GDPR i ZGRADA - Sve što treba znati o zaštiti osobnih podataka u i oko zgrade

Od kada je ZGRADOnačelnik.hr osnovan, pisali smo o brojnim primjerima, pravilima, regulativama koje se tiču korištenja osobnih podataka u višestambenim zgradama. 

#GDPR

Podsjećamo, nadležni regulator zaštite osobnih podataka u RH je AZOP (Agencija za zaštitu osobnih podataka) koja se, osim opće zašite, u nekoliko slučajeva bavila i primjerima korištenja podataka u zgradama.

VIDEONADZOR

Jedno od najčešćih pitanja prema regulatoru i veliki problem u zgradama je videonadzor. Videonadzor se odnosi na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka i u tom smislu treba znati što i kako, da kasnije ne bi bilo "nismo znali"!

Želite videonadzor u zgradi? Evo što poručuje regulator

Preporuke regulatora (česta pitanja i odgovori)

Je li dopušteno u stambenim zgradama uspostaviti sustav videonadzora?

U stambenim zgradama je dopušteno uspostaviti videonadzor pod uvjetima propisanim Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18).

Koji su zakonski uvjeti za uspostavu videonadzora u stambenoj zgradi?

Za prikupljanje i obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka potrebno je postojanje pravnog temelja iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, kojim je propisano da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:

• (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha
• (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora
• (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade
• (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe
• (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade
• (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

S tim u vezi, pravni temelj za postavljanje videonadzornog sustava može biti primjerice dokazani legitiman interes voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

Legitiman interes voditelj obrade može dokazati provođenjem testa razmjernosti kako bi utvrdio preteže li legitiman interes voditelja obrade ili interesi, temeljna prava i slobode ispitanika.

Također, Vodič o obradi osobnih podataka putem videonadzora možete pronaći ovdje

Primjerak testa legitimnog interesa možete pronaći ovdje.

Pored legitimnog interesa, potrebno je istaknuti kako je osobne podatke putem sustava videonadzora dopušteno obrađivati samo u Zakonom propisane svrhe, a slijedom čega je prije uspostavljanja sustava videonadzora potrebno utvrditi svrhu takve obrade.

U koje svrhe je dopušteno obrađivati osobne podatke putem sustava videonadzora u stambenoj zgradi?

Obrada osobnih podataka putem videonadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem sustava videonadzora (članak 26. stavak 1. Zakona).

Je li za uspostavljanje sustava videonadzora i obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora u stambenoj zgradi potrebna privola suvlasnika stambene zgrade? 

Za uspostavljanje sustava videonadzora i obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora u stambenoj zgradi nije potrebno prikupljanje dodatnih privola suvlasnika, već postojanje potrebne suglasnosti i pravnog temelja za ugradnju takvog sustava, primjerice legitimnog interesa.

S tim u vezi ističe se kako je za uspostavu videonadzora u stambenim odnosno poslovno-stambenim zgradama potrebna suglasnost suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova (članak 31. stavak. 1. Zakona).

Koje dijelove stambene zgrade je dopušteno obuhvatiti videonadzorom?

Videonadzorom može se obuhvatiti samo pristup ulascima i izlascima iz stambenih zgrada te zajedničke prostorije u stambenim zgradama (članak 31. stavak 2. Zakona).

Zabranjeno je korištenje videonadzora za praćenje radne učinkovitosti domara, spremačica i drugih osoba koje rade u stambenoj zgradi (članak 31. stavak 3. Zakona).

Koje su obveze suvlasnika stambene zgrade u pogledu pružanja ispitanicima informacija o postavljenom videonadzoru?

Ispitanike je potrebno obavijestiti o prostorima koji su pod videonadzorom. Oznaka mora biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja (članak 27. stavak 1. Zakona).

Informacije bi trebale biti prikazane na takav način da ispitanik može lako prepoznati okolnosti nadzora prilikom ulaska u nadzirano područje (otprilike u razini očiju).

Što mora sadržavati obavijest o videonadzoru?

Obavijest treba sadržavati lako razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju sljedeće informacije:

• da je prostor pod videonadzorom
• podatke o voditelju obrade
• podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava.

Osim navedenih podataka ispitaniku je potrebno pružiti i sljedeće informacije:

• koja je svrha i pravna osnova za obradu osobnih podataka
• tko ima pravo pristupa tim podacima
• koji je vremenski rok pohrane zapisa videonadzora
• da li se snimke videonadzora prenose u treće zemlje ili međunarodne organizacije (one koje nisu članice EU)
• o postojanju prava da se od voditelja obrade zatraži pristup osobnim podacima, ispravak, brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade osobnih podataka koji se na njega odnose, prava na ulaganje prigovora na obradu takvih podataka te na prenosivost njegovih podataka drugom voditelju obrade
• o pravu na podnošenje prigovora nadzornom tijelu (Agenciji za zaštitu osobnih podataka).

