ured u stanu
Izvor: Fox / Pexels
ZGRADOnačelnik.hr
SUSJEDI NEGODUJU

Imate poslovni prostor u zgradi? Ovo su pravila igre za sve

Sve više stanova u zgradama postaju poslovni prostori, odnosno u tim se stanovima obavlja neka gospodarska djelatnost. Apartmani su najčešći primjer toga. Iako iznajmljivanje nije djelatnost za koju je potrebno prenamijeniti stambeni prostor u poslovni, mnogi suvlasnici diljem Hrvatske negoduju zbog apartmana, ali i sve češćih ordinacija, ureda i obrta u svojim zgradama.

Što kažu zakoni?

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Iz Ministarstva pravosuđa i uprave kažu nam da je člankom 82. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano da je suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašten, ne tražeći za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ako se pridržava sljedećih pravila:

  • promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu
    • osobito ne smije prouzročiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari
  • ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine, to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnoga dijela, inače je svaki suvlasnik može zabraniti
    • ali ne može zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i sličnih uređaja, a ni postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije moguć ili nije odobren priključak na postojeću antenu, te izvođenje radova kojima se osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti
  • radi promjena na svome dijelu nije dopušteno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasništvu drugoga suvlasnika bez njegova odobrenja
    • ali taj će ipak morati trpjeti ono u vezi s tuđim prepravkom čime se bitno i trajno ne povređuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono što je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi
  • vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu dužan je dati primjerenu naknadu drugomu čija je prava time povrijedio i kad je taj bio dužan trpjeti tu povredu

Stavkom 2. istog članka određeno je da ako je za promjenu namjene potrebna dozvola vlasti, drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti

  • nisu ovlašteni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za štetu koju bi prouzročili svojom uskratom

Stavkom 3. propisano je da jednako vrijedi i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripadci, a ove se odredbe primjenjuju i u slučaju prijenosa sporednih dijelova koji služe jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju.

Stavkom 4. istog članka da za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi s promjenama koje je izvršio suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, ako je nisu bili dužni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik; više suvlasnika odgovaraju za tu štetu solidarno.

Zakon jasno kaže da suvlasnik koji svoj prostor želi dograditi ili prenamijeniti, to može slobodno napraviti a da mu se u to ne upliću drugi suvlasnici. No on mora paziti što i kako to radi jer ne smije narušiti prava i interese ostalih suvlasnika. Isto tako, ostali suvlasnici ne smiju zabraniti ni uskratiti svoj pristanak, a moraju trpiti prepravke ili prenamjenu ako se onaj koji to radi drži pravila, zakona i propisa. 

Zakon o prostornom uređenju

Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nam kažu da se promjena namjene postojeće građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline regulira Zakonom o prostornom uređenju (člancima 151-156) za što postupke provode lokalni upravni odjeli gradova, odnosno županija.

DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAĐEVINE

Članak 151. 

(1) Promjena namjene postojeće građevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potrebna građevinska dozvola odobrava se dozvolom za promjenu namjene i uporabu građevine.

(2) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati za promjenu oblika ili veličine građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru.

(3) Postojeća građevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina za koju je izdana dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se na temelju te dozvole početi koristiti za novu namjenu te se za obavljanje djelatnosti u istoj građevini može izdati rješenje prema posebnom zakonu.

Članak 152.

Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine donosi se po zahtjevu vlasnika postojeće građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline uz koji se prilaže:

  • dokaz vlasništva građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline
  • dokaz da se radi o postojećoj građevini, uključujući glavni projekt u skladu s kojim je izgrađena, snimku izvedenog stanja, odnosno snimku postojećeg stanja
  • akt za uporabu građevine, odnosno drugi dokaz da se građevina može koristiti
  • suglasnost nadležnog tijela, ako se traži promjena namjene nepokretnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili njegova dijela 
  • rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Članak 153.

(1) Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine izdaje se ako je podnositelj zahtjeva uz zahtjev priložio propisanu dokumentaciju te ako se u postupku utvrdi da je nova namjena građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline i/ili lokacijski uvjet koji se namjerava promijeniti, u skladu s prostornim planom i da ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet.

