Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) - stižu tektonske promjene za zgrade!

Nakon njenog usvajanja države članice EU će ju morati implementirati kroz svoje zakone. A svi mi živimo i radimo u zgradama koje će se morati mijenjati temeljem upravo ove direktive kako bi EU do 2050. postigla svoje zakonom propisane ciljeve o dekarbonizaciji.

Prema europskom Zakonu o klimi iz 2021. sve države članice imaju zakonsku obavezu smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 posto do 2030. godine. Kako bi se postigao ovaj cilj, uveden je niz prijedloga za ažuriranje zakonodavstva EU-a kroz paket 'Spremni za 55'.

S obzirom na veličinu klimatske krize i zacrtane ambicije, predloženo je zakonodavstvo u 12 različitih područja politike - od korištenja zemljišta i šumarstva do zračnog i pomorskog prometa.

Jedna središnja točka je revizija Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) i jedan je od najvažnijih europskih zakonodavnih instrumenata za postizanje zelenih ambicija. Bez ikakvih dilema, ciljevi dekarbonizacije ne mogu se postići bez obnove zgrada.

Predložene su izmjene zakonodavstva u 12 područja politike:

• EU sustav trgovanja emisijama (ETS)
• Regulacija podjele napora
• Korištenje zemljišta i šumarstvo (LULUCF)
• Infrastruktura alternativnih goriva
• Mehanizam za podešavanje karbonske granice
• Fond socijalne klime
• RefuelEU zračni i FuelEU pomorski
• Standardi emisije CO2 za automobile i kombije
• Oporezivanje energije
• Obnovljiva energija
• Energetska učinkovitost
• Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD)

Što je novo u EPBD-u?

U ovoj četvrtoj po redu verziji direktive, nekoliko je bitnih noviteta i upravo su ovih dana počeli pregovori između Vijeća i EU Parlamenta i Europske komisije. Vrlo bitnu ulogu imaju predstavnici država članica u takozvanom trijalogu koji je nedavno započeo pod vodstvom Švedske koja sada predsjeda Vijećem EU a nastavit će pod španjolskim predsjedanjem.

• ZEB

Novi EPBD nameće strože i ambicioznije ciljeve za nove zgrada kako bi bile energetski učinkovite i oslanjale se na obnovljive izvore energije. Sada je standard gradnje nZEB odnosno nearly zero energy buildings ili zgrade gotovo nulte energije.

Prema prijedlogu:

ključni parametar za nove zgrade više neće biti energija već CO2
i skraćenica ZEB označava zero emission buildings odnosno
zgrade s nultim emisijama.

U fokusu su emisije što znači da će projektanti i investitori morati voditi računa koliki je doprinos svakog građevinskog proizvoda ugrađenog u zgradu, na primjer crijepa, betona, željeza, toplinske izolacije, žbuke, prozora, podova, i tako dalje. Ovo će biti razvojni poticaj i za građevinski sektor i za industriju.

Kad je riječ o definiranju ZEB-a, Vijeće i Parlament slažu se da nove zgrade moraju zadovoljavati vrlo visoku energetsku učinkovitost, ali se razlikuju u metodi postavljanja pragova.

I Vijeće i Parlament slažu se da bi ZEB zgrada trebala proizvoditi nula emisija ugljika na licu mjesta iz fosilnih goriva. O tome koja je vrsta opskrbe energijom prihvatljiva ili ne, EU parlament izričito navodi, suprotno Vijeću, da bi se ZEB zgrada u načelu trebala u potpunosti opskrbljivati iz obnovljivih izvora.

Parlament nudi četiri opcije 

1. obnovljiva energija generirana ili pohranjena na licu mjesta
2. generirana u blizini i isporučena kroz mrežu
3. iz zajednice obnovljivih izvora energije ili obnovljiva energija iz učinkovitog sustava daljinskog grijanja i hlađenja (DHC) i
4. otpadna toplina

Po ovom pitanju, stajalište Vijeća manje je striktno od stajališta Parlamenta i ne obuhvaća puni potencijal dekarbonizacije novih zgrada. 

Komentar
Mnogi smatraju da bi standardi energetske učinkovitosti za novogradnju trebali biti stroži od onih koje je predložila Komisija u Dodatku III. svog prijedloga. Naime, posljednja revizija EPBD-a iz 2018. izmijenila je metodologiju za izračun energetske učinkovitosti zgrada dopuštajući da se obnovljiva energija proizvedena na licu mjesta ne uračunava u potrebnu primarnu energiju (energija sadržana u fosilnim gorivima i izvorima obnovljive energije koja nije prošla postupak pretvorbe).
Prema ovom pristupu, dodavanje obnovljive energije u zgradu umjetno smanjuje energetske potrebe bez ikakvog poboljšanja ovojnice zgrade. Kako bi se osigurala visoka učinkovitost, pragove treba postaviti na vrlo niske razine.
A budući da EPBD zagovara obnovljive izvore energije proizvedene na mjestu gdje se i troši, to je još važnije.