Navedene informacije mogu biti dio obavijesti o videonadzoru ili se mogu nalaziti na nekom drugom dokumentu koji će biti lako dostupan ispitaniku (npr. na dokumentu objavljenom na oglasnoj ploči zgrade). Ako navedene informacije nisu dio obavijesti o videonadzoru, na obavijesti bi trebala biti navedena informacija na koji način ispitanici mogu doći do tih informacija.

Dodatno, a budući da suvlasnici stambene zgrade predstavljaju voditelje obrade u smislu odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka, Agencija preporučuje da na obavijesti o videonadzoru bude naznačeno da su upravo suvlasnici stambene zgrade voditelji obrade, dok kontakt podaci mogu biti generičke naravi (primjerice: suvlasnicizgrade@gmail.com).

U tom kontekstu preporučujemo objavu kontaktnih podataka predstavnika suvlasnika budući da je isti nadležan za zastupanje i predstavljanje suvlasnika prema upraviteljima i trećim osobama, međutim, napominjemo kako takvi podaci ne moraju sadržavati njegove osobne podatke u smislu osobnog imena i prezimena.

Osim toga, dodatno napominjemo kako suvlasnici međusobne odnose mogu urediti i pisanim sporazumom sukladno članku 85. stavku 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te u tom smislu odrediti osobu čiji će kontakt podaci biti javno objavljeni u kontekstu poštovanja obveza sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka.

S druge strane, ako u konkretnom slučaju ne postoji pisani sporazum te nije određen predstavnik suvlasnika, tada suvlasnici zgrade mogu zajedničkim dogovorom odrediti osobu koja će biti nadležna za postupanje po zahtjevima ispitanika vezanim za sustav videonadzora.

Tko ima pravo pristupa snimkama videonadzora, odnosno podacima prikupljenim putem sustava videonadzora?

Pravo pristupa osobnim podacima prikupljenim putem videonadzora ima odgovorna osoba voditelja obrade odnosno izvršitelja obrade i/ili osoba koju on ovlasti (članak 28. stavak 1. Zakona).

Naprijed navedene osobe ne smiju koristiti snimke iz sustava videonadzora suprotno svrsi utvrđenoj u odredbi članka 26. stavka 1. Zakona (obrada osobnih podataka putem videonadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine).

U kontekstu videonadzora stambene zgrade, preporučujemo da suvlasnici prilikom donošenja odluke o uspostavljanju videonadzora odrede odgovornu osobu koja će imati pravo pristupa osobnim podacima prikupljenim putem sustava videonadzora.

Smije li se uspostaviti videonadzor ceste i prostora ispred zgrade?

Suvlasnici stambene zgrade ne smiju uspostaviti videonadzor javne površine ispred zgrade. Praćenje javnih površina putem videonadzora dozvoljeno je samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, samo ako je propisano zakonom, ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti ili radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine (članak 32. stavak 1. Zakona).

Videonadzor i otpad

Može li se obrada osobnih podataka putem sustava videonadzora u zajedničkim prostorijama stambene zgrade u kojim se nalaze spremnici za otpad smatrati obradom osobnih podataka u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu imovine suvlasnika sukladno članku 26. stavku 1. Zakona u kontekstu videonadzora zajedničkih dijelova zgrade u kojima se nalaze zajednički spremnici za otpad radi obrade osobnih podataka stanara i trećih osoba koji neovlašteno odlažu otpad u zajedničke spremnike a u cilju postupanja u skladu s obvezama propisanima Odlukom Grada Zagreba o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 7 od 28. veljače 2022.)?

Sukladno odredbi članka 23. stavka 1. Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 7 od 28. veljače 2022.; dalje u tekstu: Odluka Grada Zagreba), korisnik usluge koji ne ispunjava svoje obveze ili ih neuredno ispuni dužan je platiti ugovornu kaznu u iznosu koji je razmjeran troškovima uklanjanja posljedica predmetnim člankom opisanog postupanja, a najviše u iznosu od 500,00 kuna za korisnike usluge iz kategorije korisnika kućanstvo, odnosno najviše u iznosu od 1000,00 kuna za korisnike usluge iz kategorije korisnika koji nije kućanstvo, a za postupke propisane predmetnom odredbom.

Sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Odluke Grada Zagreba, kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, nastalu obvezu plaćanja ugovorne kazne u slučaju kad se ne utvrdi odgovornost pojedinog korisnika snose svi korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik sukladno udjelima u korištenju spremnika.

Slijedom naprijed navedenog, obrada osobnih podataka putem sustava videonadzora u zajedničkim prostorijama stambene zgrade u kojima se nalaze spremnici za otpad, mogla bi se smatrati obradom osobnih podataka u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu imovine suvlasnika stambene zgrade sukladno odredbi članka 26. stavka 1. Zakona.

