kazna
Izvor: geralt / Pixabay
REDA MORA BITI

Kako i pod kojim uvjetima zgrada može dobiti kaznu

Zapravo odgovor je jednostavan - zgrada NE MOŽE dobiti kaznu. Međutim, svi suvlasnici u zgradi, predstavnik, upravitelj MOGU. Iako ovo područje nije regulirano, kontaktirali smo sve relevantne institucije i dobili zanimljive odgovore. Zanimljivo je da jedan grad piše kaznu predstavniku suvlasnika!

Svako pravo i odgovornost zapravo se temelji na sankcijama. Imaš pravo na OVO, tvoja obaveza je OVA, a ako se ne držiš pravila i zakona, sankcije su OVE. Najjednostavniji primjer za to je vožnja automobilom - svaki punoljetni građanin ima pravo položiti vozački ispit, kupiti i voziti automobil, a ako ne poštuje prometna pravila, bit će (strogo) sankcioniran.

U zgradarstvu je situacija prilično drugačija. Naime, svaki suvlasnik u zgradi obvezan je održavati je (Zakon o gradnji (ZOG), članak 150.), Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Uredba o održavanju zgrada, propisuju obaveze suvlasnicima i upraviteljima. Međutim, iako postoji zakonska obveza, sankcija nema. 

Zakonom o komunalnom gospodarstvu iz kojeg proizlaze Odluke o komunalnom redu svakoga grada i općine, propisane su kazne za one koji ne poštuju red. 

Tako je propisano da, primjerice, pročelje zgrade koje je vidljivo s javne površine mora biti uredno i da se ne smiju postavljati klimatizacijski uređaji na fasadu kako se kome prohtije. 

Također je propisana kazna ako javna površina ispred ulaza zgrade nije očišćena od snijega i leda

Isto tako, ako dijelovi fasade padaju na javnu površinu, oštete nečiju imovinu ili ozlijede nekoga, odgovorna je zgrada, odnosno suvlasnici zgrade.

Kako i kome se piše kazna

No, s obzirom na to da zgrada nema pravnu osobnost, niti jedna institucija u Hrvatskoj zgradi ne može napisati kaznu! Dakle, niti jedna inspekcija, policija, komunalno redarstvo, NITKO ZGRADI NE MOŽE NAPISATI KAZNU!

I kako se onda provode sankcije za kršenje zakona? ZGRADOnačelnik.hr kontaktirao je brojne institucije, udruge, gradove i dobio jako zanimljive odgovore koji barem malo rasvjetljavaju ovu veliku problematiku. 

Odgovor Ministarstva pravosuđa i uprave

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u članku 86. propisuje da u poslove redovite uprave cijelom nekretninom, između ostalog, pripada i redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i građevne promjene nužne radi održavanja.

Uredbom o održavanju zgrada uređeno je, između ostalog, pitanje namjene sredstava zajedničke pričuve (ako suvlasnici ne odrede drugačije) te radi održavanja zgrada u suvlasništvu, vrste i način poduzimanja hitnih i nužnih popravaka na zgradama. Također je određeno da upravitelj raspolaže sredstvima zajedničke pričuve i to pod uvjetima i u granicama utvrđenim ugovorom, kojeg upravitelj sklapa sa suvlasnicima.

Što se tiče održavanja fasade zgrade, ističe se da je člankom 3. Uredbe određeno da se pročelja zgrade, uključivo prozori i vrata, smatraju zajedničkim dijelovima zgrade. Međutim, suvlasnici mogu navedeno urediti i drukčije, odnosno ne smatrati zajedničkim dijelovima sve ono što je nabrojano u Uredbi ili smatrati zajedničkim dijelovima i neke koji nisu spomenuti Uredbom.

