru investicije C6.1.R1-I3 za obnovu najmanje 31.000 m2 zgrada sa statusom kulturnog dobra.

Hoće li se nastaviti kontinuirana godišnja objava javnih poziva sa sličnom alokacijom sredstava? To je najvažnije u propagiranju energetske obnove prema suvlasnicima - konstanta javnih poziva - bar na godišnjih razini - s obzirom na to da će upravo taj nedostatak utrošiti svu alokaciju ovog Javnog poziva s postojećim zgradama koje isti očekuju već godinama?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026 (NPOO), kroz inicijativu Obnova zgrada, Republici Hrvatskoj na raspolaganju je 5,756 milijardi kuna za provedbu investicija Energetska obnova zgrada, Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom te Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnoj dobra. Cilj je realizacija vala obnove postojećih zgrada, transformacija postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova uključuje stambene i nestambene zgrade, privatne i/ili zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa zgrada zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene. Raspodjela alokacija definirana je u NPOO, a koji je izrađen sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost. . Za komponentu 6.1. Obnova zgrada osigurano je 12 posto akolacije NPOO-.a

Povećanje energetske učinkovitosti, posebice u zgradarstvu, posebno je važno s obzirom na to da bez povećanja postotka obnove zgrada Hrvatske neće moći postići temeljne uvjete za dekarbonizaciju gospodarstva do 2050. godine. Registrirana godišnja stopa energetske obnove fonda zgrada u Hrvatskoj od 2014. do 2019. iznosila je 0,7% podne površine ukupnog fonda zgrada odnosno 1,35 milijuna m² godišnje. Strateški cilj Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. je podići trenutnu stopu obnove zgrada od 0,7 posto na 3 posto godišnje do 2030. godine, 3,5 posto od 2031. do 2040. te 4 posto od 2041. do 2050. godine. Zbog toga je nužno povećati intenzitet obnove ukupnog fonda zgrada na 2 posto godišnje do 2026., odnosno 3 posto godišnje od 2030. godine. U skladu s tim, stopa obnove ukupnog stambenog fonda u Hrvatskoj planira se postepeno podizati od 1 posto u 2021. do 3 posto 2030 godine.

Za sufinanciranje obnove, osim sredstava koja su raspoloživa u okviru NPOO, koristit će se raspoloživi izvori financiranja poput ESI fondova, nacionalna sredstva FZOEU, sredstva iz sustava obveza energetskih ušteda itd. Iz novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. (VFO 2021.-2027.) će se nastaviti financiranje energetske obnove javnih i stambenih zgrada uz poticanje dubinske obnove te sveobuhvatne obnove zgrada, koja osim energetske implementira mjere za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i smanjenje rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti. Proces programiranja VFO 2021.-2027. je u tijeku, a po usvajanju novih programskih dokumenata bit će poznata alokacija iz ESI fondova za energetsku obnovu zgrada. Također, u pripremi je Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku, koja će po donošenju omogućiti financiranje mjera i ulaganja za povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

Koliko je ukupni iznos predviđene alokacije za energetsku obnovu višestambenih zgrada do 2026. godine (s i bez potresne obnove) i koja je predviđena dinamika poziva?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - U skladu s Programom energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine, osigurat će se 300 milijuna kuna za sufinanciranje obnove višestambenih zgrada neoštećenih u potresu iz sredstva Nacionalnog programa za oporavak i otpornost. Iz istog izvora osigurat će se i sredstva za obnovu minimalno 45.000 m2 višestambenih zgrada oštećenih u potresu, odnosno minimalno će se utrošiti oko 172,5 milijuna kuna za ovu svrhu.

Kroz NPOO inicijativu Obnova zgrada, do kraja 2Q/2026, u okviru investicije C6.1.R1-I1 alocirana su sredstva za obnovu najmanje 180.000 m2 višestambenih zgrada te u okviru investicije C6.1.R1-I2 za obnovu najmanje 45.000 m2 višestambenih zgrada oštećenih potresom.

KREDITIRANJE

Poštovani, koji su sve oblici kreditiranja zgrada za energetsku obnovu?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Trenutno na nacionalnoj razini energetska obnova zgrada se sufinancira preko poziva MPGI iz sredstva EU Mehanizma za oporavak i otpornost, za obiteljske kuće preko nacionalnih sredstava FZOEU, ali za sada nije predviđeno sufinanciranje preko HBOR-a dok postoji sufinanciranje grantovima kroz EU sredstva. Dio vlastitog sufinanciranja suvlasnici mogu pokriti kreditima poslovnih banaka u dogovoru s upraviteljima.

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - GSKG nudi kreditiranje putem poslovnih banaka PBZ i trenutno su u završetku pregovori s Kent bankom i Zagrebačkom bankom.

Koji oblici kreditiranja postoje? Da li postoji oblik preko HBOR-a, ili isključivo putem banaka? Hvala unaprijed!

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Trenutno na nacionalnoj razini energetska obnova zgrada se sufinancira preko poziva MPGI iz sredstva EU Mehanizma za oporavak i otpornost, za obiteljske kuće preko nacionalnih sredstava FZOEU, ali za sada nije predviđeno sufinanciranje preko HBOR-a dok postoji sufinanciranje grantovima kroz EU sredstva. Dio vlastitog sufinanciranja suvlasnici mogu pokriti kreditima poslovnih banaka u dogovoru s upraviteljima.