U tom kontekstu naglašavamo kako za postavljanje sustava videonadzora nije potrebno prikupljanje dodatnih privola, već postojanje potrebne suglasnosti suvlasnika te legitimnog interesa kao pravnog temelja za ugradnju takvog sustava, kojeg su suvlasnici dužni i dokazati.

Legitiman interes može se dokazati provođenjem testa legitimnog interesa (test razmjernosti), a primjerak obrasca koji Vas vodi kroz postupak možete pronaći ovdje: https://azop.hr/obrasci-predlosci/

Osim toga, napominjemo kako sukladno odredbama članka 28. i 29. Zakona sustav videonadzora mora biti zaštićen od pristupa neovlaštenih osoba, a odgovorne osobe koje imaju pravo pristupa osobnim podacima ne smiju koristiti snimke suprotno svrsi utvrđenoj u odredbi članka 26. Zakona.

Također, ističemo kako je sukladno odredbi članka 27. Zakona voditelj obrade ili izvršitelj obrade dužan označiti da je objekt odnosno pojedina prostorija u njemu (u konkretnom slučaju zajednička prostorija u kojoj se nalaze spremnici za otpad) te vanjska površina objekta pod videonadzorom, a oznaka treba biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja.

Obavijest treba sadržavati sve relevantne informacije sukladno odredbi članku 13. Opće uredbe o zaštiti podataka, a posebno jednostavnu i razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju sljedeće informacije; da je prostor pod videonadzorom, podatke o voditelju obrade te podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava.

Obavijest treba sadržavati lako razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju sljedeće informacije:

• da je prostor pod videonadzorom
• podatke o voditelju obrade
• podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava.

Osim navedenih podataka ispitaniku je potrebno pružiti i sljedeće informacije:

• koja je svrha i pravna osnova za obradu osobnih podataka
• tko ima pravo pristupa tim podacima
• koji je vremenski rok pohrane zapisa videonadzora
• da li se snimke videonadzora prenose u treće zemlje ili međunarodne organizacije (one koje nisu članice EU)
• o postojanju prava da se od voditelja obrade zatraži pristup osobnim podacima, ispravak, brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade osobnih podataka koji se na njega odnose, prava na ulaganje prigovora na obradu takvih podataka te na prenosivost njegovih podataka drugom voditelju obrade
• o pravu na podnošenje prigovora nadzornom tijelu (Agenciji za zaštitu osobnih podataka)

Navedene informacije mogu biti dio obavijesti o videonadzoru ili se mogu nalaziti na nekom drugom dokumentu koji će biti lako dostupan ispitaniku (npr. na dokumentu objavljenom na oglasnoj ploči zgrade). Ako navedene informacije nisu dio obavijesti o videonadzoru, na obavijesti bi trebala biti navedena informacija na koji način ispitanici mogu doći do tih informacija.

Prilikom postavljanja sustava videonadzora potrebno je voditi računa da ne zahvati javna površina, s obzirom na to da je odredbom članka 32. Zakona propisano kako je praćenje javnih površina putem videonadzora dozvoljeno samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, i to samo ako je propisano zakonom, ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti ili radi zaštite zdravlja ljudi te imovine.

AZOP je u posljednjih nekoliko godina objavio i nekoliko mišljenja i rješenja koji se tiču videonadzora u zgradama, bilo da je riječ o snimanju stubišta, dizala, smetlarnika...

KONTEJNERI I VIDEONADZOR - Kako ugraditi kameru u smetlarnik

Mišljenja AZOP-a su:

• Videonadzor u stambenim zgradama (2019.g.)
• Uloga suvlasnika stambene zgrade prilikom postavljanja sustava videonadzora (2022.g.)
• Obrada osobnih podataka ispitanika putem kamere u dizalu stambene zgrade (2023.g.)

Zašto (ne)možete imati "špijunku" s kamerom, objaviti nečije podatke u ulazu ili snimati parkiralište

RJEŠENJA AZOP-a

Povlačenje suglasnosti o uspostavi videonadzornog sustava u stambenoj zgradi (klikni) 

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je zahtjev za utvrđivanjem povrede prava na zaštitu osobnih podataka u kojem podnositeljice zahtjeva navodi kako je u i na stambenoj zgradi na adresi X 12. siječnja 2023. uspostavljen videonadzorni sustav koji se sastoji od tri videonadzorne kamere, da je 18. siječnja 2023. društvu upravitelj zgrade dostavljena potpisna lista šest suvlasnika koji više nisu suglasni za postavljanje videonadzornog sustava i čiji suvlasnički dijelovi iznose ukupno 279,07 m2 te da slijedom navedenog ne postoji potrebna 2/3 suglasnost suvlasnika koja se računa po suvlasničkim udjelima te da nije ispunjen uvjet za uspostavu videonadzornog sustava i za zakonitu obradu osobnih podataka koji je propisan člankom 31. stavak 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Isto se navodi da u i na stambenoj zgradi nema oznake da je objekt pod videonadzorom niti obavijesti koje treba sadržavati podatke u skladu s odredbama čl. 27. Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka.

