Energetska obnova zaštićenih zgrada - što trebate znati

Razumijevanje propisa i ograničenja

Prije nego se započne s bilo kakvim radovima, važno je razumjeti relevantne zakone i propise koji se odnose na obnovu zaštićenih kulturnih dobara odnosno Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i relevantne podzakonske akte. Ovi propisi određuju što je dozvoljeno, a što nije prilikom obnove, kako bi se sačuvala autentičnost i integritet zgrade. Prilikom obnove zgrada pod zaštitom bitnu odrednicu čini pravni status. Tako razlikujemo sljedeće kategorije:

• pojedinačno zaštićena kulturna dobra
• zgrade koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline
• kulturna dobra koja se nalaze unutar zaštićenog krajolika
• nepokretna kulturna dobra upisana na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Energetska obnova kulturnog dobra zahtijeva interdisciplinarni pristup i suradnju stručnjaka iz različitih oblasti od samih početnih koraka - od idejnog i pripremnog dijela do izrade projektne dokumentacije i izvedbe na terenu. Kako je navedeno u Smjernicama za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra, u Hrvatskoj postoji 102.615 zaštićenih zgrada, od toga obiteljske kuće čine 56 posto, višestambene zgrade 35 posto, a javne zgrade 9 posto od ukupnog broja pojedinačno zaštićenih zgrada. Isto tako, 63 posto nalazi se u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Primorskoj Hrvatskoj 37 posto. Drugim riječima, od ukupnog broja postojećih zgrada u 2018. godini, zaštićene zgrade činile su 13 posto nacionalnog građevnog fonda.

Brojni su primjeri u kojima su suvlasnici dogovorili obnovu svoje zgrade po jednoj cijeni, ali grad nije to dozvolio jer postoji posebna lista tvrtki koja je ovlaštena izvoditi radove na zgradama koje su kulturno dobro. U pravilu to znači da je posao na kraju bio barem tri puta skuplji. Ako je zgrada (kuća) zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zone kulturno-povijesne cjeline, potrebne su dodatne dozvole za obavljanje radova. Povijesne građevine, kompleksi građevina, kulturno-povijesne cjeline poput Starog grada Dubrovnika i krajolici, zahvaljujući sačuvanim spomeničkim svojstvima i prepoznatim na temelju stručnog vrednovanja, zaštićeni su kao nepokretna kulturna dobra Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Planiranje i projektiranje

Prvi korak je doznati status zaštite kulturnog dobra, a sve zgrade sa statusom kulturnog dobra nalaze se u Registru kulturnih dobara koji se može pretražiti na internetskim stranicama Ministarstva kulture.

Prije samog početka obnove, kako piše u Smjernicama, potrebno je provesti detaljnu analizu postojećeg stanja zgrade - od arhitektonske i povijesne dokumentacije, do energetskog pregleda i energetskog certifikata. Cilj je identificirati problematična područja i odrediti potrebne mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Analizom se dobiva početna informacija o potrebama obnove zgrade vezano za:

• osiguranje učinkovitih unutarnjih klimatskih uvjeta
• poboljšanje mehaničke otpornosti i stabilnosti (posebice u pogledu povećanja potresne otpornosti zgrade)
• povećanje sigurnosti u slučaju požara.

Bez obzira na pravni status zaštite zgrade, prije izrade bilo kakve dokumentacije preporučuje se kontaktirati lokalni konzervatorski odjel.

Konzervatori će pružiti smjernice i odobrenja potrebna za izvođenje radova jer svaki zahvat mora biti usklađen s njihovim uputama da bi se osigurala zaštita kulturne vrijednosti zgrade. Nakon izvršene analize aktualnog stanja zgrade, izrađuje se konzervatorski projekt koji uključuje sve potrebne radove, detaljne opise i nacrte svih intervencija, popis materijala koji će se koristiti te kako se će radovi izvoditi. Radovi ne mogu započeti prije nego ih konzervatorski odjel odobri.

Radove na kulturnom dobru smije projektirati i izvoditi tvrtka s dopuštenjem za rad na kulturnim dobrima i osobe s odgovarajućim zvanjima u struci. Ova odredba uvrštena je u zakon kao osiguranje kvalitete radova na kulturnoj baštini i jamstvo znanja, vještine i opreme izvođača radova. Dozvola je potrebna i za uklanjanje nezaštićene kuće unutar kulturno-povijesne cjeline. Za radove na zaštićenom kulturnom dobru koji su izvedeni bez odobrenja ili u suprotnosti s izdanim odobrenjem, vlasnik može kazneno odgovarati.