(2) Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine za koju se promjenu namjene prema posebnom propisu provodi postupak ocjene, odnosno procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu izdaje se ako su ispunjeni uvjeti i stavka 1. ovoga članka i ako javnopravno tijelo koje je provelo taj postupak izda potvrdu da je promjena namjene u skladu s rješenjem donesenim u tom postupku.

Članak 154.

Stranke u postupku izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje ta dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.

Članak 155.

(1) U svrhu utvrđivanja da li građevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili novi lokacijski uvjet upravno tijelo, odnosno Ministarstvo obavlja očevid na koji radi izdavanja potvrde s tim u vezi poziva javnopravna tijela koja prema posebnim propisima u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuju posebne uvjete te javnopravno tijelo koje je provelo postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako je proveden.

(2) Potvrdu javnopravno tijelo daje usmeno na zapisnik prilikom očevida, a ako to nije moguće, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo određuje rok od petnaest dana za izdavanje potvrde pisanim putem, odnosno za odbijanje izdavanja iste.

(3) Rješenje o odbijanju izdavanja potvrde javnopravno tijelo dostavlja upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i podnositelju zahtjeva koji na istu ima pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora.

(4) Smatra se da građevina, odnosno samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet te da je potvrda izdana ako se javnopravno tijelo ne odazove pozivu za očevid, odnosno ako u roku iz stavka 2. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu ili rješenje kojim se odbija izdavanje potvrde.

Članak 156.

(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja kojim se odbija izdavanje potvrde podnositelj zahtjeva je u roku od deset dana od dana izjavljivanja žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi.

(2) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde.

(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine se odbija.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objašnjava nam da Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama predviđa obavljanje taksativno navedenih obrta u stambenim prostorijama, kao i obrta/djelatnosti čije obavljanje ne zahtijeva izmjenu postojećih uvjeta korištenja stambenog prostora. Sjedište gospodarskog subjekta nije nužno uvjetovano prijavom u prostoru poslovne namjene.