Dakle, iz navedenoga proizlazi da su suvlasnici zgrade dužni održavati pročelje zgrade, a eventualna šteta koja bi nastala ako bi dijelovi fasade zgrade pali, oštetili nečiju imovinu ili nekoga, predmet je sudskog postupka koji nije reguliran Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Pitanje čišćenja snijega nije uređeno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

U odnosu na proceduru izricanja predmetnih kazni, ističe se da je Zakonom o komunalnom gospodarstvu, člankom 104. stavkom 1. podstavkom 1. propisano da u svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom redu kojom se propisuje uređenje naselja koje, između ostalog, obuhvaća i uređenje pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene, kao i održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda s tih površina.

Navedeni Zakon iz nadležnosti je Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U ime Udruge gradova, čiji broj članova je 126 gradova u Hrvatskoj, koja se itekako bavi problematikom i rasvjetljavanjem propisa komunalnog reda, odgovor je dao Matko Lovreta, pročelnik iz Makarske koji je bivši sudac Prekršajnog suda pa mu je ova problematika itekako poznata. Već nekoliko godina predaje i na obukama komunalnih redara koje organizira Udruga gradova. 

- Stambena zgrada nema pravnu osobnost, nema OIB, pa samim time ne može imati ni prekršajnu odgovornost za prekršaje propisane zakonom i općim aktima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kaže Lovreta.

Naime, sukladno odredbama Prekršajnog zakona okrivljenik u prekršajnom postupku može biti:

  • fizička osoba
  • fizička osoba obrtnik i osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću,
  • pravna osoba i s njom izjednačeni subjekti (npr. podružnice i predstavništva domaćih i stranih pravnih osoba i sl.) 
  • odgovorna osoba u pravnoj osobi

Zakonom i općim aktima (odlukama) jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim prekršaja propisuju se i prekršajnopravne sankcije, koje se počiniteljima (nekim od gore navedenih kategorija okrivljenika) mogu izreći.

S obzirom na to da zgrada ne spada niti u jednu od navede četiri kategorije okrivljenika (jer nema pravnu osobnost) ne može biti ni odgovorna za počinjene prekršaje u vezi te zgrade, niti joj se mogu izreći prekršajnopravne sankcije, već odgovornost za počinjene prekršaje snose vlasnici/suvlasnici zgrade odnosno pravne i/ili fizičke osobe koje imaju pravnu osobnost.

U skladu s člankom 36. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ako više osoba ima neku stvar u svojem vlasništvu, tako da svakoj pripada po dio tog prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju, njihovi su suvlasnički dijelovi. U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi smatra se da su jednaki.

Komunalno redarstvo, koje provodi nadzor nad pojedinim zakonskim i podzakonskim propisima te brojnim odlukama predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, ne može za počinjene prekršaje, u vezi neke zgrade, izricati novčane kazne zgradi, već se kazne mogu izricati samo vlasnicima/suvlasnicima zgrade, kao počiniteljima prekršaja te eventualno upravitelju zgrade, ako se utvrdi odgovornost upravitelja zgrade i ako je njegova prekršajna odgovornost predviđena posebnim propisom npr. odlukom o komunalnom redu.

Navedeno se odnosi i na postupanja tijela javne vlasti (državni inspektorat, ministarstva i dr.) ovlaštenih za pokretanje prekršajnih postupaka.

Ako je, primjerice, Odlukom o komunalnom redu određeno da vanjski dijelovi zgrada (pročelja, izlozi, balkoni, terase, ulazna i garažna vrata, prozori, žljebovi, krovovi, dimnjaci, klime, antene i drugo), u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, u dijelu koji je vidljiv s površine javne namjene moraju biti održavani i uredni te da je vlasnik, korisnik, odnosno upravitelj zgrade dužan neodržavane i neuredne vanjske dijelove zgrade obnoviti i održavati tako da se obnovljeni dijelovi zgrade uklapaju u cjeloviti izgled zgrade, a za postupanje protivno tome zapriječene su i novčane kazne za svaku od gore navedenih kategorija okrivljenika, onda se novčana kazna može izreći vlasniku, korisniku ili upravitelju zgrade (ako postoji), ali nikako zgradi.