Odgovara Natko Bilić (Planetaris) - HBOR rijetko financira krajnje korisnike (u našem slučaju zgrade) - kredit se skoro uvijek plasira preko komercijalne banke s povoljnjijim uvjetima. U trenutku dodjele ugovora za sufinanciranu energetsku obnovu treba vidjeti je li postoje neke opcije HBOR-ovih kredita.

Može li ministarstvo sklopiti ugovore s bankama o povoljnijem kreditiranju?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - MPGI prvenstveno priprema Programe energetske obnove zgrada i provodi javne pozive za energetsku obnovu zgrada za sredstva iz EU fondova te nije u mogućnosti sklapati Ugovor s bankama o povoljnijem kreditiranju. S obzirom na to da je MPGI osigurao grantove iz EU sredstava, na suvlasnicima je da u dogovoru s upraviteljem zgrade osiguraju svoj dio učešća.

Zašto GSKG uvjetuje da zgrada digne kredit na 100 posto iznos financiranja i zašto svi moraju biti pod upravljanjem GSKG? Navodno su svi suvlasnici dobili od GSKG dopis.

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - Temeljem dosadašnjeg iskustva provedene energetske obnove 2016. godine, uplate sufinanciranih sredstva uplaćene su i do 120 dana nakon rješenja o priznatom iznosu izdanog od strane Ministarstva što je znatno premašilo propisani rok isplate. Kako se ugovorom o izvođenju radova energetske obnove s izvoditeljima GSKG obvezuje isplatiti sredstva u ugovorenom roku, potrebno je prema istom osigurati financijska sredstva ukupnog troška radova, kako bi se u slučaju kašnjenja isplate od strane Ministarstva, isplatilo izvoditelja radova. Ističem kako se krediti, iako osigurani u 100-postotnom iznosu visine troška radova, mogu reprogramirati bez dodatnih troškova smanjenjem glavnice ili perioda otplate u trenutku primitka sufinanciranog iznosa.

Po pitanju arhitektonske cjeline odnosno uvjeta da svi stambeni ulazi jedne višestambene zgrade moraju biti upravljanjem GSKG-a, isto je odlučeno kako bi se izbjegli mogući problemi koordinacije GSKG-a s drugim upraviteljima u vidu prikupljanja odluka suvlasnika, komunikacije prema suvlasnicima i drugim upraviteljima odnosno neki od problema s kojima smo se kao upravitelj susretali u prethodnom pozivu. Ističemo kako prijavitelj može biti upravitelj ili jedan od upravitelja arhitektonske cjeline koji nije GSKG, čime se ne ograničava mogućnost prijave višestambene zgrade na energetsku obnovu.

Koje banke će pratiti energetsku obnovu?

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - GSKG u svojoj ponudi osigurava kredite od strane poslovnih banaka PBZ i dovršavaju se pregovori s Kent bankom i Zagrebačkom bankom.

Odgovara Natko Bilić (Planetaris) - Komercijalnim bankama sve više postaje zanimljivo finaniranje kredita za obnovu zgrada jer su krediti osigurani uplatama suvlasnika u pričuvu (što je samo po sebi stabilan mehanizam). Zbog sigurnosti, banke redovito traže da postotak suvlasnika koji su suglasni s energetskom obnovom bude veći od 50 posto (primjerice 70 posto). Nedavno je u organizaciji REGEA-e održan okrugli stol pod nazivom: Financiranje mjera energetske učinkovitosti i energetske obnove višestambenih zgrada.

POTRES

Hoće li zgrada oštećena u potresu smjeti obnoviti npr. dvorišno pročelje koje je potpuno bez fasade (gola cigla) iz sredstava za obnovu nakon potresa? Hvala!

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - I zgrade oštećene u potresu će trebati prema pozivu za energetsku ili sveobuhvatnu obnovu zgrada postići najmanje 50 posto uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje Qhnd, a za zgrade koje imaju status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra 20 posto uštede u Qhndu ili Eprim, uz ostale važeće propise te će u tim pozivima biti prihvatljiv trošak i mjera na ovojnici uključujući fasadu. Ali s obzirom na to da se na razini investicijske komponente u NPOO moraju postići uštede od najmanje 30 posto Eprim, prednost će imati zgrade s većim uštedama.

Ako zgrada predstavlja arhitektonsku cjelinu, ima 4 ulaza, 3 ulaza imaju zelenu naljepnicu (usprkos utvrđenim oštećenjima od potresa), 1 žutu. Analizom je utvrđeno da su zgradi potrebna učvršćenja. Na koji natječaj se zgrada treba prijaviti radi energetske obnove i ostaloga - zgrada oštećena od potresa ili neoštećena zgrada?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Prema ovom pozivu su prihvatljive višestambene zgrade koje su neoštećene u potresu i zgrade koje su klasifikacija uporabljivosti označena kategorijom U1 - uporabljivo bez ograničenja u skladu je s Europskom makroseizmičkom ljestvicom EMS-92); dokazuje se Tehničkim obrascem (Obrazac 2. - list 2 Poziva). Međutim u Vašem slučaju zgrada će se moći prijaviti na poziv za sveobuhvatnu obnovu zgrada oštećenih u potresu.