Popis obrta koji smiju raditi u stanovima

  • NKD - 13.92; 13.99; 14.14; 32.99; 95.29 - Ručna izrada gotovih tekstilnih proizvoda od svih vrsta tekstilnih materijala, uključujući proizvodnju od pletenih i kukičanih tkanina popluna, perina, jastuka, pufova
  • NKD - 13.91; 13.96; 13.99; 14.14 - Ručna izrada gotovih tekstilnih proizvoda od svih vrsta tekstilnih materijala, uključujući proizvodnju od pletenih i kukičanih tkanina popluna, perina, jastuka, pufova
  • NKD - 13.30; 13.91 - Izrada čipki u vrpcama ili u motivima vezenih tkanina
  • NKD - 13.91; 14.13; 14.39; 95.29 - Izrada pletenih i kukičanih pulovera, jakni, prsluka i sl. proizvoda - ručno pletenje
  • NKD - 13.30; 13.92; 14.10; 14.10; 14.10; 14.11; 14.12; 14.13; 14.14; 14.19; 14.19; 14.39; 95.23 - Izrada po mjeri odjeće od kože i imitacije kože
  • NKD - 13.99; 14.10; 95.29 - Izrada po mjeri ostale vanjske odjeće - šivanje po mjeri
  • NKD - 14.11; 14.12; 14.13; 14.14; 14.19 - Izrada po mjeri šivanog rublja od tkanog, pletenog ili kukičanog tekstila, čipke itd. za muškarce, žene, djecu - izrada steznika i pojaseva
  • NKD - 14.13; 14.14; 14.19; 14.19 - Izrada šešira i kapa
  • NKD - 14.13; 14.14; 14.19; 14.19 - Izrada ostalih odjevnih predmeta: rukavica, remena, šalova, kravata, mrežica za kosu
  • NKD - 14.13; 14.14; 14.19; 14.19; 14.39 - Izrada krznenih pokrivala za glavu
  • NKD - 14.13; 14.20; 14.20; 15.11 - Izrada proizvoda od krzna
  • NKD - 15.11; 15.12; 15.12 - Izrada remena za satove, osim metalnih
  • NKD - 15.20; 95.23 - Izrada gornjih dijelova obuće i papuča
  • NKD - 01.50; 16.29; 23.41; 25.93; 25.99; 31.00; 32.99 - Izrada okvira za slike
  • NKD - 17.29 - Izrada sjenila za svjetiljke od papira i kartona
  • NKD - 22.29; 25.29 - Izrada sjenila za svjetiljke od plastike
  • NKD - 23.13 - Slikanje na staklu
  • NKD - 23.19; 23.41 - Izrada staklenih sjenila za svjetiljke
  • NKD - 23.41; 23.49 - Oslikavanje figura i drugih ukrasnih keramičkih predmeta
  • NKD - 13.91 - Izrada lutaka, odjeće i pribora za lutke
  • NKD - 13.91 - Izrada životinjskih igračaka
  • NKD - 13.30; 13.99; 14.13; 16.29; 22.29; 23.41; 23.70 - Izrada i presvlačenje dugmadi
  • NKD - 14.39; 15.12; 15.12; 16.29; 16.29; 16.29; 17.21; 32.99 - Izrada raznovrsnih proizvoda - izrada predmeta za uspomenu i suvenira, izrada umjetnog cvijeća od tkanine i papira i izrada cvjetnih aranžmana od umjetnog i suhog cvijeća
  • NKD - 33.12; 95.20; 95.29 - Popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo ukoliko nisu povezani s proizvodnjom, trgovinom na veliko ili trgovinom na malo
  • NKD - 33.13; 33.14; 33.19; 95.00; 95.20; 95.29 - Popravak električnih aparata za kućanstvo, uključujući radioopremu, televizijsku opremu i ostalu audioopremu i videoopremu
  • NKD - 95.29; 95.20; 95.25 - Popravak satova i nakita
  • NKD - 26.51; 26.70; 33.13; 33.19; 95.11; 95.29 - Popravci - precizno mehaničarski za optičke instrumente
  • NKD - 95.29 - Krpanje i manje prepravljanje odjeće, te popravak čarapa
  • NKD - 74.10; 58.29; 69.20; 62.00; 69.20; 73.20; 62.02; 62.09; 62.01 - Savjetovanje i pribavljanje programske opreme (software-a)
  • NKD - 69.20 - Računovodstveni, knjigovodstveni poslovi te poslovi poreznog savjetovanja
  • NKD - 70.22; 73.11; 73.20 - Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mijenja
  • NKD - 71.11; 68.31; 74.90; 71.12 - Savjetovanje i drugi poslovi u arhitektonskoj djelatnosti
  • NKD - 71.12; 74.90 - Izrada nacrta strojeva i industrijskih postrojenja
  • NKD - 71.10 - Inženjering, projektni menadžment i projektiranje u arhitekturi i građevinarstvu
  • NKD - 41.10 - P Izrada projekata za kondicioniranje zraka, hlađenje, projekata sanitarne kontrole i kontrole zagađivanja i projekata akustičnosti
  • NKD - 96.09 - Prevođenje
  • NKD - 46.70; 46.90 - Poslovno posredništvo tj. dogovaranje kupnje ili prodaje manjih ili srednjih količina robe
  • NKD - 74.10 - Modno dizajniranje tkanine, odjeće, obuće, nakita, namještaja i druge unutrašnje dekoracije, ostalih modnih proizvoda, kao i drugih proizvoda za osobnu potrošnju
  • NKD - 74.10 - Djelatnost unutrašnjih dekoratera
  • NKD - 74.10 - Djelatnost dizajnera štandova
  • NKD - 96.02; 96.04 - Masaža lica, manikiranje, pedikiranje, šminkanje…

Napominjemo da je Pravilnikom dana vrlo široka mogućnost obavljanja pojedinih vrsta obrta u stanu, ali isto tako i bitnih ograničenja koja proizlaze iz opsega tehničko-tehnoloških procesa. Osim navedenih djelatnosti u stambenim prostorijama mogu se obavljati i druge djelatnosti čije obavljanje ne zahtijeva izmjenu postojećih uvjeta korištenja stambenog prostora. Navedeno ograničenje obima djelatnosti koje se ne mogu obavljati u stanu prvenstveno se odnosi na poslove s posebnim uvjetima rada, a proizlaze iz složenih tehnoloških procesa, koji pak nadilaze uvjete u stanu.