 Dakle, ako zgrada ima više vlasnika (suvlasnika) ili korisnika, novčana kazna se može izreći svakom od njih u propisanim iznosima (novčana kazna ne dijeli se s brojem suvlasnika, već se svakom od njih izriče propisana novčana kazna) s navođenjem osobnih podataka, uključujući i OIB svakog od njih. 

 

Naposljetku, a s obzirom na to da izricanje novčanih kazni zgradama nije moguće, za pretpostaviti je da komunalno redarstvo takve kazne nije niti izricalo, iako o takvim podacima ne raspolažemo.

U ime Udruge Upravitelj, koja okuplja više od 80 upravitelja iz cijele Hrvatske, odgovor je dala Andra Markešić, šefica pravne službe GSKG-a:

U skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, suvlasnici su dužni održavati svoju nekretninu. GSKG kao upravitelj nije dobio još niti jednu kaznu za stambenu zgradu. Imamo trenutno jednu situaciju u kojoj je doneseno Rješenje da popravimo kao upravitelj gromobrane i električnu instalaciju na zgradi. Nakon više pokušaja da se suvlasnike uvjeri da je to potrebno sanirati zbog njihove sigurnosti i više puta produljenih rokova kao i provedenih natječaja za te radove koje suvlasnici svakog od tih više ulaza uporno opstruiraju, kao i više dopisa upravitelja upućenih suvlasnicima, sanacija je napravljena dvije godine nakon Rješenja inspektorata.

Pojedine odredbe Ugovora o upravljanju su često jedini način da se upravitelj osigura od suvlasnika koji često opstruiraju potrebne radnje.

Kažnjava se sve u zgradi

Ugovorom o upravljanju kojim se uređuju odnosi između suvlasničke zajednice i upravitelja regulirana je obveza upravitelja da upozorava suvlasnike na poslove koji se moraju obaviti radi funkcionalnosti građevine, radove čija obveza proizlazi iz zakonskih i drugih propisa kao i odgovornost suvlasnika zbog neizvršavanja poslova na koje su pismeno upozoreni ili čije je obavljanje naređeno rješenjem inspekcije (građevinske, protupožarne, komunalne i dr.), a nisu donijeli odluku o izvršenju tih poslova niti osigurali sredstva za njihovo izvršenje.

Suvlasnici temeljem Ugovora o upravljanju preuzimaju odgovornost da se novčane kazne izrečene upravitelju ili odgovornoj osobi upravitelja u prekršajnom postupku zbog neizvršenja tih poslova isplate na teret zajedničke pričuve.

Sve stambene zgrade pod upravljanjem GSKG su osigurane u slučajevima da trećoj osobi nastane šteta od zgrade (ne suvlasnicima te iste nekretnine) uslijed padanja dijelova fasade s te zgrade kao i u slučaju ozljeda trećih osoba uslijed neočišćenog prilaza zgradi. Slijedom navedenog, suvlasnici odgovaraju u slučaju takvih štetnih događaja uslijed svoga nečinjenja (npr. neočišćenog snijega i leda s prilaza zgradi).

Temeljem Odluke o komunalnom redu propisano je da se o uklanjanju snijega i leda s pločnika uz zgrade brinu vlasnici zgrada, odnosno vlasnici i korisnici stanova i poslovnih prostora u zgradi. U slučaju ozljede, tužba bi morala biti upućena svim suvlasnicima poimenice.

U skladu s obvezom upravitelja, bez odgode se naručuju hitni radovi zbog kojih prijeti izravna opasnost za život ljudi u zgradi ili trećima što je bilo posebno aktualno neposredno nakon potresa koji je pogodio Grad Zagreb kada su hitno naručivana uklanjanja dimnjaka i dijelova zgrada koji su prijetili sigurnosti suvlasnika i trećih osoba.

Nakon toga, svi daljnji radovi sanacije mogli su se obaviti samo uz suglasnost suvlasnika ili temeljem rješenja građevinskog inspektora.

