Solarni panel
Izvor: 8510670 / Pixabay
SUFINANCIRANJE?

Ima li smisla realizirati solarnu elektranu bez poticaja Fonda?

Ugradnja solarne elektrane danas je isplativija nego ikad. Ipak, početno ulaganje za mnoge je nemali udar na kućni budžet.

Prema istraživanju Zelene energetske zadruge provedenom 2022. godine, više od 90 posto građana odlučnih oko ugradnje čeka napoticaje za solarne elektrane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) kako bi umanjili trošak, ali i što više skratili razdoblje povrata ulaganja.

Tekst je preuzet s portala NaSunčanojStrani.hr

U odnosu na dosadašnje poticaje za solarne elektrane gradova i županija, FZOEU nudi veće postotke sufinanciranja. Raspon sufinanciranja iznosi 40 posto – 60 posto – 80 posto, a odobren postotak ovisi o razvijenosti područja na kojem se prijavitelj nalazi. 

Po obiteljskoj kući može se ostvariti sufinanciranje do najviše 128.000 kuna (16.988,52 eura), odnosno:

  • do 80 posto opravdanih troškova na područjima posebne državne skrbi i prvoj skupini otoka
  • do 60 posto opravdanih troškova na brdsko-planinskim područjima i drugoj skupini otoka
  • do 40 posto opravdanih troškova na ostalim područjima Republike Hrvatske

Sredstva pokrivaju troškove nabave i ugradnje opreme solarne elektrane, a dodjeljuju se na temelju dokaza samostalnog plaćanja, što znači da trošak koji želite pokriti putem Fonda prvo morate platiti sami.

Prilikom prijave na Javni poziv Fonda, neophodno je da je objekt legaliziran, a potrebno je unaprijed riješiti i vlasništvo objekta i priključka. Osim toga, potrebno je unaprijed izraditi glavni projekt solarne elektrane te ishoditi suglasnost za ugradnju HEP ODS-a.

Sufinanciranje solarne elektrane kroz Fond moguće je isključivo za objekte koji imaju:

  • izrađen energetski certifikat
  • izvješće o provedenom energetskom pregledu odgovarajućeg energetskog razreda (za kontinentalni dio Hrvatske energetski razred A, B ili C, a za Primorje energetski razred A ili B).

Prilikom samostalnog financiranja realizacije solarne elektrane, potrebno je napraviti gotovo sve korake kao i u slučaju korištenja poticaja, izuzev izrade energetskog certifikata i izvješća o energetskom pregledu čija je tržišna cijena 1.000 do 3.000 kuna.

Povrat ulaganja

Za usporedbu samostalnog financiranja i financiranja uz poticaje Fonda, kao primjer smo uzeli solarnu elektranu snage 5,6 kW za obiteljsku kuću u Zagrebu.

Samostalnim financiranjem ulaganje u elektranu ove snage vratilo bi se za 9,8 godina. Ovisno o responzivnosti svih dionika u procesu realizacije elektrane (korisnik, HEP, izvođač), proces od izrade projekta do ugradnje trajao bi do 4 mjeseca.

Kada bi se ista solarna elektrana financirala uz poticaje u iznosu od min. 40 posto ukupnog troška, trošak opreme i ugradnje iznosio bi oko 35.000 kuna. Razdoblje povrata ulaganja u ovom bi slučaju bilo znatno kraće – oko 5,7 godina, no sam proces realizacije bi trajao oko tri puta dulje, ako računamo da ste s pripremom za prijavu krenuli barem tri mjeseca prije otvaranja Javnog poziva, odnosno ako računamo razdoblje čekanja na prijavu, čekanja na objavu rezultata te samu realizaciju. 

Nema jamstva

Poticaji Fonda mogu dosta skratiti razdoblje povrata ulaganja u solarnu elektranu, a kućnom budžetu sačuvati i do 64.000 kuna (u slučaju aktualnog Javnog poziva). Ipak, ne postoji garancija da ćete ostvariti poticaje ako se uspješno prijavite, posebno u pozivima u kojima prijave funkcioniraju po principu 'najbrži prst'.

Odbijajuća okolnost može biti i to da morate imati vlastita sredstva za ulaganje i prije nego se odobri sufinanciranje. Uzimajući u obzir kontinuirani godišnji rast cijena električne energije, ali i aktualnu energetsku krizu koja dodatno destabilizira cijene električne energije, razdoblje povrata ulaganja u solarnu elektranu postaje sve kraće. Fond je zato olakotna okolnost, ali ne bi trebao biti presudan faktor pri donošenju odluke o ovom ulaganju.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!