- Sve manje vlasnika prihvaća biti predstavnik suvlasnika
- Policijska akademija u Zagrebu štedi više od 50 posto energije
- Grad Vinkovci mladima i mladim obiteljima sufinancira troškove stanovanja
- Općina u Zagrebačkoj županiji sufinancira najam mladim obiteljima
- Sunčane elektrane, električna vozila i baterije - Kako spriječiti i ugasiti požar
- Kako potresi i 'aftershockovi' utječu na (primarnu) otpornost zgrade?
- Beli Manastir sufinancira troškove stanovanja mladima i mladim obiteljima
- VSŽ sufinancira kupnju kuće ili stana za mlade i mlade obitelji
- Kastav sufinancira izradu glavnog projekta sunčane elektrane
- Jubilarna 50. Ambienta na Zagrebačkom velesajmu

Pojam održivost nije nepoznat, ali je vrlo često samo pojam za koji nije sigurno na što se odnosi. Kako bi taj pojam razjasnili, Marko Markić i Benjamin Petrović iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, partnera projekta Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!, pripremili su tekst o DGNB-u, odnosno sustavu za certificiranje zgrada, ali i o drugim stvarima važnim za razumijevanje uloge takvog sustava za certificiranje.
Načelno je održivost svojstvo nečega da, unatoč očekivanim i neočekivanim okolnostima, zadrži svoju cjelovitost i svrhu. Gledajući Europu, ciljevi održivosti, koliko god šaroliki i daleki od stvarnog značenja termina 'održivo' bili, u nastojanju za postizanjem gospodarske stabilnosti, financijske solidarnosti i multilateralne afirmacije, stavljeni su pod kišobran europskog Zelenog plana, kolopleta vrijednosno pragmatičnih ciljeva koji oblikuju budućnost Europe.
Europski zeleni plan i značaj sektora zgradarstva
Europski zeleni plan je održivost izravno povezao sa zelenim politikama kojima je cilj smanjiti negativan antropogeni utjecaj na klimatske promjene i na ostale uvjete na planeti Zemlji kao staništu svih biljnih i životinjskih vrsta pa i čovjeka. Takav novi smjer EU podrazumijeva integraciju termina održivosti s lepezom aktivnosti i mjera institucija EU usmjerenih ka gospodarskom boljitku, prateći zajedničke standarde izvrsnosti. Promišljajući takvu budućnost, nemoguće je zaobići pitanja kvalitete ljudskog zdravlja i zaštite okoliša, a još je teže ne ukazati na primarne izvore ugroza takvih pitanja.
Rastuća urbanizacija i širenje izgrađenog okoliša trend je koji nastavlja rasti, kao i preklapajući učinci koji slijede. Utjecaj na klimu, okoliš i ljudsko zdravlje temelji se na mnoštvu radnji povezanih s čovjekom, pri čemu su građevinski sektor i građevinska industrija značajan razlog za zabrinutost. Suočivši se s podatkom da oko 36 posto emisija CO2 i 40 posto energetske potrošnje proizlazi iz izgrađenog okoliša, Europska komisija kumulativno iznosi nove ciljeve koji se dotiču nižih stopa potrošnje energije u zgradama te korištenja obnovljivih izvora energije, sve s ciljem manifestacije ideala ostvarenja klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Okvir Level(s) i njegova važnost u mjerenju okolišnih performansi zgrada
Nepotrebno je reći da je ublažavanje posljedica klimatskih promjena imperativ, ali kada je riječ o zgradama, utjecaj na zdravlje i okoliš koji proizlazi iz generiranog otpada, ekstrahiranog materijala i emisija ugljika, zahtijeva pristup usmjeren na cijeli životni ciklus zgrada - čineći ih održivijima. Politike i strategije EU-a kao što su Akcijski plan kružnog gospodarstva, Zeleni plan, Fit to 55, Novi europski Bauhaus i ažuriranja tehničkih direktiva kao što je EPBD, koriste nedavno provjeren i u praksu uveden okvir Level(s) za izvješćivanje o socijalnoj, ekološkoj, ekonomskoj učinkovitosti zgrada, prilagodbi klimatskim uvjetima i ljudskom zdravlju. Okvir Level(s) Europske komisije ključan je pristup u mjerenju okolišnih performansi zgrada. Višegodišnje testiran sustav mjerenja Level(s) namijenjen je sektoru zgradarstva kako bi se kroz predviđene pokazatelje održivosti omogućilo sustavno praćenje potencijalne štetnosti zgrade u različitima fazama izgradnje, uporabe i rušenja. Navedena cjeloživotna perspektiva mjerenja štetnih emisija, omogućava korisnicima usmjeravanje na praktične komponente vijeka zgrada u ostvarenju okolišnih društveno-političkih ciljeva. Važno je napomenuti da Level(s) ima vitalnu javno-političku komponentu i uz sustave za certificiranje zgrada pruža metrike i parametre s kojima vrijednosni sustavi predviđeni Zelenim planom mogu biti primjenjivi u praksi.