U skladu s čl. 27 Zakona o građevinskoj inspekciji, inspektor može popravak naložiti samo suvlasnicima (kao vlasnicima), a ne upravitelju stambene zgrade.

Suvlasnici su kao vlasnici opasne stvari (zgrade) obvezni održavati zgradu tako da nikome ne nastane šteta od nje te u skladu s postojećom sudskom praksom ne postoji odgovornost upravitelja jer je upravitelj nalogoprimac suvlasnika.

Potres je viša sila što znači da nitko nije imao utjecaja na nastanak štete od potresa ako je do štete došlo isključivo uslijed potresa, a bila je održavana. Sudska praksa glede potresa ne postoji.

U skladu s čl. 27. Zakona o građevinskoj inspekciji:

  • (1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje vlasniku građevine otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini zbog kojih postoji opasnost za život ljudi, okoliš, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu u određenom roku.
  • (2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka naređuje se vlasniku i:
    • 1. obveza odgovarajućeg označavanja građevine kao opasne do otklanjanja oštećenja i prema potrebi zabranu korištenja građevine do otklanjanja oštećenja te
    • 2. mjera uklanjanja građevine, odnosno njezina dijela zbog kojeg postoji opasnost ako u određenom roku ne otkloni oštećenja.
  • (3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se način izvršenja rješenja putem treće osobe u pogledu obveze i mjere iz stavka 2. ovoga članka.
  • (4) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se vlasnika da će se:
    • 1. izvršenju rješenja o uklanjanju građevine, odnosno njezina dijela putem treće osobe pristupiti ako se utvrdi da u određenom roku nije postupio po rješenju
    • 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika.
  • (5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe uklanjanjem opasnog dijela građevine, odnosno građevine, a vlasnik građevine može oštećenje otkloniti popravkom ili uklanjanjem opasnog dijela građevine, odnosno građevine, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
  • (6) Smatra se da je građevinski inspektor donošenjem rješenja iz stavka 1. ovoga članka postupio u skladu s člankom 383. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Nemamo podatak o kaznama izrečenim upravitelju vezano uz stambene zgrade.

Iz GSKG-a nadodaju da kao upravitelj zgrada, informiraju da sve zgrade moraju imati sklopljene police osiguranja koje ujedno pokrivaju i štetu koja nastaje trećima (ne suvlasnicima te iste nekretnine) uslijed padanja dijelova fasade s te zgrade kao i u slučaju ozljeda trećih osoba uslijed neočišćenog prilaza zgradi. Slijedom navedenog, suvlasnici odgovaraju u slučaju takvih štetnih događaja uslijed svoga nečinjenja (npr. neočišćenog snijega i leda s prilaza zgradi).

ZGRADOnačelnik.hr kontaktirao je i Državni inspektorat. Iako nisu dali odgovor, prenosimo izjavu u cijelosti:

  • Zahvaljujemo na upitu, no, imajući u vidu odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, zaštita prava s osnova predmetnog Zakona se ostvaruje pred nadležnim sudom. Slijedom navedenoga ljubazno Vas upućujemo da se s upitom obratite nadležnom upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave te Ministarstvu pravosuđa i uprave.

Pravila u gradovima

Svaki grad ima svoju Odluku o komunalnom redu u kojoj propisuje vlastita pravila igre na svom području. Donosimo odgovore gradova koje smo dobili:

Velika Gorica (klikni)

Odlukom o komunalnom redu Grada Velike Gorice, propisane su novčane kazne u slučaju nepridržavanja odredbi

  • članak 9. - zabranjeno je uništavati pročelja zgrada te po njima ispisivati reklame i druge poruke, obavijesti, šarati i na drugi način prljati i nagrđivati
  • članak 90. - st. 6. osobe iz stavka 1. do 4. ovoga članka – vlasnici ili korisnici zgrada - odgovaraju za štetu nastalu zbog ne čišćenja snijega i leda osobi koja je zbog toga pretrpjela štetu
  • članak 96. - komunalni redar rješenjem će narediti vlasniku ili korisniku predmeta koji je postavljen suprotno odredbama ove Odluke njegovo uklanjanje

