SUFINANCIRANJE - EU ne financira sanaciju dimnjaka, ali ipak se može do novca!

Nedavni potresi gradu Zagrebu i četiri županije opet je otvorilo pitanje ugradnje kondenzacijskih bojlera. Naime, Uredbom 813/2013 Europske komisije koja je donesena 2013. godine, a u primjeni je od rujna 2015., više se ne dozvoljava prodaja klasičnih turbo-plinskih bojlera na tržištu Europske unije te se zbog energetske učinkovitosti traži ugradnja nove generacije uređaja za grijanje:

• kondenzacijskih bojlera s 86 posto sezonske energetske učinkovitost grijanja prostora te
• atmosferskih bojlera koji imaju 75 posto sezonske energetske učinkovitost grijanja prostora

Potrošači daju prednost ugradnji kondenzacijskim bojlerima koji imaju:

• veću energetsku iskoristivosti
• sigurnosnu prednost tj. imaju zatvorenu komoru izgaranja (za razliku od atmosferskih bojlera koji zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalaze)

No, pri zamjenI turbo bojlera, bilo kondenzacijskim ili atmosferskim, potrebno je prije prilagoditi i sanirati dimnjak, i to za:

• kondenzacijske bojlere plastičnom cijevi
• atmosferske bojlere inoks dimovodom

Pri tome, česta je situacija da je više potrošača spojeno na istu dimovodnu vertikalu, što znači da svi susjedi spojeni na istu cijev u isto vrijeme moraju promijeniti bojlere.

Dođe li do kvara bojlera u jednom stanu (a kvar nije moguće otkloniti), svi susjedi spojeni na isti dimnjak trebaju se usuglasiti s njegovom sanacijom te kupiti novi bojler bez obzira je li im postojeći ispravan. To u praksi ljude kojima je bojler pokvaren dovodi u šah-mat poziciju jer susjedi kojima je bojler ispravan teško pristaju na dodatan trošak koji nosi njegova zamjena.

U Hrvatskoj je 75.000 korisnika klasičnih turbo bojlera, od kojih je 50.000 u Zagrebu te su poseban problem visoki troškovi sanacije i prilagođavanja dimnjaka radu novih uređaja, osobito u višestambenim zgradama. Trošak sanacije dimnjaka i ugradnje novog kondenzacijskog bojlera po jednom stanu iznosi između 15.000 i 20.000 kuna, pa bi ukupni troškovi zamjene bojlera i sanacije dimnjaka mogli dosegnuti i do dvije milijarde kuna u Hrvatskoj.

TRAŽI SE IZUZEĆE

S obzirom na navedeno Udruženje opskrbljivača i distributera plinom iniciralo je prijedlog izmjene Uredbe kojim se predlaže:

• da se i dalje dopusti prodaja turbo bojlera
• i to isključivo kao zamjena postojećih, istih takvih
• dok bi njihova ugradnja u novim stanovima bila zabranjena

Nekadašnje Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta izradilo je dokument u kojemu su detaljno opisani problemi vlasnika stanova s ugrađenim C4 bojlerima (turbo bojleri) u višestambenim zgradama, izgrađenih na teritoriju RH u zadnjih 20-ak godina te je predložena odgoda primjene navedene Uredbe u RH dok se ne pronađe model koji će omogućiti financijski prihvatljiv prelazak na kondenzacijsku tehnologiju.

Prijelaz na kondenzacijsku tehnologiju podrazumijeva troškove i suglasnost svih korisnika bojlera na istoj dimovodnoj vertikali. Trenutno još uvijek postoje moguća rješenja za pojedinačne slučajeve kao što su:

• popravci (ako su rezervni dijelovi dostupni)
• nabava rabljenih bojlera na području EU (Njemačka, Hrvatska…)
• te ugradnja individualnog dimovodnog sustava gdje je to moguće

Iz Ministarstva gospodarstva nam napominju kako se sukladno odredbama Uredbe, osim novih kondenzacijskih bojlera, na EU tržište i dalje mogu stavljati:

• konvencionalni atmosferski tipovi bojlera za zgrade sa starim dimovodnim sustavima (tip B1)
• pod uvjetom da isti zadovoljavaju zahtjeve za eko dizajn, kako bi se izbjeglo stvaranje neopravdanih troškova potrošačima.