• MEPS ili minimalni standardi energetske učinkovitosti postojećih građevina

Druga važna izmjena trenutne EPBD je uvođenje MEPS-a odnosno minimalnih standarda energetske učinkovitosti postojećih zgrada. Na ovaj način bi EU trebala osigurati veću stopu obnove postojećih zgrada i to tako da se potiče postupno ukidanje najlošijih zgrada, usredotočujući se na obnovu zgrada s najvećim potencijalom za dekarbonizaciju i smanjenje energetskog siromaštva.

Standardi energetske učinkovitosti koji važe za cijelu EU temelje se na usklađenim certifikatima energetske učinkovitosti (EPC) kojima bi se države članice obavezale da postupno obnove zgrade s najlošijim performansama u svojim nacionalnim fondovima.

EU razlikuje zgrade u vlasništvu javnih tijela, nestambene i stambene zgrade te nove i postojeće.

Komentar
Općenito, prijedlog Parlamenta daje snažniji poticaj obnovama. Njihovi MEPS-ovi obuhvaćaju veći broj zgrada, ukazuju na jasan cilj koji treba postići za svaku zgradu, podižu energetsku učinkovitost na višu razinu, potiču djelovanje u ranim 2030-ima ili čak i prije te jače ugrađuju obveze MEPS-a u poticajni okvir financijske potpore i socijalnu zaštitu.
S druge strane, Vijeće smanjuje utjecaj MEPS-a smanjivanjem opsega i snižavanjem razine energetske učinkovitosti koju treba postići i nije jasno koje stambene zgrade treba obnoviti. Međutim, uvodi fino podešen pristup između različitih tipova zgrada unutar nestambenog i stambenog fonda, neizravno uzimajući u obzir vlasničku strukturu – zanimljiv pristup za razmatranje.
S planiranom putanjom (trajectory), odgovornost se stavlja na nacionalna tijela, a ne samo na vlasnike zgrada. Osim toga, postoji rizik da će lanac opskrbe građevinskih firmi i financijskih institucija usmjeriti svoju potporu i radnje na nestambeni dio fonda, budući da pristupa stambenim zgradama nije jasan. To bi bilo štetno za društvenu pravednost.
Konačno, stajališta i Parlamenta i Vijeća dijele sličnu slabost nedovoljno jasnog ocrtavanja dugoročne vizije i zahtjeva za drugu polovicu 2030-ih i desetljeće od 2040. do 2050. Obje institucije predaju odgovornost državama članicama da uspostave 2040 MEPS prekretnice u njihovim nacionalnim planovima obnove zgrada. Također, niti jedan ne potiču obnove na razine boljih od minimalnih standarda. Čak i u parlamentarnom pristupu, koji učinkovito pokreće obnovu najlošijih zgrada, poticaj nije dovoljno jak da te zgrade u potpunosti podigne u najučinkovitije razrede.

• Harmonizirani energetski certifikati EPC

Jedna od većih promjena EPBD-a je uvođenje usklađenih energetskih certifikata (EPC – Energy Performance Certificate). Oznake EPC već postoje, međutim, metodologija koja se koristi za ocjenjivanje zgrada i sama ljestvica bodovanja trenutačno se razlikuju među zemljama, pa čak i regijama.

Na primjer, zgrada koja je u energetskom razredu A u Nizozemskoj, samo u susjednoj Njemačkoj bi bila u energetskom razredu E. Dakle, sada su ti certifikati neharmonizirani i ove razlike čine izuzetno složenom usporedbu europskog fonda i povrh toga kompliciraju provedbu ciljeva poboljšanja na razini cijele EU.

Predložena direktiva rješava ovo pitanje postavljanjem jedinstvene usklađene ljestvice i pružanjem predloška koji države članice trebaju slijediti. Predložak osigurava uklanjanje odstupanja u metodologiji zahtijevajući od zemalja da izraze EPC s numeričkim pokazateljem primarne potrošnje energije u kWh/m2/godina.

U ovoj fazi postupka, Komisija i Vijeće imaju nešto drugačiji pristup.

Komisija je predložila usklađivanje označavanja do prosinca 2025. s ljestvicom koja ide od A do G. Novo skaliranje zahtijeva od država članica da kao A označe samo zgrade s nultom emisijom sa slovom G koje se koristi za 15 posto nacionalnih zgrada s najlošijim rezultatima.