U navedenim primjerima Odlukom o komunalnom redu određene su novčane kazne:

  • članak 101., u slučaju prekršaja iz članka 9. za pravnu osobu počinitelja u iznosu od 5.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 1.000 kuna
  • članak 103., u slučaju prekršaja iz članka 90. za pravnu osobu u iznosu od 2.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu 500 kuna, obrtnik u iznosu od 800 kuna i fizička osoba u iznosu od 500 kuna.

Iz formulacija odredaba Odluke o komunalnom redu vidljivo je da je odgovornost za prekršaj iz članka 90. Odluke na vlasnicima odnosno korisnicima zgrada, obiteljskih kuća i poslovnih prostora, za prekršaje iz članka 9. kažnjavaju se počinitelji prekršaja, dok se za prekršaj iz članka 96. kažnjava vlasnik odnosno korisnik postavljenog predmeta.

Grad Zadar (klikni)

Komunalni redari prije pokretanja upravnog ili prekršajnog postupka obavještavaju vlasnike nekretnine putem Upravitelja zgrade o uočenim nepravilnostima. Ako se nedostaci ne otklone, redari donose Rješenje/Obvezni prekršajni nalog za sve vlasnike/suvlasnike posebnih dijelova predmetne nekretnine. Do sada komunalno redarstvo nije izricalo novčane kazne jer bi po upozorenju/opomeni otklonili uočene nepravilnosti.

U slučaju pada ispred zgrade, naknada štete može se tražiti od vlasnika.

Grad Rijeka (klikni)

Kada se vodi upravni postupak, vezano za zgradu, procedura se provodi sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

Tako je odredbom članka 35., stavak 1. Zakona propisano da kad dvije ili više stranaka u istom predmetu nastupaju zajednički, dužne su naznačiti koja će od njih nastupati kao zajednički predstavnik ili odrediti zajedničkog opunomoćenika.

Nadalje je stavkom 2. istog članka propisano da ako stranke ne odrede zajedničkog predstavnika ili zajedničkog opunomoćenika, službena osoba zaključkom će naložiti strankama da to učine u primjerenom roku.

Ako stranke to ne učine, službena osoba će po službenoj dužnosti zaključkom odrediti jednu od stranaka kao zajedničkog predstavnika koji poduzima radnje u postupku dok stranke ne odrede drugog zajedničkog predstavnika ili opunomoćenika.

Slijedom navedenog, komunalni redar koji vodi postupak dostavlja zaključak svakom pojedinom suvlasniku, kojim se pozivaju da odrede zajedničkog predstavnika ili opunomoćenika, nakon čega se postupak vodi prema imenovanoj osobi.

Što se tiče izricanja novčanih kazni, to se čini prema svakom suvlasniku pojedinačno. Dakle, ako je za prekršaj propisana novčana kazna u iznosu od, primjerice, 500 kuna, svakom suvlasniku će se izreći novčana kazna u tom iznosu, sukladno propisima o prekršajima.

Do sada nisu izdane novčane kazne zgradama jer su svi bili kooperativni i postupali su promptno po nalogu komunalnog redara. Sankcioniranje samo po sebi nije cilj, već se nastoji s građanima ostvariti suradnju, a ako tomu nije tako, prisiljeni smo primijeniti sankcije, poručuju iz Grada Rijeke.

Grad Slavonski Brod (klikni)

Komunalno redarstvo Grada Slavonskoga Broda postupa po Odluci o komunalnom redu kojom su propisane mjere za provođenje komunalnog reda i prekršajne odredbe: 

Članak 5.