Dodatne informacije

Informacije vezane uz naknadne Studije procjene učinka koje se odnose na dvije grupe proizvoda (prostorne / kombinirane grijače i grijače vode) možete pročitati OVDJE. 

Europska komisija 'razvoj situacije' vezano za reviziju Uredbe EK br. 813/2013 od 2. kolovoza 2013. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za ekološki dizajn grijača prostora i kombiniranih grijača redovito objavljuje OVDJE..

Početkom godine objavljen je dokument Impact Assessment Assistance to the European Commission Draft Interim Report on Central Hydronic Space Heaters WG 1/2/3 koji možete pročitati OVDJE. Na str. 30. i 31. navedenog Izvješća opisani su problemi zajedničkih dimnjaka u slučaju korištenja nekondenzacijskih bojlera B1, C4 i C8. Osvrćući se na to da prijelaz na kondenzacijsku tehnologiju zahtijeva kompletnu adaptaciju dimnjaka i zamjenu svih bojlera na vertikali koji dijele isti dimnjak, navodi se kako je Hrvatska tražila izuzeće tzv. C4 bojlera (turbo bojleri) iz primjene Uredbe EK br. 813/2013.

SUBVENCIONIRANJE?

No, preispitivanje Uredbe još nije završeno, a građani imaju potrebu mijenjati bojlere.

Nakon potresa, za građane čije su zgrade oštećene:

• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) subvencionira ugradnju kondenzacijskih bojlera s najviše 8.000 kuna
• dok se 'preko' Ministarstva graditeljstva subvencionira sanacija dimnjaka

I to u zapravo, trenutno, jedine subvencije za kondenzacijske bojlere. Naime, europarlamentarka Biljana Borzan, koju smo kontaktirali, nam kaže da koliko je njoj poznato, Hrvatska je iz EU fondova, kroz program energetske obnove, subvencionirala ugradnju kondenzacijskih bojlera do 31.12.2020., odnosno tada su potrošena sredstva namijenjena za taj projekt. Obzirom na činjenicu da je interes bio velik, za očekivati je da će program biti nastavljen u nekom obliku, kaže Borzan. 

Napominje kako u prijedlogu Nacionalnog plana za oporavak i obnovu (NPOO), koji trenutno razmatra Europska komisija, ponovno je uvršten program energetske obnove zgrada, odvojen od obnove potresom oštećenih zgrada. Radi se o poglavlju C 6.1. R1 'Dekarbonizacija zgrada'. Plan nije dovoljno detaljan da bi se vidjelo uključuje li to subvencioniranje ugradnje bojlera i dimnjaka, kaže Borzan. Ističe da osim NPOO-a, Hrvatska izrađuje i program trošenja 'normalnih' EU fondova koji su nam na raspolaganju do 2027., no za sad nema informacija planira li se u taj plan uvrstiti nešto slično.

PRAVILA IZ EUROPE

Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za ZGRADOnačelnik.hr objašnjavaju da u slučaju ugradnje kondenzacijskog bojlera:

• mora se rekonstruirati dimnjak
• prilagoditi ga za kondenzacijski bojler (koji ima niže temperature izgaranja, a prilikom izgaranja nastaju i agresivniji plinovi te postojeći dimnjaci nisu dozvoljeni)

Kondenzacijski bojler i turbo bojleri ne mogu biti priključeni na isti dimnjak, znači treba:

• ili zamijeniti sve turbo bojlere na vertikali novim kondenzacijskim uz izradu projekta dimnjaka i rekonstrukciju dimnjaka
• ili ako je tehnički moguće može se i za jedan kondenzacijski bojler izvesti novi odgovarajući dimnjak

U svakom slučaju o tehničkom rješenju dimnjaka treba konzultirati ovlaštene projektante.