Naša zgrada centar Zagreba, Palmotićeva ulica, dobila je crvenu oznaku (zbog vanjske opasnosti) i zelenu oznaku s napomenama. Možemo li se prijaviti kao oštećeni u potresu? Hvala

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - U Vašem slučaju zgrada će se moći prijaviti na poziv za sveobuhvatnu obnovu zgrada oštećenih u potresu.

TEHNIKALIJE

Ima li Ministarstvo popis osoba koje mogu napraviti tražene analize, da li zna njihove cijene i da li ima procjenu koliko analiza (zgrada) takvi stručnjaci mogu napraviti u predviđenom roku trajanja javnog poziva? Što s projektima koji su napravljeni ranije bez navedenih analiza?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Analizu postojećeg stanja zgrade je potrebno izraditi na razini stručnog mišljenja nadležnih projektanata prije značajne obnove zgrade od stupanja na snagu Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama („Narodne novine“ broj 128/15, 70/18, 73/18, 86/18, 102/20) , odnosno od 24.9.2020., a za glavne projekte koji se prilažu zahtjevu za izdavanje akata kojima se odobrava građenje od 1.1.2021. Popis ovlaštenih inženjera možete pronaći na službenim stranicama komora inženjera arhitekture HKA, građevinarstva HKG.

Analizu je potrebno izraditi u objavljenom formatu predloška Smjernica (ali koje se po sadržaju i procjeni investicije trebaju prilagoditi postojećem stanju zgrade) od kada su Smjernice objavljene na web stranici Ministarstva, odnosno od 8.9.2021. Svrha Analize je prvenstveno motivirati investitora da se odluči na sveobuhvatnu obnovu zgrade (koja uz energetsku obnovu obuhvaća i mjere za unapređenje ispunjavanja temeljnih zahtjeva) ali i ukazati na potrebe/mogućnosti obnove zgrade. Prihvatljivi troškovi u sveobuhvatnoj obnovi (za zdrave unutarnje klimatske uvjete, povećanje potresne otpornosti zgrade i povećanje sigurnosti u slučaju požara) će biti samo oni koji su razrađeni u projektnoj dokumentaciji, međutim projektant u projektnoj dokumentaciji za energetsku/sveobuhvatnu obnovu zgrade može predložiti i druge mjere koje nisu obuhvaćene Analizom ili odustati od nekih predloženih mjera u Analizi.

Ne želim obnavljati fasadu sa stiroporom! Što je eko zločin, a i opasnost, Grenfell Tower npr. koje i imate li alternativu?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Projektant treba predložiti način obnove ovojnice zgrade građevnim proizvodima u skladu s propisima o zaštiti od požara. Postoje i razni drugi termoizolacijski proizvodi kao što je kamena vuna i drugi građevinski proizvodi.

Odgovara Natko Bilić (Planetaris) - EPS (trgovački naziv Stiropor) nije adekvatno rješenje za toplinsko izoliranje zgrada zbog opasnosti širenja požara po pročelju u slučaju nastanka požara u nekom od stanova. Mi tijekom projektiranja isključivo koristimo kamenu (mineralnu) vunu za toplinsko izoliranje pročelja i krovova.

Spominjete analizu početnog stanja zgrade, a mi imamo gotove projekte iz 2020. godine. Moramo li ih ažurirati i praviti analizu?

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - Prije svega svi upravitelji su prije objave javnog poziva obavijestili svoje korisnike o potrebi korekcije projektnih troškovnika zbog većih uvećanja tržišnih cijena građevinskog i ostalog materijala. Isto tako imamo slučajeve doprojektiranja zbog ugradnje dizala koje je ovaj poziv također obuhvatio. Potrebno je javiti se svom upravitelju radi dogovora koje od ponuđenih mjera višestambena zgrada želi izvoditi.

Odgovara Natko Bilić (Planetaris) - Analize postojećeg stanja zgrade obvezne su od 24.9.2020. godine, a od 8.9.2021. nadležno Ministarstvo objavilo je striktne smjernice kako analize trebaju izgledati. Stariji projekti od 24.9.2020. ne trebaju sadržati analize uopće i nije ih potrebno naknadno raditi.

Postoji li procjena koliko je već pripremljenih projekata za prijavu na javni poziv? Odgovaraju li ti ranije pripremljeni projekti ili se moraju nadopunjavati/prilagođavati uvjetima ovom pozivu? Postoji li procjena koliko će se višestambenih zgrada biti obnovljeno ovim pozivom?

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - Od strane GSKG-a za ovaj poziv bit će spremno za prijavu približno 100 stambenih objekata, od koji su neki još uvijek u završnim fazama korekcije troškovnika projekta koje je nužno za provesti s obzirom na velika povećanja cijena građevinskog i ostalog materijala. Sami uvjet minimalne uštede na utrošku grijana od 50 posto nije se promijenio od poziva 2019./2020. godine. Po pitanju procjene koliko će zgrada biti obnovljeno teško je govoriti kako postoje i velike razlike u projektnim troškovnicima pojedinih objekata (npr. projekt može biti od 1.500.000 kuna do 35.000.000 kuna) time i taj broj može varirati.

