Dijelovi fasade padaju na ulicu. Tko je odgovoran?

Nakon serije razornih potresa, mnoge fasade na zgradama postale su opasne. Vatrogasne službe u mnogim su gradovima (Zagreb, Karlovac, Zaprešić, Krapina, Sisak, Petrinja i tako dalje) odradile što su mogle. No, postavlja se pitanje, pogotovo u vrijeme početka školske godine - što ako dio fasade padne na prolaznika ili automobil, tko je odgovoran? Odgovor je vrlo jasan - suvlasnici zgrade i upravitelj. 

Isto pitanje, a i odgovor, ne tiče se samo onih županija i gradova u kojima su se dogodili razorni potresi, već i bilo kojeg drugog mjesta i bilo kojeg drugog objekta gdje je fasada oštećena.

Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Hrvoje Kačer jasno kaže - fasada je dio zgrade i za njezino stanje odgovorni su vlasnici i upravitelj zgrade.

Nakon potresa koji su mnoge fasade oštetili, upravitelji zgrada morali su izaći na teren i pregledati zgradu koliko mogu.

• Ako je fasada oštećena (ili bilo koji drugi dio zgrade) na to mora upozoriti suvlasnike zgrade i pokrenuti postupak hitne sanacije.
• Imali suvlasnici novca na računu pričuve ili ne, mora se hitno sanirati ta šteta.
• Ako suvlasnici to ne žele, jedino je u tom slučaju upravitelj zgrade 'skinuo odgovornost sa sebe'. 

Dakle, odgovorni su suvlasnici zgrade.

Ako bi dijelovi fasade ili bilo kojeg drugog dijela zgrade pali, oštetili nečiju imovinu ili nekoga, ponavljamo, odgovaraju suvlasnici zgrade.

Kako bi upozorili prolaznike na opasnost, suvlasnici moraju ograditi dio pločnika ili kolnika s jasnim upozorenjem na opasnost. U tom slučaju jasno su svima dali do znanja da je ta zgrada 'opasna'.

U segmentu odgovornosti suvlasnika za fasadu, u sudskim sporovima u kojima su sudjelovali suvlasnici, osiguravajuće kuće i oštećena strana, sudovi u slučaju štete trećim osobama čak znaju dosuđivati i veću kaznu ako su suvlasnici znali da im je fasada oštećena a nisu napravili ništa po tom pitanju.

Sudska praksa pokazuje, kažu brojni upravitelji, i da kazne suvlasnicima znaju biti blaže ako su znali da je fasada oštećena, ali su poduzeli određene korake u postupku sanacije.

Usporedbe radi – pala je grana s drveta. Ako je grana zelena, nitko nije mogao znati da bi mogla pasti. No, ako je grana suha, to je netko morao znati i riješiti problem prije nego padne.  

Zbog neprimjerenog održavanja mnoge stambene zgrade predstavljaju opasnost za prolaznike i njihove stanare. Uz besparicu, glavni uzroci problema su loše planiranje te nepoznavanje prava i obveza sudionika u upravljanju zajedničkim vlasništvom, piše tportal.hr.

U mnogim zgradama u Hrvatskoj događa se da dijelovi fasade padaju na javnu površinu. To je posebice opasno po život prolaznika, a netko treba biti odgovoran.

• Jedno je ako je riječ o novoj zgradi i ako je zgrada 'pod garancijom' - naime, izvođači radova često jamče za određene dijelove zgrade kao što je krov ili fasada ili nešto treće.
• No, ako je riječ o staroj zgradi, odgovornost leži na suvlasnicima zgrade.
• Štoviše, građevinska inspekcija kaže da bi vlasnici stanova čak mogli dobiti i prijavu ako se ustvrdi da zgrada nije pravilno održavana.

Uputa o zakonskoj obvezi održavanja građevina

Naglašavamo da je i Ministarstvo graditeljstva krajem veljače 2021. propisalo i uputu u kojoj ukazuje na obveze održavanja zgrada, ali ne samo prema odredbama Zakona o vlasništvu, nego 'spaja' odredbe Zakona o gradnji s nekoliko pravilnika i tehničkih propisa o čemu smo već pisali OVDJE.

Obnova fasade

Ako suvlasnici žele obnoviti fasadu, onda donose odluku većinom 'kvadrata'. Dakle, 50 posto plus jedan kvadrat suvlasnika zgrade. Takve obnove se u većini slučajeva financiraju kreditom, a odluka za to ovisi o banci. Naime, banke samostalno određuju koliko suvlasnika mora potpisati ZA donošenje odluke o kreditu. Neke traže 60 posto kvadrata, neke 70, a neke i više.  

Živite u zaštićenoj zgradi? Ovo morate znati.

Koji se sve popravci plaćaju iz pričuve

Na što se troši pričuva?