Zahtjev nije osnovan.

Tijekom postupka utvrđeno je da je na predmetnoj stambenoj zgradi izvješena obavijest o postavljenom videonadzornom sustavu i sadrži informacije propisane člankom 27. Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka.

S obzirom na činjenicu da Zakon o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka člankom 31. ne navodi na koji način bi suglasnost suvlasnika trebala biti dana, odnosno, ne propisuju formu kojom se prikuplja suglasnosti, u predmetnom slučaju prikupljene suglasnosti, pored onih vlastoručnim potpisom, a dane putem elektroničke pošte smatraju se legitimnim. Slijedom navedenog ispunjeni su zakonski uvjeti za uspostavu videonadzornog sustava u i na stambenoj zgradi na predmetnoj adresi.

U svezi činjenice da se g. X u ime grupe stanara obratio društvu upravitelju predmetne stambene zgrade sa zahtjevom za obustavom uspostave videonadzornog sustava u stambenoj zgradi na predmetnoj adresi, prilažući potpisnu listu stanara koji povlače svoju suglasnost, a nakon što je odluka o uspostavi videonadzora na nivou svih suvlasnika donesena potrebnom 2/3 većinom suvlasničkih dijelova, Agencija ističe da takav jednostrani zahtjev nema pravno utemeljenje za poduzimanje radnji u smislu preispitivanja zakonitosti uspostave videonadzornog sustava, već je potrebno da suvlasnici stambene zgrade, imajući u vidu odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, većinom glasova donesu odluku o pokretanju postupka provjere/prikupljanja suglasnosti suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova za uspostavu videonadzornog sustava.

RJEŠENJE AZOP-a

Postavljanje kamere na fasadu zgrade bez potrebne suglasnosti suvlasnika (klikni)

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je zahtjev za utvrđivanjem povrede prava na zaštitu osobnih podataka u kojem podnositelj zahtjeva navodi kako je obitelj Y sa stanom u prizemlju zgrade postavila kameru koja zahvaća zajedničke prostore zgrade, da su tražili njeno skidanje, ali da vlasnica stana yy odbija uz obrazloženje da se radi o lažnoj kameri, te da je obitelj x sa stanom na trećem katu postavila kameru zvono koja gleda na stepenice u zgradi. Isti prilaže fotografije spornih kamera.

Podnositelj zahtjeva se ponovno obratio Agenciji za zaštitu osobnih podataka navodeći da su obitelj x i y postavili 3 kamere za video nadzor bez pristanka drugih stanara od kojih je jedna u zajedničkom dijelu zgrade, tj., hodniku dok su dvije postavljene na fasadi zgrade i obuhvaćaju oba balkona podnositelja zahtjeva te time narušavaju njegovu privatnost. Isti još navodi da se obratio i x-u po ovom pitanju i prilaže fotografije spornih kamera.

Zahtjev je djelomično osnovan. 

..... Zabranjuje se x iz xx da videonadzornim kamerama postavljenim na fasadi stambene zgrade yy, snima prostor oko zgrade bez pribavljene suglasnosti suvlasnika stambene yy koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova. 

.... Zahtjev se u preostalom dijelu koji se odnosi na nezakonito postavljanje/ugradnju video-nadzorne kamere u prostor ulaza zgrade/prizemlje ispred stana x, te video portafona u prostor ulaza zgrade/prizemlje ispred stana x i video portafona ispred stana xx na trećem katu, na adresi yy bez postojanja valjanog pravnog temelja i zakonite svrhe, odbija kao neosnovan.

RJEŠENJE AZOP-a

Postavljanje kamere na stubištu (klikni)

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka u kojem podnositeljica zahtjeva navodi da su unutar stubišta stambene zgrade, postavljene kamere za koje podnositeljica zahtjeva nije dala suglasnost, da je pisanu suglasnost dala samo za postavljanje kamere na ulazu u zgradu kako je naveo predstavnik stanara te da je na istoj potpisnoj listi/pisanoj suglasnosti naknadno kemijskom olovkom dodano da će biti postavljena kamera 1,2,3, makar je predstavnik stanara naveo samo „na ulazu zgrade“. Ista je navela da je svim suvlasnicima stambene zgrade omogućeno da na televizoru u stanu imaju uvid u zahvat kamera što smatra zadiranjem u njenu privatnost te zahtjeva da se predmetne uklone kamere jer zadiru u njenu privatnosti.