Smije li upravitelj stambene zgrade, u ovom slučaju GSKG, naplatiti upravljanje i dodatnu naknadu za vođenje projekta na zgradi u iznosu 1 posto ugovorene investicije (minimalno 40.000,00 kn), ako je samoinicijativno sklopio ugovor s tvrtkom Planetaris d.o.o., Vodnikova 11, Zg, za poslove prijave projektnih prijedloga i vođenje projekata? Smije li upravitelj (GSKG) uopće po novom ako već prima naknadu za upravljanje naplaćivati dodatnu naknadu od 1-3% za nadzor za svaki projekt koji se radi na zgradi?

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - GSKG ne naplaćuje dodatne troškove neovisno o sklopljenom Ugovoru o poslovno tehničkog suradnji s projektantskom tvrtkom. Ističem kako su planirani iznosi naknada upravitelja za prijavu, provođenje javne nabave ostali isti kao i za poništeni poziv 2020. godine te u istima nema dodatnih troškova prema suvlasnicima. Promijenjena je samo naknada za vođenje projekta koja je u skladu s tržišnim cijenama predmetnih usluga.

Postoji li zakonski okvir koji regulira koliko smije biti najniža ponuda 'najpovoljnijeg izvođača' pri natjecanju za određeni posao? Posebnim uzancama u građenju propisane su mogućnosti uvećanja cijena od strane izvoditelja ako za to postoji opravdani razlog kao što je porast cijena građevinskog materijala na tržištu. Sufinanciranje se procjenjuje nakon izvedenih radova na temelju stvarnog troška čime suvlasnička zajednice nije oštećena za eventualne poraste cijena materijala i time radova.

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - Postupkom javne nabave pri EO nije propisan prag odstupanja pristiglih ponuda u odnosu na procijenjenu vrijednost projekta.

Više mjeseci nakon formiranja troškovnika projekta cijene u izvođačkim ponudama mogu biti (i obično jesu) znatno veće od onih u predviđenom troškovniku a na osnovu kojeg su suvlasnici donijeli odluku. Postoji li neka zakonska obveza izvođača da ispoštuje taj troškovnik s obzirom na to da na osnovu njega određeni iznos biva odobren za sufinanciranje i naknadno ga je nemoguće izmijeniti?

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - Posebnim uzancama u građenju propisane su mogućnosti uvećanja cijena od strane izvoditelja ako za to postoji opravdani razlog kao što je porast cijena građevinskog materijala na tržištu. Sufinanciranje se procjenjuje nakon izvedenih radova na temelju stvarnog troška čime suvlasnička zajednice nije oštećena za eventualne poraste cijena materijala i time radova.

Odgovara Natko Bilić (Planetaris) - S izvođačem radova se (nakon odabira) potpisuje ugovor o izvođenju građevinskih radova, slijedom kojeg postoji ugovorna obveza izvođača da se drži ugovorenih cijena; uputno je korigirati sve troškovnike rađene za prethodne javne pozive i ažurirati cijene, jer su se cijene promijenile zbog veće tržišne potražnje za građevinskim radovima i zbog poremećenih dobavljačkih lanaca građevinskih materijala,

Mora li stolarija privatnih stanova kao vanjska ovojnica biti obnovljena iz pričuve s obzirom na to da se radi o 'vanjskoj ovojnici zgrade' i utječe na ukupnu energetsku učinkovitost zgrade?

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - Izmjena vanjske stolarije na višestambenom objektu predviđa se projektom odnosno projektom ostvarivanja potrebnog uvećanja energetske učinkovitosti zgrade. Ako se projektom utvrdi kako nema potrebe za istim kako bi se ostvarila potrebna minimalna energetska učinkovitost time nije potrebna izmjena iste. Kako se prema posljednjim natječajima i ovome danas predviđa ostvarenje minimalne uštede od 50% prosječnog utroška energije za grijanje na razini godine, na većini višestambenih zgrada potrebna je izmjena vanjske stolarije na cijeloj ovojnici.

Odgovara Natko Bilić (Planetaris) - Vanjska stolarija se najčešće obnavlja na način da se anketno konzultira suvlasnike stanova i poslovnih prostora i pita ih se je li istu žele promijeniti - ako žele onda to suvlasnici plaćaju sami, naravno i na to što sami plaćaju dobivaju sufinanciranje kao i za sve ostalo u projektu energetske obnove.

S obzirom na to da su propisane analize postojećeg stanja zgrade (požar, konstrukcijska otpornost na potres, higijena i zdravlje) koje su sastavni dio projekta različitih struka, a te analize iziskuju dodatno ugovaranje za projekte koji su ugovoreni ranije (i koji čine veliki dio očekivanih prijava za energetsku obnovu), kakve su preporuke suvlasnicima (predstavnicima) i upraviteljima po pitanju tih dodatnih radnji vezanih uz projekte obnove?

Mogu li u obnovi stolarije umjesto klizne stjene staviti balkonska vrata koja su upola manja?

Odgovara Natko Bilić (Planetaris) - Preporuka je uvijek zadržati izvorni izgled zgrade jer on predstavlja arhitektonski identitet iste te zgrade. Tehnički gledano moguće je raditi takve izmjene, ali nije uputno mijenjati izgled zgrade.