Nadalje, postoji mogućnost ugradnje i drugih izvora topline te korištenja obnovljivih izvora energije kao što je npr. ugradnja dizalica topline, solarnih i fotonaponskih sustava za koji nisu potrebni dimnjaci, ali prije bilo kakve ugradnje ili zamjene termotehničkih sustava predlažemo da:

• angažirate ovlaštenog projektanta (u ovom slučaju ovlaštenog inženjera strojarstva) koji bi trebao predložiti rješenje prema postojećoj situaciji te
• kroz glavni projekt dokažate ispunjavanje temeljnih zahtjeva

O dimnjacima

S obzirom na Propise iz djelokruga rada Ministarstva graditeljstva, a koji se odnose na dimnjake:

• Zakon o gradnji 
• Tehnički propis za dimnjake u građevinama 
• Tehnički propis o građevnim proizvodima („Narodne novine“ broj 35/18, 104/19)

svojstva i bitne značajke dimnjaka moraju biti takva da, tijekom trajanja građevine uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i održavanje dimnjaka, on podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje iz okoliša, tako da tijekom izvođenja i uporabe dimnjaka:

• predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče rušenje ili oštećenje dimnjaka
• ne prouzroči, prenese i/ili širi požar
• ne proizvode buku preko dozvoljene razine prema posebnom propisu
• uslijed odvođenja (oslobađanja) dimnih plinova iz ložišta ne budu ugrožena higijena, zdravlje ljudi i okoliš
• se izbjegnu moguće ozljede korisnika
• potrošnja energije bude jednaka propisanoj razini ili manjoj od nje

Energetska obnova

Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021-2026. godinu (NPOO) kod zgrada koje će biti obuhvaćene sveobuhvatnom obnovom primijenit će se optimalne mjere poboljšanja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuju se i:

• mjere poput povećanja sigurnosti u slučaju požara
• mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta
• mjere za unapređenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade – posebice radi smanjenja rizika povezanih s djelovanjem potresa

DVA MODELA SUBVENCIJE NPOO-a

U slučaju integralne energetske obnove koja obuhvaća:

• kombinaciju više mjera energetske obnove i
• obavezno uključuje mjere na ovojnici zgrade kao i
• minimalnim smanjenjem potrošnje energije za grijanje (QHnd) od 50 posto

očekuje se maksimalno sufinanciranje od 60 posto prihvatljivih troškova uz:

• maksimalno sufinanciranje energetskih pregleda
• energetskih certifikata prije i poslije obnove
• projektne dokumentacije i
• tehničke pomoći u pripremi i provedbi projekta

te se u tom slučaju ne isključuje mogućnost sanacija dimnjaka kao opravdani trošak.

U slučaju dubinske obnove zgrada, koja obuhvaća:

• mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te
• osim minimalnog smanjenja potrošnje energije za grijanje (QHnd) od 50 posto
• rezultira i minimalnim smanjenjem i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini [kWh/(m2·a)] od najmanje 50 posto

maksimalno sufinanciranje obnove penje se do 80 posto prihvatljivih troškova, uz:

• maksimalno sufinanciranje do 85 posto energetskih pregleda
• energetskih certifikata prije i poslije obnove
• projektne dokumentacije i tehničke pomoći u pripremi i provedbi projekta

te se i u tom slučaju ne isključuje mogućnost sanacija dimnjaka kao opravdani trošak.

Međutim sama sanacija dimnjaka kao pojedinačna mjera neće se sufinancirati, jer politika Europske unije je smanjenje emisija CO2, kroz značajne uštede energije, što se samom zamjenom dimnjaka ne postiže.

PROGRAMI FINANCIRANJA ZA EUROPU

Slijedom navedenog, iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nam poručuju kako su vezano uz novu financijsku perspektivu Europske unije 2021. – 2027. u tijeku aktivnosti vezane uz programiranje novog razdoblja te izradu strateških dokumenata, Sporazuma o partnerstvu i (operativnih) programa.

Postupak programiranja i definiranja planiranih aktivnosti, projekata i programskih ciljeva provodi se u sklopu radne skupine Zelena Hrvatska sukladno definiranim strateškim ciljevima i ključnim područjima intervencije iz Nacionalne razvojne strategije 2030., i regulatornog okvira na razini EU.

Financijska perspektiva Europske unije 2021. – 2027. podupirat će energetsku učinkovitost kroz:

• posebni cilj Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova
• u okviru cilja politike 2. Zelenija i otpornija Europa s nisko-ugljičnim prijelazom prema nula-ugljičnom gospodarstvu promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije i upravljanja rizicima te održivog urbanog razvoja.

Sadržaj podržava Gradska plinara Zagreb (GPZ)