Dan planeta Zemlje
Izvor: pvproductions/Freepik
22. travnja

DAN PLANETA ZEMLJE - Mogu li zgrade "spasiti" Zemlju?

Ne možemo ni nabrojati koliko smo puta na ZGRADOnačelnik.hr napisali i objavili da su zgrade jedan od najvećih "zagađivača" odnosno da su odgovorne za 36 posto emisija stakleničkih plinova iz energije i 40 posto ukupne potrošnje energije u EU-u. Naravno da nisu zgrade jedini problem, ali s obzirom na to da je danas Dan planeta Zemlje i da su nekretnine u fokusu ZGRADOnačelnik.hr-a, posjetit ćemo na nekoliko korisnih i zanimljivih članaka. 

Dan planeta Zemlje

No prije svega, moramo malo i o današnjem danu. Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja kako bi se jačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu. Različitim događanjima i akcijama nastoji se skrenuti pozornost ljudi na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja te ih potaknuti da osvijeste problem zagađenja okoliša.

Ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi je put predstavljena 1969. godine, no službeno se obilježava od 1992. kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Godine 2009. Opća skupština UN-a je 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje, koji je prvi put obilježen 22. travnja 1970. na sveučilištima SAD-a. Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj se obilježava od 1990. godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode, objavljeno je na stranicama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Zašto je važna energetska obnova zgrada

Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti da bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama. Zgrade su, naime, odgovorne za oko 40 posto potrošnje energije u Europskoj uniji i 36 posto emisija stakleničkih plinova. To se u idućih nekoliko godina želi promijeniti.

S obzirom na to da ZGRADOnačelnik.hr od samih početaka prati obnovu nakon potresa, energetsku obnovu i implementaciju obnovljivih izvora energije u zgradarstvu, u siječnju 2022. godine pokrenuli smo projekt "OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo – ZAJEDNO!" da bismo građanima i poduzetnicima, uz sudjelovanje JL(R)S-ova, državnih institucija i drugih dionika, naglasili ekološku važnost i korist obnovljivih izvora energije i energetske obnove. Tekstove koji su vezani uz ovaj projekt možete čitati u kategoriji Osunčajmo Hrvatsku.

TRI NAČINA kako svoju nekretninu učiniti energetski efikasnijom i plaćati niže račune

Svjedočimo konstantnom rastu cijena energenata, dok inflacija dodatno opterećuje naše kućne budžete. Stoga je možda baš pravo vrijeme za razmišljanje o mogućim većim ili manjim investicijama kojima bi vlastito kućanstvo učinilo energetski održivijim, funkcionalnijim i otpornijim na moguće skokove cijena energenata.

Kako potaknuti suvlasnike na (energetsku) obnovu

 Energetska obnova nije jednostavan proces ni postupak, iznimno je skup, administrativno kompliciran (pogotovo ako se obnova radi uz sufinanciranje javnim novcem), uključeno je jako puno dionika, greške su moguće na svakome koraku, a sve to zaokružuje 'milijun pitanja'.

Međutim, na kraju svega toga uvijek osvane rečenica - "Namučili smo se, jako, ali se stvarno isplatilo!".

Što je energetska učinkovitost?

O energetskoj učinkovitosti pisali smo nebrojeno puta. No, ponekad se volimo vratiti na početak i osnovama te određene pojmove malo detaljnije pojasniti. Energetska učinkovitost NIJE štednja energije, da odmah budemo jasni. Ima nekoliko definicija što je energetska učinkovitost.

Zdravlje na prvom mjestu

ALGE I GLJIVICE na fasadi - koliko su opasne i kako ih riješiti

Posljednjih godina sve smo više suočeni s pojavom pojačanog rasta algi i gljivica na fasadama. I dok njihovu prisutnost na starim objektima smatramo logičnom posljedicom dugotrajne izloženosti utjecaju atmosferilija, pojava algi i gljivica na novim objektima je nepoželjna i smatra se nedostatkom.

Brojni znanstveni članci obrađuju ovu tematiku baveći se traženjem odgovora i pronalaskom optimalnog rješenja. Sva istraživanja pokazuju da je učestala pojava algi i gljivica izravno povezana s potrebom za što učinkovitijom toplinskom zaštitom koja je postala obvezan segment u cilju poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada.

TOPLINSKI MOSTOVI - što su, zašto nastaju i koje su vrste

 Odradili ste energetsku obnovu, ili ste stavili novu izolaciju na taj dio zgrade ili kuće ili ste ugradili PVC stolariju. No, vrlo brzo se počela u kutu zida skupljati vlaga i pojavljuje se plijesan. To se zove toplinski most. On nije nužno rezultat lošeg projekta, može nastati zbog odabira neodgovarajućih materijala ili pogrešaka pri ugradnji.

Što je sindrom bolesne zgrade i kako utječe na ljude

 Istraživanja pokazuju da ljudi u razvijenim zemljama provode i do 90 posto vremena u zatvorenim prostorima. Sve je više ljudi koji se javljaju s akutnim bolestima čiji je simptome nemoguće objasniti drugačije nego obitavanjem u određenoj zgradi. Sindrom bolesne zgrade (engl. sick building syndrome, SBS) jedna je od posljedica nedovoljnog promišljanja o zgradama kao ekosustavu.

Sindrom bolesne zgrade nije priznata bolest već opis fenomena koji nije lako ukloniti.