Možete nam molim vas pojasniti što li se točno mora napraviti prije samog apliciranja? Je li dovoljan glavni projekt?

Odgovara Natko Bilić (Planetaris) - Prvi korak je uvijek energetski pregled zgrade i izdavanje energetskog certifikata jer se u tom koraku sagledava ukupna ušteda energije koja se može postići projektom energetske obnove zgrade. To nam je bitno iz razloga što je osnovni uvjet za prijavu na javni poziv postotak od 50 posto uštede energije za grijanje koji se mora postići projektom obnove.

TROŠKOVI

Koliko je realno da se poštuju predloženi rokovi? Prema dosadašnjem iskustvu, rokovi su uvijek 'probijani'.

Odgovara Natko Bilić (Planetaris) - Najčešći razlozi za probijanje rokova su loše vremenske prilike i vantroškovnički radovi, a u nekim rijetkim situacijama i dokazana nemogućnost dobave nekog građevinskog mateirjala (npr. 2018. nije bilo moguće dobaviti tvrdu kamenu vunu za ravne krovove); svako produljenje mora biti utemeljeno i u skladu s ugovorom o izvođenju, inače se ne odobrava.

ODLUČIVANJE

Kako nagovoriti suvlasnike da je još jučer bilo vrijeme za obnovu i da samo može biti skuplje?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Energetskom uključujući sveobuhvatnom obnovom zgrada, zgrade postaju sigurnije u korištenju (smanjuju se rizici od potresa, požara), smanjenjem energetskih potreba i povećanjem udjela OIE smanjuju se troškovi za grijanje/hlađenje osobito zbog porasta cijena energenata, podiže se vrijednost nekretnine, zdraviji unutarnji klimatski uvjeti, pristupačnost invalidima i osobama smanjene pokretljivosti, elektromobilnost ugradnjom punionica za električna vozila i parkirališta za bicikle....

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - Vlasništvo sa sobom donosi i odgovornost i obvezu. Vjerujem kako su svi vlasnici nekretnina svjesni konstantnog porasta troškova energenata te da će isti u budućnosti samo veći. Svijest građana kojima su dostupne sve informacije o prednostima provođenja energetske obnove može se dodatno potaknuti s kvalitetnim informiranjem na nacionalnoj razini kroz medijske kampanje nadležnih Ministarstava.

Odgovara Energetski institut Hrvoje Požar - Koliko dugo se može očekivati da ćemo cijene energenata držati gotovo na najnižoj razini u EU? Cijene energenata u Hrvatskoj gotovo pa su najniže u Europe i za očekivati je da će te cijene rasti. S druge strane, indeks cijena gradnje raste - što znači da je upravo sada pravi trenutak za investiciju, jer gradnja neće pojeftiniti.

Poštovani, je li potrebna natpolovična većina potpisa suvlasnika? Ili natpolovična većina od ukupnog iznosa stambene površine po m2?

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - U odlukama suvlasnika potrebno je prikupiti potpise većine suvlasnika prema posebnim suvlasničkim udjelima. (Primjer: potpis ('glas') suvlasnika čija nekretnina ima 100 m2 vrijedi duplo više od suvlasnika čija nekretnina ima 50 m2 jer prvi suvlasnik ima duplo veći trošak prema pričuvi).

Nikako mi nije jasno ovi postotci suglasnosti 50 posto ili kako piše u javnom pozivu natpolovičnu većina.

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - Nejasno pitanje. Odnosi li se pitanje na većinsku odluku višestambene zgrade (više ulaza) ili samo za jedan ulaz. U svakom slučaju odgovor je isti kao u prethodnom pitanju.

INFORMIRANJE

Zašto ne postoje savjetodavne službe koje s konkretnim rješenjima pomažu suvlasnicima velikih zgrada da dostignu nZEB standard?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Potencijalni prijavitelji se trebaju ponajprije obratiti projektantu arhitekture koji u suradnji s ostalim projektantima (građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike) daju prijedlog optimalne obnove zgrade. Projektanti na zahtjev investitora mogu provjeriti i mogućnost obnove zgrada do nZEB standarda jer obnova do nZEBA često nije tehnički izvediva niti ekonomski isplativa.

ONE STOP SHOPOVI imaju funkciju centra za informiranje, savjetovanje i olakšavanje postupaka provedbe svih faza aktivnosti obnove nakon potresa, ali i pružanje informacija vezanih uz energetsku obnovu stambenih zgrada. Građani tamo na jednom mjestu iz prve ruke mogu dobiti sve potrebne informacije vezane uz objavljene pozive. Osim navedenog, službenici Ministarstva će održati ukupno sedam informativnih radionica o svim važnim informacijama o uvjetima sufinanciranja s naglaskom na popis potrebne dokumentacije - radionice su namijenjene isključivo potencijalnim prijaviteljima: upraviteljima zgrada i ovlaštenim predstavnicima suvlasnika višestambenih zgrada. Nadalje na raspolaganju je i mogućnost stručne podrške Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji uvidom u navedene dokumente provjerava zadovoljava li projektni prijedlog tehničke kriterije Poziva i tijekom konzultacija ukazuje potencijalnom prijavitelju na eventualne nesukladnosti i potrebne izmjene/dopune predloženog tehničkog rješenja u dijelu nužnom za udovoljavanje tehničkim kriterijima prihvatljivosti Poziva.