  • (1) Vanjski dijelovi zgrada (pročelja, krovovi, balkoni, terase, ulazna vrata, prozori, žljebovi i drugo) moraju se održavati te biti uredni, čisti i funkcionalni.
  • (2) Vanjski dijelovi zgrada moraju biti održavani na način određen posebnim propisima kako izgledom ne bi narušavale opći izgled ulice i naselja te kako ne bi predstavljali izvor opasnosti.
  • (3) Vlasnik, korisnik, odnosno upravitelj zgrade dužan je neodržavane i neuredne vanjske dijelove zgrade obnoviti i održavati tako da se obnovljeni dijelovi zgrade uklapaju u cjeloviti izgled zgrade.
  • (4) Zabranjeno je djelomično uređivanje pročelja višestambenih zgrada, osim u slučaju kad višestambena zgrada ima više zasebnih ulaza, kada je dopušteno uređivanje pročelja za stanove koji pripadaju istom ulazu.
  • (5) Zabranjeno je uništavati pročelja zgrada, te po njima ispisivati poruke, obavijesti, grafite, crteže i slično te ih na drugi način prljati, nagrđivati ili oštećivati.
  • (6) Iznimno, oslikavanje pročelja zgrada i drugih površina grafitima ili sličnom tehnikom moguće je na temelju suglasnosti gradskog upravnog odjela nadležnog za poslove graditeljstva.

Članak 6.

  • (1) Objekti koji svojim izgledom nagrđuju opće izgled ulice ili naselja moraju urediti vlasnici, odnosno korisnici zgrade o svom trošku.
  • (2) Vlasnik, odnosno korisnik zgrade dužan je odmah otkloniti oštećenja vanjskih dijelova zgrade (pročelje ili pokrov postojeće zgrade) koji nisu nosiva konstrukcija, a zbog kojih postoji opasnost za život, zdravlje ili imovinu ljudi, sukladno posebnim propisima o gradnji i građevinskoj inspekciji.
  • (3) Obvezu izvršenja radnji iz prethodnih stavaka s rokom izvršenja rješenjem će utvrditi komunalno redarstvo Grada.

Članak 201.

  • (1) Obveznik je dužan postupati po rješenju komunalnog redara i pridržavati se propisanih rokova i obaveza.
  • (2) Ako obveznik ne postupi po rješenju komunalnog redara, izvršenje rješenja provest će se na njihovu odgovornost i trošak, o čemu će se upozorenje navesti u izreci rješenja.

Članak 203.

  • (1) Ako komunalni redar utvrdi da obveza određena rješenjem nije izvršena, komunalni redar može obveznika zaključkom upozoriti na izvršenje obveze, rješenjem prisiliti na izvršenje obveze novčanom kaznom prema pravilima općeg upravnog postupka i/ili izreći prekršajnu kaznu zbog nepostupanja po rješenju komunalnog redara prema prekršajnim odredbama Odluke.
  • (2) Ako se obveza može izvršiti putem treće osobe, komunalni redar započet će s pripremnim radnjama

Prema članku 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave dužne su u donošenju i provođenju programa građenja komunalne infrastrukture i programa održavanja komunalne infrastrukture poštovati javni interes i omogućiti ostvarivanje i zaštitu pojedinačnih interesa na način koji nije u suprotnosti i na štetu javnog interesa (načelo zaštite javnog interesa). Iz toga proizlazi da ovisno o mjestu nezgode, radi li se o privatnoj ili javnoj površini, odgovornost za naknadu štete preuzimaju ili suvlasnici zgrade ako se nezgoda dogodila na privatnoj čestici, ili Grad ako mu je povjereno vršenje komunalne djelatnosti održavanja prometnica i pješačkih staza. Ovisno je li se nezgoda dogodila na javnoj površini, te čime je nezgoda točno uzrokovana, odgovorni moraju preuzeti odgovornost kao i naknadu štete zbog propusta u svome djelovanju.

Članak 64., st.1, Zakona o komunalnom gospodarstvu, građenje i održavanje komunalne infrastrukture obveza je jedinica lokalne samouprave odnosno osoba na koje je ta obveza prenesena u skladu s ovim Zakonom ili posebnim zakonom.

