- Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - siječanj/veljača/ožujak 2025.
- U prijedlog Nacionalne stambene politike ušle i stambene zadruge
- Ključne greške koje morate izbjeći pri kupnji prve nekretnine
- Vlada RH donijela novi Program mjera obnove zgrada oštećenih u potresu
- Nova pravila igre obilježila su "energetsku" 2024. godinu
- Praktični savjeti za renovaciju stana uz minimalni stres
- Stambene zadruge - mogu li promijeniti hrvatsku opsesiju vlasništvom?
- PAŽNJA: Na esavjetovanju je Nacionalni plan stambene politike RH
- 5 savjeta za uštedu električne energije u kućanstvu
- Puno se radi i obnavlja, a kao da nikad kraja
Posljednjih godina sve smo više suočeni s pojavom pojačanog rasta algi i gljivica na fasadama. I dok njihovu prisutnost na starim objektima smatramo logičnom posljedicom dugotrajne izloženosti utjecaju atmosferilija, pojava algi i gljivica na novim objektima je nepoželjna i smatra se nedostatkom. Tekst su napisali stručnjaci iz Hrvatske udruge toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS), partneri projekta 'Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!'
Brojni znanstveni članci obrađuju ovu tematiku baveći se traženjem odgovora i pronalaskom optimalnog rješenja. Sva istraživanja pokazuju da je učestala pojava algi i gljivica izravno povezana s potrebom za što učinkovitijom toplinskom zaštitom koja je postala obvezan segment u cilju poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada.
Fasadne konstrukcije na kojima je primijećen izražen rast algi i gljivica su:
- povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS sustavi)
- fasade pod djelovanjem vlage uvjetovane konstrukcijskim detaljima
- ventilirane fasade.
Pojavljuju se na objektima koji su u:
- blizini drveća ili grmlja
- blizini rijeka, potoka, jezera i sl.
- područjima s čestim maglama
- u nizinama i kotlinama.
Svakako je vrlo važno napomenuti da je obrast na pročeljima isključivo estetski nedostatak, a nikako funkcionalni. Brošura HUPFAS-a 'Alge i gljivice na fasadama' objašnjava fenomen pojave mikroorganizama na fasadama te upućuje sudionike u gradnji u načine smanjivanja rizika njihova nastanka.
Zašto je pojava algi i gljivica učestala na novim fasadama?
Odgovornost čovjeka prema smanjenju zagađenja okoliša, ušteda energije te doprinos smanjenja globalnog zatopljenja, kao i važeća građevno-tehnička regulativa, obvezuju na izbor i primjenu materijala kojima ostvarujemo potrebnu toplinsku zaštitu.
Najčešće primjenjivani oblici toplinske zaštite su povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS sustavi). Tako izvedena toplinska zaštita ima znatan utjecaj na uvjete vlage i temperature vanjske stijenke fasade. Naime, toplinskom izolacijom objekta smanjuje se prolaz topline kroz vanjske zidove, pri čemu se ostvaruje ušteda energije grijanja, ali se istovremeno i znatno smanjuje akumulacija topline relativno tankih slojeva vanjske stijenke.
Površina žbuke zbog toga ostaje duže vlažna i stvara se povoljna klima za rast mikroorganizama.
Saniranje zaraženih fasada
Osnovni preduvjet za uspješno saniranje svake zaražene fasade je otkrivanje i uklanjanje uzroka obrasta. Nepravilno izvedene konstruktivne detalje kao moguće uzroke zaraze treba ukloniti prije sanacije.
Nikada se ne tretiraju samo površine gdje je zaraza vidljiva, već se tretira čitava ploha.
Zaražene površine potrebno je u potpunosti sanirati, pri čemu se mora ukloniti ne samo površinski vidljiva zaraza, već je potrebno i dubinsko tretiranje micelija, nevidljivih dijelova algi i plijesni koji prodiru duboko u podlogu i od životne su važnosti za njihov opstanak.
U tu se svrhu koriste biocidna sredstva koja prodiru duboko u podlogu i uništavaju ih. Unatoč velikoj djelotvornosti biocidnih sredstava, ne može se jamčiti da se zaraza nakon nekog vremena neće ponoviti. Ipak, ispravan postupak sanacije i pridržavanje svih koraka u postupku sanacije jamče dugotrajniju zaštitu.
Proizvođači biocidnih sredstava u tehničkim uputama daju način tretiranja zaraženih površina i pri sanaciji ih se potrebno pridržavati.
Postupak sanacije, u pravilu je, sljedeći:
- pažljivo čišćenje fasade (podesiti pritisak vode i kut prskanja da se fasada ne bi oštetila)
- sušenje
- obrada biocidnim sredstvom
- pranje i sušenje
- obrada biocidnim sredstvom
- završni premaz s dodatkom biocida (u dva sloja).
Sanacija samo biocidnim sredstvom nije dovoljna jer nakon tretiranja ostaju obojenja algama i/ili gljivicama zaraženih površina, stoga se prebojava biocidnim premazom u dva sloja.
Važno je naglasiti da unatoč svim poduzetim mjerama ne postoji sigurna zaštita od obrasta mikroorganizmima na fasadnim površinama. Uz pridržavanje svega navedenog, rizik od njihove pojave se može svesti na minimum.
Tekst je omogućio HUPFAS.
Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.
Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.
Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:
POD POKROVITELJSTVOM
PARTNERI PROJEKTA
Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.
MEDIJI
ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.
- ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA
Netko je 'prisvojio' nešto vaše? Dokažite svoje pravo vlasništva!
- PRIUŠTIVO STANOVANJE
Zašto sve manje ljudi može kupiti stan (ili kuću)?
- VELIKI PROBLEM U NEKRETNINAMA
Kako se riješiti vlage i plijesni
- UPORNOST PRIJE SVEGA
USPJEŠNA ZGRADA - Nakon desetogodišnje borbe s vjetrenjačama, ugradili su dizalo
- FASADNI SUSTAVI
Što utječe na vijek trajanja fasade