ZAŠTIĆENE ZGRADE I KULTURNO DOBRO

Kada se može očekivati natječaj za zgrade koje su zaštićeno pojedinačno kulturno dobro ili se nalaze u zoni zaštite? Hoće li takve zgrade biti obuhvaćene u natječaju za zgrade oštećene u potresu? S obzirom na to da je centar Zagreba u zoni zaštite, zgrade nemaju mogućnosti obnavljanja, a imaju najveću potrebu.

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Fond za obnovu će raspisati poseban poziv za sveobuhvatnu obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresu, a obnova zgrada koje imaju status kulturnog dobra (pojedinačno ili u zoni zaštite) će biti prihvatljiva za sufinanciranje uz uvjet da postignu energetsku uštedu (Qhnd ili Eprim) od najmanje 20 posto uz važeće propise. Ali s obzirom na to da se na razini investicijske komponente u NPOO moraju postići uštede od najmanje 30 posto Eprim, prednost će imati zgrade s većim uštedama.

Što sa starim zgradama koje se nalaze u kulturno zaštićenim zonama i do sada nije bila dozvoljena energetska obnova fasade?

Odgovara Natko Bilić (Planetaris) - Starije zgrade u kulturno-povijesnim zonama često mogu postići značajne uštede godišnje potrebne energije za grijanje (od 30-50 posto) i bez toplinskog izoliranja uličnog (zaštićenog) pročelja. Takve zgrade treba obnavljati na jedan od sljedećih načina:

da se ulično pročelje uopće ne izolira izvana,
da se ulično pročelje izolira iznutra (rizik je da neki suvlasnici to neće dozvoliti),
da se primjene suvremeni materijali za vanjsku toplinsku izolaciju uličnog pročelja (kao npr. aerogel žbuke, naravno ako je moguće s tehničkog i troškovnog stajališta jer su isti skupi).

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Ako govorimo o cjelovitoj energetskoj obnovi zgrade, potrebno je govoriti i o obnovljivim izvorima energije (OIE). U tom smislu zanimalo bi me na koji se način se misle riješiti dileme/prepreke u prikupljanja potrebite 100-postotne suglasnosti suvlasnika u dijelu instalacije fotonaponskih elektrana na zgrade - članci Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te HEP ODS koji prilikom izdavanja elektroenergetske suglasnosti traži 100-postotnu suglasnost suvlasnika. Inzistiranje na 100-postotnoj suglasnosti predstavlja nepremostivu prepreku u ishođenju svih potrebnih dozvola za instalaciju fotonaponske elektrane. Sugeriram pristup kao u Zakonu o energetskoj učinkovitosti u dijelu energetske obnove financirane iz fondova ili proračunskih sredstava (uređuju pojedini članci Zakona).

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Uvjeti za ugradnju fotonaponskih elektrana su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja (MINGOR) te ćemo im uputiti upit vezano za isto.

Molim vas koji postotak suglasnosti suvlasnika je potreban za ugradnju solarnih kolektora za pripremu tople vode (ali i za energetsku obnovu, za ugradnju fotonapona, za dizalice topline za dizala….za cijeli natječaj)

Odgovara Domagoj Šešok (GSKG, Udruga upravitelj) - Zakonom o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) propisano je da se ugovor o energetskom učinku višestambene zgrade donosi većinskom odlukom suvlasnika. S druge strane za sklapanje ugovora s HEP-om potrebna je 100-postotna odluka.

Kako se u plan uklapaju višestambene zgrade novije gradnje s plinskim grijanjem koje već imaju riješenu izolaciju i PVC stolariju. Da li moguće dobiti sredstva za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije tj. prebaciti se s plina na dizalice topline uz instalaciju sunčane elektrane na krov zgrade? Ako da, koliko je potpisa suvlasnika za to potrebno?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Ovim pozivom ne sufinanciraju se samo tehnički sustavi, obavezno je provođenje građevinskih mjera na ovojnici odnosno potrebno je minimalno postići 50 posto uštede u godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (Qhnd) uz važeće propise. Pozive za sufinanciranje ugradnje sustava OIE provodi FZOEU.

Zna li se kakav pravni oblik mora zaprimiti energetska zajednica građana u cilju izgradnje fotonaponske elektrane ? Je li dovoljna suvlasnička zajednica (prema Zakonu o vlasništvu) putem upravitelja ili mora imati zasebni OIB?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Prema Zakonu o tržištu električne energije (NN 111/21), 'Energetska zajednica građana je pravna osoba koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili mala poduzeća, a čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti i koji može sudjelovati u proizvodnji, među ostalim, iz obnovljivih izvora, opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela'.

Zakon ne definira pravni oblik energetske zajednice, nego se navodi da ne stvara financijsku dobit, odnosno spada u kategoriju neprofitnih organizacija, čime se definiranje pravnog oblika prebacuje na Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/14). Odredbe tog Zakona odnose se na domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti.