Trgovina ne smije u stan

Ispunjavanje navedenih uvjeta utvrđuje rješenjem nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo, nakon utvrđivanja činjenica o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine sukladno odredbama članka 13. predmetnog Zakona, gdje stavak 6. navedenog članka Zakona, propisuje da se u prodajnom objektu ne smije obavljati oblik trgovine za koji mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, nije izdalo rješenje.

Ako se poslovni prostor koristi za obavljanje djelatnosti trgovine, sukladno odredbama članka 12. Zakona o trgovini moraju biti ispunjeni minimalni tehnički uvjeti, kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine, kao i opći sanitarni i zdravstveni uvjeti i uvjeti sukladni propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima.

Ispunjavanje navedenih uvjeta utvrđuje rješenjem nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo, nakon utvrđivanja činjenica o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine sukladno odredbama članka 13. predmetnog Zakona, gdje stavak 6. navedenog članka Zakona, propisuje da se u prodajnom objektu ne smije obavljati oblik trgovine za koji mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, nije izdalo rješenje.

Dražen Pomper, vlasnik i direktor tvrtke za upravljavnje zgradama Monel kaže da su za svaku djelatnost definirani Minimalni tehnički uvjeti (MTU) za prostor pa, prema tome, ovisi o djelatnosti koja se obavlja smije li se obavljati u stambenom prostoru ili ne. Napominje da su vlasnici poslovnih prostora, kao i stambenih prostora, jednako odgovorni za zgradu. Obaveze vlasnika i poslovnih i stambenih prostora jednako propisuje Međuvlasnički ugovor zgrade.  

Ministarstvo pravosuđa napominje da je člankom 85. stavkom 1. i 2. propisano da cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenoga posebnog dijela upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako tim Zakonom nije što drugo određeno.

Suvlasnici su dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkoga upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu. Navedeno se odnosi na suvlasnike bez obzira da li se radi o suvlasnicima poslovnih prostora ili stambenog prostora.

Stavkom 4. istog članka određeno je suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave i izvanrednih poslova, s tim da međusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom (međuvlasnički ugovor). Iz navedenoga proizlazi da se predmetnim ugovorom određuju, uz ostalo, uvjeti i način upravljanja nekretninom, s time da odluke koje proizlaze iz međuvlasničkog ugovora obvezuju sve suvlasnike ako ga je sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine.

Međuvlasničkim ugovorom, odnosno odlukom suvlasnika, može se uvesti dodatni kriterij da, osim veličine prostora, vlasnici poslovnih prostora plaćaju iznos za pričuvu s većim udjelom od suvlasnika stanova.

Pitanja i odgovori

Odgovara Dražen Pomper, vlasnik i direktor tvrtke za upravljavnje zgradama Monel

Mora li suvlasnik koji obavlja poslovnu djelatnost u stambenom prostoru ugraditi vlastiti vodomjer?

  • Ne mora.

Koliku pričuvu plaćaju poslovni subjekti?

  • Ovisno sto piše u Međuvlasničkom ugovoru dotične zgrade.

Koje obaveze prema zgradi i suvlasnicima imaju poslovni prostori - primjerice održavanje zgrade (čišćenje snijega)?

  • Ono što piše u Međuvlasničkom ugovoru 

Mnogi suvlasnici imaju problema s poslovnim prostorima u svojim zgradama. Kojim odlukama suvlasnici mogu definirati način rada i suživota (npr. buka iz kafića, veliki broj ljudi koji dolazi u primjerice ordinaciju)?

  • Ne mogu, to je privatno vlasništvo. Tko može definirati koliko gostiju netko može primiti u svoj stan na 5. katu?