Ušteda energije

Kako uštedjeti energiju u kućanstvu

Ušteda energije ne bi smjela utjecati na kvalitetu života i ugodu. Dakle, uštedama se želi prije svega eliminirati nepotrebna potrošnja energije. U kućanstvima najviše energije se utroši na grijanje, hlađenje, pripremu tople vode, kućanske uređaje i rasvjetu.

Optimalno i razumno trošenje energije, kao i odabir adekvatnih kućanskih aparata može uvelike pridonijeti smanjenju potrošnje. Također, u ovo digitalno doba postoje i razne aplikacije koje mogu pomoći. No, prije svega, dobro je znati neke osnovne faktore za uštedu energije.

ŽARULJE - Koje se koriste u stanu i zgradi te kako uštedjeti

Štedne žarulje daju približno jednako svjetlosti koliko i obična žarulja, ali pritom troše puno manje električne energije. Idealne su za prostore kod kojih je potrebno dugotrajno osvjetljavanje. Prilikom kupnje ipak treba paziti da se kupi štedna žarulja jednakog 'grla', pripadajuće snage koja odgovara snazi ranije žarulje i sličnih dimenzija da stane u postojeću svjetiljku.

KUĆANSKI APARATI - kako i koliko godišnje možete uštedjeti na struji

Europska unija uvela je 1. ožujka 2021. za dio kućanskih uređaja nove i poboljšane energetske oznake. Trenutna ljestvica od A+++ do G više ne postoji. Uvedena je ona jednostavnija, od A do G bez znakova plus (+). Nove oznake temelje se na djelomično promijenjenim metodama izračuna i standardima ispitivanja.

5 savjeta za uštedu vode u kućanstvu

Svakoga dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara pitke vode samo na ispiranje WC-a, a s druge strane jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20 do 50 litara osigurane svježe vode, kaže Wikipedia. U daljnje ružne i tužne statistike nećemo sada ulaziti, nego želimo skrenuti pozornost na to da je izrazito važno očuvati i što je više moguće štedljivo trošiti ove magične kapi bez kojih ne možemo. 

Zeleno, zeleno, zeleno

Što gradovi moraju napraviti da bi bili zeleniji

Urbane sredine sve su napućenije. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj čak 71 posto stanovništva živi u gradovima. U pet najvećih gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar) živi 31 posto ukupne populacije. A samo u Zagrebu živi gotovo 20 posto svih Hrvata.

U priručniku koji su sukreirali stručnjaci Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknuti su mogući izazovi ali i preporuke u provedbi zelene obnove s kojima bi se općine i gradovi mogli susresti i implementirati.

I za kraj, nešto s čime svakodnevno živimo - otpad

OZNAKE NA AMBALAŽI - Koje su i što znače

Sigurno ste na tetrapaku mlijeka ili staklenci kiselih krastavaca mogli vidjeti neke oznake, brojeve, strelice. Svaka ambalaža ima neke oznake. Odvajanje otpada i recikliranje imaju svoja 'pravila igre'. Svi znamo da ne možemo bacati kore od banane u kantu namijenjenu za papir ili plastiku i da ne možemo baciti plastičnu čašu u kantu za biootpad. Da bismo pravilno odvajali otpad prvo moramo znati što koja oznaka na ambalaži znači.

U koju kantu baciti tetrapak ili žarulju? Ovisi u kojem ste gradu

 Svi koji žele na neki način pridonijeti smanjenju smeća posvuda, žele odvajati otpad koji se kasnije može reciklirati. No često je vrlo nejasno što ide u koji spremnik. Stoga smo poslali upite na nekoliko relevantnih adresa diljem Hrvatske kako bismo dobili što konkretnije i točnije odgovore što se odlaže u koji spremnik

Što je recikliranje i zašto je važno odvajati otpad u kućanstvu

 O recikliranju se zadnjih godina govori na dnevnoj bazi, što je jako pohvalno. No, jesmo li uopće svjesni što je to recikliranje, što ono obuhvaća, koliko je to važno i što se zapravo može reciklirati?

GLOMAZNI OTPAD - Što, kako, gdje i na koji način zbrinuti

 Kada, wc školjka, ormar, kauč... Renovirali ste stan i imate pune vreće smeća ili ste kupili novi namještaj i više ne znate gdje ćete sa starim? Dakle, to je otpad - glomazni otpad.

Zakonski propisi definirali su glomazni otpad kao 'predmet ili tvar koju je zbog volumena i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada'. Ključno je, naravno, napomenuti da Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) zabranjuje odlaganje krupnog (glomaznog) otpada na javnim površinama.

OPASNI OTPAD - Koji je to otpad i gdje ga baciti

 Kada netko spomene pojam 'opasan otpad' svima na pamet padaju otrovni spojevi, scene iz filmova u kojima gledamo kako zlikovci bacaju limene kante zelenih i opasnih tekućina u rijeke i planine. No, opasan otpad su i baterije, akumulatori...

U opasni otpad ubrajamo razne štetne tvari kao što su stare baterije, lijekovi, ostaci sredstava za zaštitu bilja, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, ostaci lužina, kiselina, boja, lakova, otapala, sredstva za skidanje hrđe, boje ili laka, sredstva za zaštitu drva, akumulatori, uljni filtri, termometri sa živom, antifriz, boce pod tlakom, ljepila, fotokemikalije, mineralna ulja i drugo.

Zaključak

Nemamo što puno zaključivati, sve već znate. Zemlja, naša Majka priroda, samo je jedna. Čuvajmo je kako god znamo i umijemo. 

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.