Postoji li paket 'for dummies' kad je riječ o kupovini solarnih panela (npr.) ili instalacije punionica za struju u zgradi jer netko tko nije ekspert (a većina nije) s tim će imati puno problema. Imaju li to u svojim ponudama tvrtke kojima plaćamo pričuvu?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Integralnom suradnjom projektanata (arhitekture, građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike) dolazi se do optimalnog modela obnove zgrade. Za promjenu sustava i prijedlog ugradnje punionica za električna vozila prvenstveno trebate angažirati ovlaštenog inženjera strojarstva i elektrotehnike.

Odgovara Energetski institut Hrvoje Požar - Upravitelji to nemaju kao obaveznu uslugu, ali na tržištu postoji nekoliko tvrtki koje nude 'integralnu' uslugu - projektiranje, suglasnosti, dozvole, izvedba, puštanje u pogon.

Na koji način je potrebno dokazati nosivost krova zgrade za dodatni teret solarne instalacije? Može li se obnova krova (i pokrova i konstrukcije) zgrade prije postavljanja solarnih panela uključiti u investiciju kako bi se izbjegli naknadni troškovi razmontiranja/uklanjanja solarnih panela zbog popravaka krova koji je procurio, a na njemu je solarna instalacija?

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Nosivost se dokazuje u projektu. Za ocjenu nosivosti konstrukcijskog dijela zgrade trebate angažirati ovlaštenog inženjera građevinarstva (projektant nosivih konstrukcija) , a mjere mehaničke otpornosti i stabilnosti (sanacija konstrukcije) u svrhu energetske obnove zgrade je prihvatljiv trošak u stopi sufinanciranja određene kategorije obnove.

Odgovara Natko Bilić (Planetaris) - Nosivost krova određuje inženjer zadužen za konstrukciju (nije samo stvar nosivosti, već se računa i utjecaj vjetra). Ako je riječ o kosim krovovima, sam pokrov se nesufinancira kroz javni poziv AKO je potkrovlje negrijano. Na ravnim krovovima dobra je praksa da se kod sanacije uklone svi stari slojevi krova i da se izvedu potpuno novi slojevi, naravno s adekvatnom toplinskom izolacijom.

Kakvi su uvjeti za financiranje punionice električnih vozila?

Odgovara Energetski institut Hrvoje Požar - U okviru energetske obnove višestambenih zgrada obuhvaćeno pozivom pod točkom Elektromobilnost.

KOMENTARI GRAĐANA I ODGOVORI STRUČNJAKA

Mislim da su zeleni krovovi još više zapostavljeni... I misli se uvijek na fasade! A velika površina je upravo na krovu. Naravno treba ju stručno obraditi, pa i zakon donijeti jer sve je još, može biti - ne mora biti...

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Sukladno Programu energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine, mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture su prihvatljive mjere u sklopu energetske obnove višestambenih zgrada, a uključuju izvedbu zelenih krovova zgrada, izvedbu ozelenjenih pročelja zgrada, uređenje novih zelenih površina na građevnoj čestici (zamjena postojeće sive infrastrukture u zelenu infrastrukturu i dr.) te uređenje postojećih zelenih površina na građevnoj čestici (oplemenjivanje postojećeg zelenila novim i dr.).

Također, Vlada Republike Hrvatske je donijela Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine kojim se, među ostalim, potiče provedba mjera ugradnje elemenata zelene infrastrukture koje se primjenjuju na zgradi i/ili na građevnoj čestici zgrade.

Realno gledajući, 180.000 kvadrata za cijelu Hrvatsku do sredine 2026. nakon toliko godina neaktivnosti je premalo. Toliko može apsorbirati samo Zagreb za godinu dana.

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026 (NPOO), kroz inicijativu Obnova zgrada, Republici Hrvatskoj na raspolaganju je 5,756 milijardi kuna za provedbu investicija Energetska obnova zgrada, Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom te Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnoj dobra. Cilj je realizacija vala obnove postojećih zgrada, transformacija postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova uključuje stambene i nestambene zgrade, privatne i/ili zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa zgrada zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene. Raspodjela alokacija definirana je u NPOO, a koji je izrađen sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost. Za komponentu 6.1. Obnova zgrada osigurano je 12 posto akolacije NPOO-.a

Za sufinanciranje obnove, osim sredstava koja su raspoloživa u okviru NPOO, koristit će se raspoloživi izvori financiranja poput ESI fondova, nacionalna sredstva FZOEU, sredstva iz sustava obveza energetskih ušteda itd. Iz novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. (VFO 2021.-2027.) će se nastaviti financiranje energetske obnove javnih i stambenih zgrada uz poticanje dubinske obnove te sveobuhvatne obnove zgrada, koja osim energetske implementira mjere za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i smanjenje rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti. Proces programiranja VFO 2021.-2027. je u tijeku, a po usvajanju novih programskih dokumenata bit će poznata alokacija iz ESI fondova za energetsku obnovu zgrada. Također, u pripremi je Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku, koja će po donošenju omogućiti financiranje mjera i ulaganja za povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

Koliko sam shvatio, ovih 300 milijuna kuna je i zadnji GRANT koji će se dijeliti, a nakon toga subvencija kamata.