Za Vijeće će se zemlje morati uskladiti s novim predloškom za izvješćivanje tek do kraja 2026. Usklađeno skaliranje kreće se od A0 do G, s oznakom A0 za zgrade s nultom emisijom i slovom G za 15 posto najlošijih zgrada nacionalne zalihe (u vrijeme proizvodnje na veliko). Također dopušta državama članicama da postave dodatnu oznaku A+ za zgrade koje ne samo da imaju nultu emisiju nego daju pozitivan neto godišnji doprinos energetskoj mreži iz obnovljivih izvora energije na licu mjesta.

Preostale razrede (od F do A ili F do B) mogu postaviti države članice pojedinačno, ali moraju imati ravnomjernu raspodjelu propusnosti pokazatelja energetske učinkovitosti.

Za Komisiju će oznake energetskog certifikata (EPC) vrijediti najviše 10 godina za oznake od A do C i samo 5 godina za oznake D do G. To ima za cilj održavanje ažuriranog skupa podataka o građevinskom fondu svake zemlje i odgovarajući pregled stope obnove. Vijeće predlaže da se sve objedini s rokom važenja od 10 godina.

Komentar
Poboljšanje okvira energetskih certifikata (ponovno skaliranje, primjena drugih načela kvalitete i poticanje njihovog uvođenja) tijekom pregovora u trijalogu bit će ključno.
To nije samo zato što su sve trenutačno predložene sheme MEPS ili izravno temeljene na EPC klasama ili su povezane s njima, već i zato što energetski certifikati (EPC) ostaju referentni informativni alat za građane o razini izvedbe njihovih zgrada.
U tom smislu, stav EU parlamenta je najopsežniji te bi trebao prevladati u pregovorima.

• Nacionalni planovi obnove zgrada

Nova direktiva zahtjeva da države izrade svoj nacionalni plan obnove zgrada koji se mora ažurirati svakih pet godina i uključivati ciljeve za 2030., 2040. i 2050. godinu.

Također se očekuje da nacionalni planovi aktivno promiču financijske mehanizme i poticaje te uključuju financijske institucije. Očekuje se da će financijske institucije imati središnju ulogu ne samo u poticanju obnove kroz povoljne kredite. Nacionalne Vlade će trebati davati prioritet ranjivim kućanstvima (pogođenih energetskim siromaštvom ili koji žive u socijalnim stanovima). Međutim, za vladu i za financijske aktere, revizija direktive ne navodi točne poticaje koje treba provesti.

Energetsko siromaštvo definirano je u preinačenoj verziji Direktive o energetskoj učinkovitosti (članak 2 (69)) kao:

• nedostatak pristupa kućanstva osnovnim energetskim uslugama koje podupiru pristojan životni standard i zdravlje, uključujući odgovarajuće grijanje, hlađenje, rasvjetu i energiju za električnih uređaja, u relevantnom nacionalnom kontekstu, postojećoj socijalnoj politici i drugim relevantnim politikama.

Uspostava jedinstvenog šaltera odnosno one stop shopa (OSS) jedan je od obveznih pokazatelja nacionalnog plana obnove zgrada. OSS treba pružati 'integrirana rješenja' budući da obnova kuće zahtijeva tehničko, inženjersko, administrativno i pravno znanje.

To može postati pretjerano zahtjevan projekt za vlasnike kuća, stvarajući tako dodatnu nefinancijsku prepreku. Ova rješenja stoga mogu olakšati obnove.

• Renovation Passport ili putovnica za obnove

Novost su i putovnice za obnove; digitalni dokument koji prikazuje plan obnovu određene zgrade u nekoliko koraka kako bi se značajno poboljšala energetska učinkovitost. Parlament ju dodatno opisuje i naglašava da je krajnji cilj dovesti zgradu na ZEB razinu do 2050. i time izvršiti temeljnu obnovu.

ZAKLJUČAK
Čini se da je u mnogim stavkama pristup Parlamenta bliži pružanju snažne vizije i okvira za građevinski sektor. Stoga ga treba smatrati polazištem za pregovore. Usvajanje jasnog, snažnog i budućeg EPBD-a ključno je za EU i države članice kako bismo postigli klimatske ciljeve za 2030.
Također će omogućiti goleme uštede energije i smanjenje stakleničkih plinova, štiteći građane Europe od budućih energetskih kriza i pružajući građanima udobne domove. Klimatska kriza opipljiva je u našem svakodnevnom životu, a porast cijena energije tijekom posljednjih godina pogoršao je životne uvjete ugroženih kućanstava te kućanstava s niskim i srednjim prihodima.
EPBD može pridonijeti rješavanju ovih izazova, ali samo ako se sada donesu prave odluke.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.