Zahtjev nije osnovan.

U cjelokupno provedenom postupku od strane Agencije utvrđeno je kako je u predmetnoj stambenoj zgradi putem predstavnika suvlasnika, a nakon prikupljenih 2/3 suglasnosti suvlasnika, uspostavljen videonadzorni sustav u svrhu zaštite imovine, prevencija od krađa, provala i onečišćenja, koji se sastoji od šest kamera, koje zahvaćaju ulaz u zgradu, prostor prizemlja kod poštanskih sandučića, prostor prizemlja ispred lifta, prostore na etaži -1, -2, -3 ispred lifta i ulaz u garažu. Predmetni videonadzorni sustav je ugradilo društvo X, videosnimač se nalazi u ormariću osiguran ključem kojem pristup ima samo predstavnik suvlasnika, a da se prema zahtjevu za izuzimanjem snimke i potrebi održavanja predmetnog sustava poziva predstavnik X za provedbu istog uz prisustvo predstavnika suvlasnika X.

RJEŠENJE AZOP-a

Snimanje vlastitog prostora (klikni)

Agencija je zaprimila zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka u kojem podnositelj zahtjeva ističe kako je X postavio tri kamere na zajednički stambeni objekt gdje jedna kamera gleda na zajednički prolaz i snima sve stanare bez njihove suglasnosti, da nema nikakvi vlasnički list da je vlasnik te stambene jedinice, da smatra da je neovlašteno i bez suglasnosti postavljanje kamere kažnjivo djelo narušavanja njene privatnosti, te da on nema nikakva prava na to. Ista navodi imena svih stanara, prilažući tri fotografije na kojoj se vide postavljene kamere, preslika dijela vlasničkog lista i navodi adresu X.

U ovoj upravnoj stvari utvrđeno je da je X uspostavio videonadzorni sustav na dijelu stambenog objekta koji je u njegovom vlasništvu, a koji se sastoji od tri videonadzorne kamere i videosnimača, od kojih prva kamera postavljena na zapadnoj fasadi predmetnog objekta na visini drugog kata (etaže), da je zahvat prema javnoj prometnici ograničen softverskom maskom privatnosti, da druga kamera zahvaća prostor ispred garaže, stubište koje vode na prvi kat, žardinjere s cvijećem, sve u njegovom vlasništvu, a dalje je zahvat ograničen softverskom maskom privatnosti te da treća kamera zahvaća ulazna vrata i natkriveni popločeni prostor ispred ulaznih vrata uključujući žardinjere s cvijećem, sve u njegovom vlasništvu. Isti je također izvjesio obavijest o postavljenom videonadzornom sustavu koja sadrži informacije propisane člankom 27. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

X je ograničio zahvat predmetnog videonadzornog sustava na prostor koji je u njegovom vlasništvu tj., isti nema prekomjeran zahvat područja u vlasništvu drugih osoba ili javne površine, stoga zahtjev nije osnovan.

RJEŠENJE AZOP-a

Neovlašteno snimanje javne površine vlasnika apartmana (klikni)

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je anonimnu predstavku, u kojoj se navodi kako je vlasnik apartmana na ulazu u ulici X nedavno postavio dvije fiksne nadzorne kamere koje snimaju parking te ulicu i naravno ljude koji prolaze tim prostorom. Zaključno se navodi kako za navedeno snimanje ne postoje dozvole Grada X te kako je vlasnik apartmana upozoren da narušava privatnost snimanja na javnim površinama te se u prilogu dostavljaju fotografije iz kojih su vidljive dvije kamere postavljene u prolazu na adresi X u X.

Postupajući po zaprimljenoj anonimnoj predstavci, a u svrhu utvrđivanja točnog i potpunog činjeničnog stanja Agencija je dana 27. rujna 2019. godine izvršila nadzorne aktivnosti na adresi, kod voditelja obrade „X“, vl. X.

U postupku je utvrđeno kako je voditelj obrade postavio ukupno 6 kamera videonadzornog sustava, od čega 4 kamere snimaju prostor u vlasništvu “X” dok 2 kamere (kamera broj 1 i broj 2) snimaju ulazna vrata u “X” te dio ulice.

Uzimajući u obzir odredbe članka 32. stavka 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka u kojemu je jasno propisano kako je praćenje javnih površina putem videonadzora dozvoljeno samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, te uzimajući u obzir kako „X“ kao voditelj obrade ne spadaju u niti jednu od navedenih kategorija/ovlaštenika snimanja javnih površina, a kako su isti postavili videonadzorni sustav te kako snimaju dio X u X, ispred kućnog broja X koja se sukladno gore navedenom smatra dijelom javne površine, utvrđeno je kako su „X“ iz X kao voditelj obrade nezakonito snimali dio javne površine (ulice) putem videonadzornog sustava, konkretnije putem kamera broj 1 i 2, odnosno nezakonito obrađivali osobne podatke ispitanika na dijelu javne površine, suprotno članku 6. stavku 1. Opće uredbe o zaštiti podataka te članku 32. stavku 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

RJEŠENJE AZOP-a

Prosljeđivanje snimki prikupljenih videonadzornim sustavom trećoj osobi (klikni)

Agencija je zaprimila zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka u kojem podnositelj zahtjeva ističe kako je predstavnica suvlasnika stambene zgrade, u kojoj je podnositelj ujedno vlasnik stana, bez njegovog znanja i pristanka proslijedila njegove privatne fotografije i snimke snimljene putem videonadzornih kamera postavljenih u predmetnoj stambenoj zgradi trećoj osobi. S tim u vezi podnositelj ističe kako je treća osoba navedene fotografije i snimke upotrijebila u svrhu vođenja sudskog postupka.

U konkretnom slučaju, dostavu snimki nisu zatražila nadležna državna tijela kako je to propisano člankom 28. stavkom 5. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, a niti drugi poseban zakon, Agencija ne nalazi pravnu osnovu za prosljeđivanje osobnih podataka podnositelja zahtjeva od strane predstavnice suvlasnika predmetne stambene zgrade trećoj osobi.

Imajući u vidu odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka te okolnosti i činjenice koje su utvrđene u cjelokupno provedenom postupku, u konkretnom slučaju za prosljeđivanje fotografija/snimaka koje sadrže osobne podatke podnositelja zahtjeva trećoj osobi nije postojala zakonita svrha i pravna osnova iz članka 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, odnosno nisu bile ispunjene pretpostavke iz članka 28. stavka 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

RJEŠENJE AZOP-a

Videonadzor poslovnog prostora u zgradi (klikni)

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je zahtjev za utvrđivanjem povrede prava na zaštitu osobnih podataka u kojemu podnositelj zahtjeva navodi kako je tvrtka, koja ima poslovni prostor na trećem katu u zgradi, postavila u i na zgradi tri kamere koje kontinuirano snimaju sve što se događa oko zgrade, da je nedavno postavljena i kamera koja s 3. kata snima ulaz u garaže suvlasnika, iako navedena tvrtka nema parkirna mjesta niti garaže u tom dvorištu, da kamera postavljena na ulazna vrata nije dio portafona, već kontinuirano snima sve koji ulaze i izlaze iz zgrade.

Prilikom nadzora koji je provela Agencija, utvrđeno je da se videonadzorni sustav u vlasništvu društva sastoji od jedne videonadzorne kamere i videosnimača, da je kamera postavljena iznad ulaznih vrata istog društva i zahvatom obuhvaća ulaz u prostor gdje se nalazi društvo tj. otirač ispred vrata. Obavijest o postavljenom videonadzornom sustavu vidljivo je izvješena na ulazu u prostor navedenog društva i sadrži informacije propisane člankom 27. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

U odnosu na postavljenu videonadzornu kameru na ulazu u stambenu zgradu kod portafona, ista je spojena na antenski sustav zgrade bez snimača i dostupna u svakom od 24 stana na AV kanalu televizora, a kupnja i postavljanje financirano je iz sredstava pričuve zgrade uz tadašnju suglasnost suvlasnika.

Što se tiče navoda podnositelja zahtjeva o postojanju treće kamere postavljene na vanjskoj fasadi zgrade u visini 3. kata, ista nije primijećena tijekom provedbe nadzora.

Imajući u vidu odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, te činjenice i okolnosti koje su utvrđene prilikom provođenja nadzornih aktivnosti, proizlazi kako u opisanom slučaju nije došlo do povrede odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka te Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, stoga zahtjev nije osnovan.

RJEŠENJE AZOP-a

Zabrana snimanja javne površine i prostora u vlasništvu drugih osoba (klikni)

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je podnesak u kojem se navodi da su stanari na stambenom objektu postavili dvije videonadzorne kamere koje kutom snimanja zahvaćaju javnu površinu i prostor u vlasništvu /suvlasništvu drugih osoba.

U ovoj upravnoj stvari utvrđeno je kako videonadzorna kamera postavljena na fasadi stambenog objekta svojim zahvatom prekomjerno zahvaća javnu površinu/ ulicu , protivno članku 32. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka te prostore u vlasništvu drugih osoba, odnosno da su se videonadzornim sustavom obrađivali osobni podaci ispitanika bez postojanja valjane pravne osnove, a čime je postupano protivno odredbama članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka.

RJEŠENJA AZOP-a

Videonadzor u stambenoj zgradi

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka pojedinih suvlasnika stambene zgrade u kojem isti navode kako je jedan od suvlasnika stambene zgrade na navedenoj adresi postavio videonadzornu kameru na stubištu, iznad ulaznih vrata u stan, a koja prema navodima istih snima prostor ulaznih vrata u stambenu zagradu te stepenište stana. S tim u vezi isti navode kako svi suvlasnici stambene zagrade koriste navedene prostore. Također u zahtjevu za zaštitu prava navodi se kako je videonadzorna kamera postavljena bez prethodne ili naknadne obavijesti o postavljenju istih te kako nije tražena privola suvlasnika stambene zgrade za postavljanje videonadzornog sustava. Zahtjev nije osnovan. Agencija drži kako se u konkretnom slučaju ne radi o obradi osobnih podataka budući da ne postoji sustav pohrane kao strukturirani skup osobnih podataka, točnije ne dolazi do pohrane snimki-video zapisa, a time ni do izvršavanja radnji na osobnim podacima (snimanja).

RJEŠENJE AZOP-a

OGLASNA PLOČA

Objava rasporeda čišćenja snijega, popisa dužnika za pričuvu ili broja ukućana u kućanstvu (npr. zbog potrošnje vode) nije moguća na oglasnoj ploči zgrade ili bilo kojem javnom mjestu.

PRAVILA IGRE - Objava imena i prezimena suvlasnika u zgradi

Osobni podaci suvlasnika mogu se objavljivati na oglasnoj ploči stambene zgrade samo u slučaju da za isto postoji pravna osnova iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka.

AZOP - Objava osobnih podataka na oglasnoj ploči stambene zgrade

Naime, javnom objavom osobnih podataka na oglasnoj ploči narušava se privatnost suvlasnika budući da takvi podaci postaju dostupni i drugim osobama (posjetiteljima) koji nisu stanari stambene zgrade.

RJEŠENJE AZOP-a

Imena i prezimena na portafonima stambenih zgrada (klikni)

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je upit podliježu li pločice s imenima i prezimenima stanara na portafonima stambenih zgrada Općoj uredbi o zaštiti podataka. Nastavno navodimo sljedeće:

Sukladno članku 5.1.b) Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119 osobni podaci moraju biti prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama (načelo ograničavanja svrhe). Nadalje, sukladno članku 5.1. c) Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka).

Nadalje, u članku 6. 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisani su uvjeti koji se moraju ispuniti da bi obrada osobnih podataka bila zakonita. Tako je navedeno da je obrada osobnih podataka zakonito ako je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha, ako je obrada nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade, ako je obrada nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane i dr.

Na portafonima stambenih zgrada istaknuta su najčešće samo prezimena stanara, što je opravdano i nužno u svrhu njihovog prepoznavanja i identifikacije od strane trećih osoba, kao što su službene osobe različitih javnih tijela i društava koje primjerice vrše određenu dostavu pošiljaka i pismena, ali i posjetitelji koji dolaze u privatni posjet stanarima.

Dakle, jasno je kako u ovom slučaju, osim prezimena te u nekim slučajevima imena i prezimena stanara nisu istaknuti drugi osobni podaci koji bi se odnosili na konkretnu fizičku osobu (stanara) te držimo da samo isticanje prezimena stanara (odnosno u nekim slučajevima samo imena i prezimena stanara) ne predstavlja prekomjernu obradu osobnih podataka koja bi bila protivna gore navedenim načelima zaštite osobnih podataka, tj. držimo da u opisanom slučaju isticanje imena i prezimena stanara s aspekta pravnog okvira zaštite osobnih podataka ne predstavlja postupanje koje bi se odvijalo izvan okvira Opće uredbe o zaštiti podataka.

Objava osobnih podataka na oglasnoj ploči stambene zgrade

Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je upit vezan za objavu osobnih podataka stanara na oglasnoj ploči stambene zgrade (ime i prezime te iznos dugovanja). S tim u vezi iznosimo sljedeće:

Sukladno članku 6.1 Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ ((SL EU L119/1) dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka engl. GDPR)) obrada osobnih podataka je zakonita, ako je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha ili je obrada nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade, odnosno obrada je zakonita ako su ispunjeni drugi taksativno navedeni pravni temelji/ uvjeti za obradu osobnih podataka

Kao poseban propis u ovom slučaju treba navesti Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: od 91/96. do 152/14.) koji je odredbom članka 39. regulirao kako svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima.

U tom smislu svi suvlasnici ponaosob imaju pravo uvida u iznos dugovanja za pričuvu ostalih suvlasnika stambene zgrade, odnosno ako za isto postoji naročito opravdana i zakonita svrha. Podatak o dugovanju za pričuvu za svakog pojedinog suvlasnika moguće je primjerice ostalim suvlasnicima stambene zgrade priopćiti na skupu stanara ili se navedeno može dostaviti svim suvlasnicima stambene zgrade putem poštanskih sandučića (objava na oglasnoj ploči stambene zgrade ne bi bila u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka).

