Kako odrediti utjecaj zgrade na okoliš

Načelno je održivost svojstvo nečega da, unatoč očekivanim i neočekivanim okolnostima, zadrži svoju cjelovitost i svrhu. Gledajući Europu, ciljevi održivosti, koliko god šaroliki i daleki od stvarnog značenja termina 'održivo' bili, u nastojanju za postizanjem gospodarske stabilnosti, financijske solidarnosti i multilateralne afirmacije, stavljeni su pod kišobran europskog Zelenog plana, kolopleta vrijednosno pragmatičnih ciljeva koji oblikuju budućnost Europe.

Europski zeleni plan i značaj sektora zgradarstva

Europski zeleni plan je održivost izravno povezao sa zelenim politikama kojima je cilj smanjiti negativan antropogeni utjecaj na klimatske promjene i na ostale uvjete na planeti Zemlji kao staništu svih biljnih i životinjskih vrsta pa i čovjeka. Takav novi smjer EU podrazumijeva integraciju termina održivosti s lepezom aktivnosti i mjera institucija EU usmjerenih ka gospodarskom boljitku, prateći zajedničke standarde izvrsnosti. Promišljajući takvu budućnost, nemoguće je zaobići pitanja kvalitete ljudskog zdravlja i zaštite okoliša, a još je teže ne ukazati na primarne izvore ugroza takvih pitanja.

Rastuća urbanizacija i širenje izgrađenog okoliša trend je koji nastavlja rasti, kao i preklapajući učinci koji slijede. Utjecaj na klimu, okoliš i ljudsko zdravlje temelji se na mnoštvu radnji povezanih s čovjekom, pri čemu su građevinski sektor i građevinska industrija značajan razlog za zabrinutost. Suočivši se s podatkom da oko 36 posto emisija CO2 i 40 posto energetske potrošnje proizlazi iz izgrađenog okoliša, Europska komisija kumulativno iznosi nove ciljeve koji se dotiču nižih stopa potrošnje energije u zgradama te korištenja obnovljivih izvora energije, sve s ciljem manifestacije ideala ostvarenja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Okvir Level(s) i njegova važnost u mjerenju okolišnih performansi zgrada

Nepotrebno je reći da je ublažavanje posljedica klimatskih promjena imperativ, ali kada je riječ o zgradama, utjecaj na zdravlje i okoliš koji proizlazi iz generiranog otpada, ekstrahiranog materijala i emisija ugljika, zahtijeva pristup usmjeren na cijeli životni ciklus zgrada - čineći ih održivijima. Politike i strategije EU-a kao što su Akcijski plan kružnog gospodarstva, Zeleni plan, Fit to 55, Novi europski Bauhaus i ažuriranja tehničkih direktiva kao što je EPBD, koriste nedavno provjeren i u praksu uveden okvir Level(s) za izvješćivanje o socijalnoj, ekološkoj, ekonomskoj učinkovitosti zgrada, prilagodbi klimatskim uvjetima i ljudskom zdravlju. Okvir Level(s) Europske komisije ključan je pristup u mjerenju okolišnih performansi zgrada. Višegodišnje testiran sustav mjerenja Level(s) namijenjen je sektoru zgradarstva kako bi se kroz predviđene pokazatelje održivosti omogućilo sustavno praćenje potencijalne štetnosti zgrade u različitima fazama izgradnje, uporabe i rušenja. Navedena cjeloživotna perspektiva mjerenja štetnih emisija, omogućava korisnicima usmjeravanje na praktične komponente vijeka zgrada u ostvarenju okolišnih društveno-političkih ciljeva. Važno je napomenuti da Level(s) ima vitalnu javno-političku komponentu i uz sustave za certificiranje zgrada pruža metrike i parametre s kojima vrijednosni sustavi predviđeni Zelenim planom mogu biti primjenjivi u praksi.

Okolišno održiva ulaganja u zgrade verificirana kriterijima Taksonomije

Onog trenutka kada se neki pojam pojavi u strateškim dokumentima pa i regulativi, pojavljuje se potreba za reguliranjem, mjerenjem i konačno označavanjem. Europska unija je, da bi se održivost mogla ocijeniti i procijeniti, u lipnju 2020. donijela Uredbu o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja poznatiju kao Uredba o Taksonomiji kojoj je ključni cilj definirati što je to održivo ulaganje.

Usklađenost ulaganja s kriterijima Taksonomije je obavezan uvjet za sva ulaganja u kojima se sudjeluje s javnim sredstvima. Taksonomija, između ostalih, propisuje kriterije pod kojima se ulaganja u zgrade mogu smatrati okolišno održivima.