U lokalnom konzervatorskom odjelu mogu se dobiti informacije o obuhvatu zone graditeljske cjeline i dobiti savjeti o potrebnoj dozvoli za radove. Prije početka izrade dokumentacije, o prostorno-planskoj dokumentaciji i planiranim radovima može se konzultirati i s lokalnim odjelima za prostorno uređenje i graditeljstvo.

Izvođenje radova

Ministarstvo kulture prepoznalo je važnost poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada koje su zaštićena kulturna dobra ili se nalaze unutar zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina te su u sklopu tog procesa izrađene Preporuke za primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj baštini.

Jedan od ključnih izazova u obnovi zaštićenih zgrada je izbor materijala i tehnika koje će se koristiti. Materijali moraju biti kompatibilni s originalnim materijalima kako bi se očuvala povijesna autentičnost zgrade, a koji dugoročno neće dovesti do pogoršanja fizičkog stanja zgrade. Također, tehnike izvođenja radova moraju biti prilagođene specifičnostima zgrade i moraju ih odobriti konzervatori. Materijali koji se koriste moraju biti paropropusni odnosno moraju omogućiti „disanje“ izvornih građevinskih struktura i materijala kako bi se izbjegla kondenzacija. Iako sve mjere energetske učinkovitosti nisu prikladne za sve zgrade sa statusom kulturnog dobra, ključno je odabrati i primijeniti mjere koje neće narušiti vrijednosti i obilježja na temelju kojih je zgrada dobila status kulturnog dobra.

Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra detaljno razrađuju proces provedbe radova, a implementacija mjera energetske učinkovitosti uključuje:

• primjenu visokoučinkovitih sustava opskrbe energijom
• uvođenje sustava obnovljivih izvora energije
• uštede u potrošnji vode
• povećanje toplinske izolacije zgrade
• unapređenje tehničkih sustava zgrade (grijanje, hlađenje, ventilacija, klimatizacija, priprema tople vode, rasvjeta i električni uređaji).

Također, planiranje zelene infrastrukture, točnije zeleni krovovi i ozelenjena pročelja, mogu direktno utjecati na potrošnju energije u zgradama tako da ljeti smanjuju temperaturu okoliša, a zimi energetske gubitke zgrade.

- HUPFAS kao udruga od 19 renomiranih proizvođača fasadnih sustava se definitivno zalaže za, po mogućnosti, sveobuhvatnu energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra. Zaštićene zgrade su komplicirane za obnovu i baš zato se moraju temeljito sagledati i pri obnovi maksimalno iskoristiti sve potencijale zgrade za energetske uštede, kao i za statičku obnovu i zaštitu od požara. Takve zgrade često zahtijevaju specijalne materijale i tehnike pri obnovi, pri čemu i naše članice mogu pomoći svojim savjetom u izboru materijala iz svog portfelja te načina obnove. Vrlo je važno kvalitetno izvesti obnovu kako bi zaštićene zgrade zadržale svoj identitet i dalje trajale za sljedeće generacije - rekao je Igor Kemenović, predsjednik HUPFAS-a.

Financiranje i podrška

Za financiranje energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra značajan izvor sredstava predstavljaju fondovi Europske unije. Ministarstvo kulture jednom godišnje u javnim glasilima i na svojim internetskim stranicama raspisuje Poziv za financiranje javnih potreba u kulturi u sklopu kojega se financiraju programi zaštite, očuvanja, restauracije, prezentacije i održavanja kulturne baštine. Vlasnici povijesnih građevina, i fizičke i pravne osobe, mogu se javiti na javne pozive. Financiranje se odvija putem jednogodišnjih programa. Osim državnog proračuna, sredstva za obnovu povijesnih kuća osigurana su i u proračunima jedinica lokalne i područne samouprave.

Praćenje i održavanje

Nakon provedene obnove, ključno je pratiti stanje zgrade i potrošnju energije kako bi se omogućila učinkovitost mjera te planirati redovito održavanje kojim će se osigurati da zgrada ostane u dobrom stanju. Isto tako, vrlo je važno provesti edukaciju suvlasnika i stanara o novom načinu funkcioniranja zgrade kako bi se u budućnosti spriječile građevinske štete, loši utjecaji na okoliš i neželjeni energetski gubici.

Adekvatno planiranje, pažljiv izbor materijala i kontinuirano održavanje može osigurati uspješnu integraciju modernih i učinkovitih energetskih rješenja u povijesne građevine odnosno zgrade osiguravajući njihovu trajnost za buduće generacije. Kroz pravilnu brigu, upravljanje i korištenje kulturne baštine, moguće je očuvati njezine vrijednosti i istovremeno postići značajne uštede energije.

Tekst je omogućio HUPFAS.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI