Grad ili država kao suvlasnici u zgradi

U takvim slučajevima nasljednici bi se trebali javiti javnom bilježniku koji vodi ostavinski postupak. Ako se nitko ne javi, bilježnik je dužan provesti postupak utvrđivanja nasljednika. Kada ni nakon toga ne uspije utvrditi nasljednike, imovina se proglašava ošasnom imovinom.

Ošasna imovina podrazumijeva imovinu preminule osobe za koju nije moguće utvrditi zakonite nasljednike, ili kada nasljednici odbiju nasljedstvo - najčešće zbog dugova koji ga prate.

Vlasnik nekretnine je preminuo. Što dalje?

U tom slučaju javni bilježnik predmet upućuje sudu, koji donosi rješenje o proglašenju ošasne imovine. Tada vlasnikom nekretnine postaje grad ili općina na čijem se području ona nalazi. Za suvlasnike zgrade u kojoj se takav stan nalazi važno je znati da se dugovi, poput neplaćene pričuve, i dalje mogu naplatiti - najprije iz ostavinske mase ili putem ovrhe na imovini preminule osobe.

Ošasna ili kaduktna imovina je imovina bez nasljednika, odnosno pod tim nazivom definiramo ostavinu koja nema nasljednika i u čijem slučaju sva ostavina prelazi na općinu ili grad koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici.

Međutim, kada država ili jedinice lokalne samouprave postanu vlasnici takve nekretnine, oni preuzimaju i pripadajuće obveze. Iako zakonom nije propisano u kojem se roku niti u kojem iznosu dugovi moraju podmiriti, praksa pokazuje da se dug za pričuvu uvijek na neki način riješi i uplati na račun zgrade. Pročitajte više u tekstu Prisilna naplata pričuve - ovo su pravila igre.

Ako su pak grad ili država suvlasnici nekog stana ili prostora, njihov potpis će uvijek biti potreban da bi vrijedio postotak tog stana u ukupnom postotku koji taj stan nosi jer se za suvlasništvo s gradom i državom ne primjenjuje solidarnost potpisa/obveza suvlasnika gdje potpis jednog od vlasnika mijenja potpise ostalih. Više pročitajte u tekstu Suvlasnik u zgradi je Grad Zagreb ili RH i trebate njihov potpis? Evo kome se javiti.

Osim pitanja vlasništva, suvlasnici ponekad imaju problema i s korisnicima takvih stanova jer ne poštuju kućni red. Riječ je o najmoprimcima koji koriste gradske ili državne stanove na temelju ugovora s nadležnim tijelima. Suvlasnici zgrade niti upravitelj nemaju ovlasti za njihovo iseljenje ili rješavanje problema koje uzrokuju.

U takvim slučajevima potrebno je obratiti se Gradu ili Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koji su odgovorni za upravljanje tim prostorima i ponašanje svojih najmoprimaca.

Podstanari 'iz pakla' - Što učiniti kad najmoprimac naruši vaša prava

Upravo na temu novih pravila za zgrade povezanih sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada, upravitelj Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. (GSKG) iz Zagreba u suradnji sa ZGRADOnačelnik.hr-om organizirao je online predavanje za predstavnike suvlasnika i suvlasnike. Predavanje su održali Andrea Markešić, direktorica Službe ugovaranja i pravne podrške, GSKG, i Domagoj Šešok, direktor Sektora tehničkih poslova, GSKG. 

Cijelo predavanje možete pogledati u videu, a o ovoj konkretnoj temi govorilo se od 43 do 46 minute.

Isto tako pročitajte i druge tekstove s ovog predavanja te pratite temu Zakon o upravljanju i održavanju zgrada.

Drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr-u uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako ne znate kako riješiti problem u zgradi, potrebna vam je pomoć ili pak samo želite motivirati i educirati susjede, proučite naše savjetodavne i druge usluge te nam se slobodno javite mailom za daljnje dogovore.

TREBAM SAVJET