Certificiranje održivosti zgrada putem DGNB sustava

Ono što Taksonomija i Level(s) kao okviri nisu propisali, je kako potvrditi usklađenost ulaganja s kriterijima okvira, odnosno kako certificirati održivost. Kada je riječ o kvantificiranju i ocjeni održivosti zgrada u Hrvatskoj, podloga je stvorena na kriterijima kao što su nZEB (zgrade gotovo nulte energije) i certifikati energetske učinkovitosti. Nacionalni regulatorni okvir nZEB temelji se na EPBD (Direktiva o energetskim svojstvima zgrada) 2010/31/EU i prema njenim komponentama, prema kojem sve nove zgrade od siječnja 2020. moraju biti projektirane kao zgrade s gotovo nultom potrošnjom energije. Ipak, ne postoje univerzalni kriteriji za postizanje nZEB standarda. Ipak, energetski certifikati zgrada i nZEB standardi u fazi planiranja i izgradnje ne daju inovativnu cjeloživotnu perspektivu o emisijama ugljika u zgradama, performansama održivosti, potrošnji energije, razinama emisija, pokazateljima kvalitete života.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju, ali i svjetska mreža savjeta za zelenu gradnju godinama se bave promocijom održivosti u zgradarstvu, te je i prije okvira koji su došli iz javnog sektora bilo jasno da postoji potreba za mjerenjem i označavanjem održivosti i to u smislu da se povežu sva tri ključna elementa održivosti: okolišna, socijalno-funkcionalna i održivost u upravljanju. Nakon proučavanja nekoliko komercijalnih sustava označavanja razina održivosti, DGNB sustav za certificiranje zgrada se pokazao kao optimalan alat za analizu i ocjenu održivosti.

DGNB sustav je razvio Njemački savjet za održivu gradnju (Deutsche Gesellschaft für Nachhaltiges Bauen – DGNB GmbH) i kao takav je vlasnik svih autorskih prava vezanih na Sustav. Dvije su ključne komparativne prednosti DGNB sustava u odnosu na druge sustave ocjene održivosti. S jedne strane DGNB je razvijen u Njemačkoj, odnosno u državi članici EU, samim time kriteriji koji se propituju u postupku certifikacije su usklađeni s regulativom EU. S druge strane, DGNB najravnomjernije propituje kriterije utjecaja zgrade na okoliš, kao i njezin društveni i gospodarski utjecaj, što je usklađeno s takozvanim ESG načelima koji su dio obveze u objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga.

DGNB sustav, osim što sadrži unaprijed definirane setove kriterija po kojima se ocjenjuje održivost, ima i propisan sustav certificiranja. Osim toga, definiran je i osiguran postupak akreditacija za osobe koje provjeravaju usklađenost projekata s kriterijima - konzultante i auditore.

Također je predviđeno da dokumentaciju za provjeru usklađenosti i dokaze o usklađenosti s kriterijima provjerava neovisno certifikacijsko tijelo. Nakon Sporazuma koji je potpisan u srpnju 2021. godine između DGNB GmbH i Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, Hrvatski savjet za zelenu gradnju postaje sistem partner za DGNB sustav u Hrvatskoj, odnosno certifikacijsko tijelo.

Postupak za ishođenje DGNB certifikata:

1. Odluka investitora da svoj projekt želi certificirati po DGNB sustavu
2. Odabir, ugovaranje konzultanta/auditora koji će provesti provjeru usklađenosti i registraciju projekta (popis konzultanata i auditora te obrazac za registraciju je na poveznici)
3. Ugovor s certifikacijskim tijelom (Hrvatski savjet za zelenu gradnju)
4. Predaja dokumentacije za ocjenu usklađenosti i dokaze Certifikacijskom tijelu
5. Certifikacijsko tijelo provodi test usklađenosti (s mogućnošću da se provedu dva ili tri testa) i obavještava konzultanta/auditora o rezultatima
6. Nakon što su se certifikacijsko tijelo i konzultant/auditor složili oko razine ocjene, certifikacijsko tijelo izdaje certifikat

Izvor: https://www.dgnb-system.de/en/system/

Što se može procjenjivati:

DGNB Sistem ima razvijene setove kriterija za certificiranje održivosti: novogradnje (u tijeku projektiranja i kada je gradnja završena), urbaniziranih područja (u fazi planiranja i projektiranja), za postojeće zgrade i zgrade u uporabi te za rušenje zgrada i interijere.

Izvor: https://www.dgnb-system.de/en/system/

Promjenom načina razmišljanja kada se govori o mjerenju stupnja održivosti zgrada te emisijama prema različitim fazama životnog ciklusa u vijeku zgrada, one se mogu planirati, implementirati, upravljati i dekonstruirati tako da budu klimatski pozitivne kroz troškovno učinkovita rješenja koja se postižu provedbom mjera potrebnih za zadovoljenje kriterija održivosti. Aspekti minimiziranja ukupne potrošnje energije, učinkovita proizvodnja energije i izbor izvora energije s najmanjim intenzitetom CO2 tako mogu postati dominantni u izgradnji, a još važnije, u obnovi postojećeg fonda zgrada. Elementi unutar koncepta pristupa verificiranja i održivog certificiranja zgrada trebaju biti usmjereni prema njihovom čitavom životnom vijeku.

Jamstvo prepoznatljivosti i cjeloživotnog pristupa zgradama i emisijama ugljika koje iz njih proizlaze, nisu samo tehničko-vrijednosni ciljevi. Kako bi misija održivih ciljeva Zelenog plana Europske unije o konačnoj klimatskoj neutralnosti, delegirana na države članice, uspješno zaživjela, potreban je interdisciplinarni pristup kroz povezivanje predvodnika unutar industrije te donositelja političkih odluka. Kontinuirana revizija i prilagodba europskih i nacionalnih klimatskih politika, integracija i podjela najboljih praksi od strane predstavnika industrije te predane zagovaračke aktivnosti aktera, čimbenici su koji usmjeravaju ciljeve održivosti sektora zgradarstva prema pragmatičnim rješenjima i time se etabliraju kao istinska manifestacija europskog Zelenog plana.

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.