Objava rasporeda čišćenja snijega na oglasnoj ploči stambene zgrade ili mrežnim stranicama

Agencija je zaprimila upit vezano za objavu rasporeda čišćenja snijega na oglasnoj ploči stambene zgrade ili mrežnim stranicama, nastavno navodimo sljedeće:

Članak 5. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119 propisuje kako osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka), točni i prema potrebi ažurni, obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).
Sukladno članku 6. stavku 1. Opće uredbe obrada osobnih podataka je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi pravnih obveza voditelja obrade; e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane.

U opisanom slučaju treba obratiti pozornost i na članak 39. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) koji propisuje kako svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima i u tom smislu svi suvlasnici ponaosob imaju pravo na primjerak rasporeda za čišćenje snijega.

Iz svega gore navedenog proizlazi kako su suvlasnici obvezni čistiti snijeg, dok predstavnici suvlasnika trebaju izraditi raspored čišćenja snijega. U odnosu na objavu rasporeda na oglasnoj ploči u stambenoj zgradi, te osobito javno na mrežnim stranicama upravitelja zgrade smatramo kako se ista svrha (obavještavanje suvlasnika o datumu zaduženja čišćenja snijega) može postići manje invazivnom metodom. Naime, Agencija smatra kako bi se u rasporedu čišćenja snijega umjesto imena i prezimena suvlasnika, trebali navesti drugi podaci, kao npr. broj stana koji je taj dan zadužen za čišćenje snijega ili kat zgrade. Javnom objavom rasporeda čišćenja snijega s imenom i prezimenom suvlasnika isti bi omogućio uvid u raspored svim neovlaštenim osobama koje imaju fizički pristup zgradi.

Stoga, u konkretnom slučaju ne pronalazimo zakonitu osnovu za javnu objavu rasporeda u navedenom opsegu na mrežnim stranicama i na oglasnoj ploči zgrade, s obzirom na to da je za navedenu objavu potrebna privola svakog suvlasnika ponaosob kao zakonita osnova iz članka 6. stavka 1. (a) Opće uredbe o zaštiti podataka.

Snijeg i GDPR - Kako složiti raspored čišćenja snijega i poštovati pravila

Bankovni izvodi

Jedan od slučajeva objave brojeva bankovnih računa bio je:

AZOP-u se obratio upravitelj stambene zgrade kojeg zanima smije li pojedinom suvlasniku dostaviti bankovne izvode računa zajedničke pričuve stambene zgrade za prethodnu kalendarsku godinu s obzirom na to da su na njima sadržani podaci poput imena i prezimena uplatitelja, njegov IBAN, datum i mjesto uplate, iznos i dr. U čl. 93. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je izrijekom propisano da je upravitelj dužan, između ostalog, položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se temelji, i to najkasnije do 30. lipnja svake godine.

VAŽNO I ZA SUVLASNIKE - Upravitelji, PAZITE koje osobne podatke objavljujete u godišnjim izvještajima zgrada

Slijedom navedenog, može se razabrati jasna dužnost upravitelja prema svakom od suvlasnika nekretnine. Međutim da bi se ispunila navedena obveza koja proizlazi iz Zakona, nije nužno da se pojedinom suvlasniku otkriva/dostavlja primjerice, IBAN njegovih susjeda ili bilo kojeg drugog uplatitelja (uz ime i prezime/naziv uplatitelja/pravne ili fizičke osobe kojoj je izvršena isplata, datum i mjesto uplate/isplate te iznos uplate/isplate). 

Mišljenje AZOP-a

Zaštita osobnih podataka jedan je od prioriteta modernog društva. No, postoji još pokoji savjet koji je dobro znati:

Procedura promjene upravitelja:

• Predstavnik suvlasnika bi od svake tvrtke koju predlaže suvlasnicima kao potencijalnog novog upravitelja zgrade trebao zatražiti službenu pisanu ponudu, kako bi je mogao prezentirati suvlasnicima prije donošenja odluke te kako bi upravitelj za kojeg se suvlasnici odluče, a prije donošenja formalne odluke o promjeni, imao pravni osnov za obradu osobnih podataka suvlasnika predmetne zgrade (kako bi se podaci obrađivali u skladu s  Uredbom o zaštiti osobnih podataka, GDPR).

U svakom slučaju, ako postoji dvojba o ovoj temi, svakako je bitno kontaktirati AZOP. To je jedina adresa koja može dati točan odgovor. 

Drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr-u uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

Pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Poslušajte i pogledajte zanimljivosti na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. Svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA, jednu od najaktivnijih grupa na društvenim mrežama. Pratite iskustva drugih, pitajte za mišljenje ostale članove, pomognite drugome.

A kada vam je uistinu potrebna konkretna pomoć za rješavanje problema, obratite nam se za SAVJET.