Prema Zakon o općem upravnom postupku (čl.142 st.2), novčana kazna kojom se fizička osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem u iznosu do dvije prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Novčana kazna kojom se pravna osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem odgovornoj osobi te pravne osobe u iznosu do deset prosječnih godišnjih bruto plaća ostvarenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Žalba na rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja.

Komunalno redarstvo tijekom ove kalendarske godine, za sada nije kažnjavalo suvlasnike/upravitelje zgrada. Nije bilo potrebe poduzimati daljnje mjere u dosadašnjim predmetima, budući da su stranke postupile prema nalogu te uklonili predmetna oštećenja u zadanim rokovima.

Grad Vukovar (klikni)

Komunalni redar može izreći kaznu predstavniku suvlasnika višestambene zgrade, a ako predstavnik stanara nije izabran, kazna se izriče upravitelju zgrade.

Komunalno redarstvo Grada Vukovara do sada nije izreklo nijednu kaznu, nego su izrečene opomene po kojima su predstavnici suvlasnika ili upravitelj zgrade odmah reagirali.

U skladu s Odlukom o komunalnom redu, a temeljem članka 6. vanjski dijelovi zgrade moraju biti održavani. Vlasnici zgrada su dužni redovito održavati vanjske dijelove zgrada (pročelja, balkone, terase, lođe, ulazna vrata, prozore, prozorske otvore, žljebove i druge vanjske elemente ili uređaje), a naročito kad zbog oštećenja i dotrajalosti ometaju korištenje javnih površina, narušavaju opći izgled ulice ili naselja, te predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi.

Zabranjeno je djelomično uređivanje pročelja višestambenih zgrada, osim u slučaju kad višestambena zgrada ima više zasebnih ulaza kada je dopušteno uređivanje pročelja za stanove koji pripadaju istom ulazu, te u slučajevima potrebe hitne sanacije dijela pročelja koje ugrožava prolaznike. Zabranjeno je pisati grafite, poruke ili na drugi način uništavati i oštećivati vanjske dijelove zgrade.

  • U skladu s člankom 7. iste Odluke, vlasnik, odnosno korisnik zgrade dužan je odmah otkloniti oštećenja vanjskih dijelova zgrade (pročelje ili pokrov postojeće zgrade) koji nisu nosiva konstrukcija, a zbog kojih postoji opasnost za život, zdravlje ili imovinu ljudi sukladno posebnim propisima o gradnji i građevinskoj inspekciji.
  • U skladu s člankom 8. Odluke o komunalno redu, propisano je da zgrada koja svojim izgledom zbog oštećenja ili dotrajalosti vanjskih dijelova, naružuje izgled ulice mora se urediti u tijeku godine u kojoj je ta okolnost utvrđena u skladu s programom pravne ili fizičke osobe koja upravlja višestambenom zgradom a po obavijesti nadležnog upravnog odjela. U slučaju ispisivanja grafita i/ili drugih poruka uvredljivog sadržaja vlasnik zgrade dužan je u roku koji mu rješenjem odredi komunalni redar na primjeren način ukloniti takav grafit odnosno poruku.
  • U skladu s člankom 104. Odluke o komunalnom redu, propisano je da uklanjanje snijega i leda s nogostupa uz zgradu ili neizgrađeno građevinsko zemljište obveza je vlasnika zgrade, vlasnika ili korisnika stanova ili poslovnih prostora u zgradi odnosno vlasnika neizgrađenog građevinskog zemljišta i to u cijeloj dužini čestice zemljišta bez obzira koji je dio te čestice izgrađen.
  • U skladu s člankom 107. Odluke o komunalnom redu, propisano je da su vlasnici ili korisnici zgrada uz javnu prometnu površinu koji su kosinom krova okrenuti prema javnoj prometnoj površini dužni su osigurati uklanjanje snijega i leda s takvog krova. U slučaju da nisu u mogućnosti osigurati uklanjanje snijega i leda s takvog krova obavezni su na svakom kraju građevine postaviti zapreku s vidljivim i čitkim znakom upozorenja na prijeteću opasnost.