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Za sufinanciranje obnove, osim sredstava koja su raspoloživa u okviru NPOO, koristit će se raspoloživi izvori financiranja poput ESI fondova, nacionalna sredstva FZOEU, sredstva iz sustava obveza energetskih ušteda itd. Iz novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. (VFO 2021.-2027.) će se nastaviti financiranje energetske obnove javnih i stambenih zgrada uz poticanje dubinske obnove te sveobuhvatne obnove zgrada, koja osim energetske implementira mjere za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i smanjenje rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti. Proces programiranja VFO 2021.-2027. je u tijeku, a po usvajanju novih programskih dokumenata bit će poznata alokacija iz ESI fondova za energetsku obnovu zgrada. Također, u pripremi je Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku, koja će po donošenju omogućiti financiranje mjera i ulaganja za povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

Bespovratna sredstva za prvu kategoriju energetske obnove za zgrade neoštećene u potresu je samo 60 posto? Pretpostavljali smo barem 75 posto.

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - S obzirom na to da su za dubinsku i sveobuhvatnu obnovu potrebna veća ulaganja za njih je predviđena stopa sufinanciranja od 80 posto, a za integralnu energetsku obnovu 60 posto, dok je stopa sufinanciranja projektne dokumentacije, izrade energetskog certifikata, stručnog nadzora, upravljanja projektom u iznosu od 85 posto.

Ministarstvo je objavilo smjernice za analizu postojećeg stanja. Analiza treba obuhvatiti mehaničku otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara i zdrave unutarnje klimatske uvjete.

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Analizu postojećeg stanja zgrade je potrebno izraditi na razini stručnog mišljenja nadležnih projektanata prije značajne obnove zgrade od stupanja na snagu Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama („Narodne novine“ broj 128/15, 70/18, 73/18, 86/18, 102/20), odnosno od 24.9.2020., a za glavne projekte koji se prilažu zahtjevu za izdavanje akata kojima se odobrava građenje od 1.1.2021.

Analizu je potrebno izraditi u objavljenom formatu predloška Smjernica (ali koje se po sadržaju i procjeni investicije trebaju prilagoditi postojećem stanju zgrade) od kada su Smjernice objavljene na web stranici Ministarstva, odnosno od 8.9.2021. Svrha Analize je prvenstveno motivirati investitora da se odluči na sveobuhvatnu obnovu zgrade (koja uz energetsku obnovu obuhvaća i mjere za unapređenje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, povećanje sigurnosti u slučaju požara te povećanje potresne otpornosti zgrade), ali i ukazati na potrebe/mogućnosti obnove zgrade. Prihvatljivi troškovi u sveobuhvatnoj obnovi će biti samo oni koji su razrađeni u projektnoj dokumentaciji, međutim projektant u projektnoj dokumentaciji za energetsku/sveobuhvatnu obnovu zgrade može predložiti i druge mjere koje nisu obuhvaćene Analizom ili odustati od nekih predloženih mjera u Analizi.

Projekt košta 70.000 kuna + PDV, platiti i ne proći na natječaju, ili ne prikupiti dovoljan broj potpisa. Moja zgrada konkretno ima 48 stanova od toga dva stana u vlasništvu grada, jedan stan u vlasništvu MUP-a, jedan stan u vlasništvu Agrobiotehnološkog fakulteta u Osijeku, jedan stan državne nekretnine i to mi sve nosi veliku kvadraturu, a ne mogu od njih dobiti potpis i suglasnost.

Odgovara Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - S obzirom na to da postoji veliki broj zgrada gdje su ostvarene potrebne natpolovična većina glasova suvlasničkih dijelova sukladno čl.30. stavku 2. Zakonu o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ broj 127/14, 116/18, 25/20, 41/21) takve zgrade će biti prihvatljive u javnom pozivu za energetsku obnovu zgrada.

Predstavnik sam zgrade izgrađene u YU i želimo energetski obnoviti i staviti zeleni krov! sad nam kažu: obratite se tamo, pa tamo a onda možda i tamo itd... A možda probajte i tamo. Ne, hvala, zbogom... Ništa od toga ne treba biti tako. S vaše strane bi trebalo biti: da, imamo adresu, one stop shop gdje ćemo sve obratiti i napraviti! dođite od 8 do 18h u ulicu XYZ.

U skladu s Programom energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine, mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture su prihvatljive mjere u sklopu energetske obnove višestambenih zgrada, a uključuju izvedbu zelenih krovova zgrada, izvedbu ozelenjenih pročelja zgrada, uređenje novih zelenih površina na građevnoj čestici (zamjena postojeće sive infrastrukture u zelenu infrastrukturu i dr.) te uređenje postojećih zelenih površina na građevnoj čestici (oplemenjivanje postojećeg zelenila novim i dr.).

U okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstva 'Energetska obnova višestambenih zgrada' koji je objavljen u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za sve potencijalne prijavitelje održava informativne radionice putem platforme Microsoft Teams, a potencijalnim prijaviteljima na raspolaganju je i stručna podrška Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u pripremi njihovih projektnih prijedloga. Više informacija dostupno je u Uputama za prijavitelje i na mrežnoj stranici ministarstva.

OSTALO

Na stranicama Ministarstva možete pronaći dodatna pitanja koja su njima pristigla i odgovore na ista te se prijaviti na online informativne radionice.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.