Preuzeto s internetskih stranica Udruge stanara-suvlasnika stambenih zgrada

Mogu li u stambenoj zgradi korisnici poslovnih prostora bez suglasnosti stanara staviti na fasadu reklame, na krovište vanjske jedinice klime? Što će nam se dogoditi ako to uklonimo jer korištenje suvlasničkih dijelova zahtjeva određeni postupak (skupljanje 51+ posto potpisa, a i plaćanje određene naknade )?

  • Svi imaju pravo na neškodljiv način za ostale na korištenje zajedničkih dijelova. Jedinica lokalne samouprave može propisati način postavljanja reklama na pročelja.

U zgradi se nalazi poslovni prostor pravne osobe - smiju li ti djelatnici koristiti parkirališta za vrijeme rada, a zgrada raspolaže s 15 parkirnih mjesta na 30 suvlasnika? Smije li pravna osoba svoja radna vozila parkirati po nekoliko dana i za vrijeme neradnih dana i tako oduzimati mogućnost parkiranja ostalim suvlasnicima? Mogu li suvlasnici zgrade donijeti odluku kojom se regulira pravo i način korištenja parkirnih mjesta?

  • Korištenje parkirališta možete regulirati Međuvlasničkim ugovorom. Može i Odlukom. Bitno je i ono što imate u kupoprodajnim ugovorima, a odnosi se na parkirna mjesta.

Je li potrebna suglasnost svih suvlasnika zemljišta na kojem se nalazi poslovni prostor, za otvaranje restorana? Moram li trpjeti smrad od kuhanja i zvukove od ventilacije. 

  • Nije obavezna suglasnost suvlasnika, ali za izdavanje dozvole potrebno je riješenje nadležnog tijela za određene vrste djelatnosti. U zgradama se mogu obavljati djelatnosti koje ne škode ostalim suvlasnicima.

Vlasnik stana u zgradi želi prenamijeniti stambeni prostor u poslovni i otvoriti zubarsku ordinaciju. Je li za to potrebna suglasnost ostalih stanara, odnosno može li se takva djelatnost obavljati u stambenoj zgradi?

  • Može, pod uvjetima predviđenim zakonom bez suglasnosti ostalih.

Kao korisnik poslovnog prostora u zgradi plaćam zajedničku pričuvu, međutim predstavnik stanara tvrdi da poslovni prostori nemaju pravo na sanaciju fasade ili vanjskih prozora već da se to odnosi samo na zajedničke prostorije, a s kojima prostor uopće nema dodira. Isto ih koristi. Kako ostvariti prava kao i stanari?

  • Zgrada je jedinstvena građevinska cjelina. Ako su krov, fasada i ostali dijelovi zajednički, održavaju se sredstvima pričuve bez obzira radi li se o poslovnom prostoru ili stanovima.

Stanujem u zgradi koja je čisto stambene namjene, a od šest stanova koliko ih je na ulazu četiri se koriste kao poslovni prostori. Problem su dva stana koje koristi isti zakupac, koji u njima organizira predavanja (obrt za instrukcije) za grupe studenata, čime je zgradu pretvorio u pravu javnu školsku ustanovu. U špici, kad su ispitni rokovi, na dan stubištem prođe i više od 500 učenika, pa je stanovanje u zgradi postalo neizdrživo. Kome da se obratimo?

  • Obratite se nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za tu vrstu djelatnosti. Ako ne dobijete pozitivno rješenje, zaštitite svoje pravo sudskim putem zbog ometanja normalnog korištenja stana i uvećane troškove održavanja zgrade.

Kada vam je potreban savjet, informacija vezana uz vašu nekretninu, neka vam ZGRADOnačelnik.hr bude centralna točka.

Ako vam treba dnevni podsjetnik na prava i obveze suvlasnika u zgradi pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Također poslušajte i pogledajte zanimljivosti koje smo vam pripremili na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. A svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Ako ste pak predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati te postaviti upit i dobiti raznovrsne odgovore članova grupe, uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA.

A kada vam je uistinu potrebna pomoć i ne znate kako dalje, obratite nam se za SAVJET i proučite naše usluge.