Grad Pula (klikni)

Odluka o komunalnom redu Grada Pule člancima 4. do 9. propisuje odredbe o vanjskom uređenju zgrada u smislu da vanjski dijelovi zgrada (pročelja, izlozi, balkoni, terase, ulazna i garažna vrata, prozori, žljebovi, krovovi, dimnjaci, klime, antene i drugo) u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, u dijelu koji je vidljiv s površine javne namjene, moraju biti održavani i uredni.

Neodržavane i neuredne vanjske dijelove zgrade dužan je obnoviti i održavati vlasnik, korisnik, odnosno upravitelj zgrade, tako da budu jednoobrazni.

Nadalje, članak 5. Odluke propisuje da je vlasnik, odnosno korisnik zgrade dužan odmah otkloniti oštećenja vanjskih dijelova zgrade (pročelje ili pokrov postojeće zgrade), zbog kojih postoji opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti, sukladno posebnim propisima o gradnji.

Grad Pula u provedbi odredbi Odluke o komunalnom redu ako je riječ o održavanju ili obnavljanju vanjskog dijela zgrade prvenstveno se obraća upravitelju zgrade ako je zgrada dana na upravljanje.

Ako zgrada nema upravitelja, grad se obraća vlasnicima odnosno suvlasnicima u zgradi.

Vezano za samo čišćenje i održavanje fasada i pročelja (uklanjanje grafita, sanacija itd.) moramo istaknuti kako upravitelji zgrada uglavnom postupaju po nalozima Grada po pitanju uklanjanja grafita i drugih oštećenja fasada i pročelja i kako se uglavnom već temeljem samo usmenog zahtjeva ili dopisa upravitelji uklone onečišćenja s pročelja zgrade.

Za ne poštivanje odredbi navedenih članaka može se izreći novčana kazna pravnoj osobi, kao vlasniku, korisniku odnosno upravitelju zgrade u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna; novčana kazna od 500 do 1.000 kuna odgovornoj osoba u pravnoj osobi; novčana kazna u iznosu od 1.000 do 5.000 kuna fizičkoj osoba kao vlasniku ili korisniku stambenog objekta, zgrade, poslovnog prostora ili neizgrađenog građevinskog zemljišta.

Odlučivanje o postupcima radi naknade štete trećim osobama nastale iz vlasništva, posjedovanja ili korištenja zgrada kao i drugih građanskopravnih odnosa suvlasnika, susjeda ili trećih osoba u nadležnosti je redovnih sudova, a ne upravnih tijela te sudovi u parničnom postupku odlučuju o tužbenih zahtjevima oštećenika ovisno o okolnostima svakog pojedinačnog slučaja sukladno važećim propisima, pri čemu između ostalog odlučuju i o pitanju pasivne legitimacije kao jedne od pretpostavki odgovornosti za eventualnu štetu.

Zaključno, ako postoji prekršaj za što se izriče novčana kazna, onaj koji kažnjava (komunalni redar, inspektor...) prvo će upozoriti upravitelja zgrade koji je dužan to upozorenje proslijediti suvlasnicima. Oni tada preuzimaju odgovornost za (ne)činjenje. Upravitelj može (novčano) odgovarati samo u onim dijelovima propisanima zakonima. Odgovornost je na suvlasnicima. 

Međutim, svi sugovornici kažu da do sada nisu imali slučajeva kažnjavanja, nego da se u većini slučajeva (pa i nekoliko godina od pisanja prvog Rješenja) postupalo po naredbi komunalnog redara ili inspektora. No koliko sustav ne funkcionira, pokazuje primjer padanja žbuke s fasade - da, odgovaraju suvlasnici, no dovoljno je da suvlasnici istaknu natpis da pada žbuka i da ograde to područje, i svoju odgovornost su 'prebacili' na prolaznike. I tu sva priča staje. 

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.