Okolišno održiva ulaganja u zgrade verificirana kriterijima Taksonomije
Onog trenutka kada se neki pojam pojavi u strateškim dokumentima pa i regulativi, pojavljuje se potreba za reguliranjem, mjerenjem i konačno označavanjem. Europska unija je, da bi se održivost mogla ocijeniti i procijeniti, u lipnju 2020. donijela Uredbu o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja poznatiju kao Uredba o Taksonomiji kojoj je ključni cilj definirati što je to održivo ulaganje.
Usklađenost ulaganja s kriterijima Taksonomije je obavezan uvjet za sva ulaganja u kojima se sudjeluje s javnim sredstvima. Taksonomija, između ostalih, propisuje kriterije pod kojima se ulaganja u zgrade mogu smatrati okolišno održivima.
Certificiranje održivosti zgrada putem DGNB sustava
Ono što Taksonomija i Level(s) kao okviri nisu propisali, je kako potvrditi usklađenost ulaganja s kriterijima okvira, odnosno kako certificirati održivost. Kada je riječ o kvantificiranju i ocjeni održivosti zgrada u Hrvatskoj, podloga je stvorena na kriterijima kao što su nZEB (zgrade gotovo nulte energije) i certifikati energetske učinkovitosti. Nacionalni regulatorni okvir nZEB temelji se na EPBD (Direktiva o energetskim svojstvima zgrada) 2010/31/EU i prema njenim komponentama, prema kojem sve nove zgrade od siječnja 2020. moraju biti projektirane kao zgrade s gotovo nultom potrošnjom energije. Ipak, ne postoje univerzalni kriteriji za postizanje nZEB standarda. Ipak, energetski certifikati zgrada i nZEB standardi u fazi planiranja i izgradnje ne daju inovativnu cjeloživotnu perspektivu o emisijama ugljika u zgradama, performansama održivosti, potrošnji energije, razinama emisija, pokazateljima kvalitete života.
Hrvatski savjet za zelenu gradnju, ali i svjetska mreža savjeta za zelenu gradnju godinama se bave promocijom održivosti u zgradarstvu, te je i prije okvira koji su došli iz javnog sektora bilo jasno da postoji potreba za mjerenjem i označavanjem održivosti i to u smislu da se povežu sva tri ključna elementa održivosti: okolišna, socijalno-funkcionalna i održivost u upravljanju. Nakon proučavanja nekoliko komercijalnih sustava označavanja razina održivosti, DGNB sustav za certificiranje zgrada se pokazao kao optimalan alat za analizu i ocjenu održivosti.
DGNB sustav je razvio Njemački savjet za održivu gradnju (Deutsche Gesellschaft für Nachhaltiges Bauen – DGNB GmbH) i kao takav je vlasnik svih autorskih prava vezanih na Sustav. Dvije su ključne komparativne prednosti DGNB sustava u odnosu na druge sustave ocjene održivosti. S jedne strane DGNB je razvijen u Njemačkoj, odnosno u državi članici EU, samim time kriteriji koji se propituju u postupku certifikacije su usklađeni s regulativom EU. S druge strane, DGNB najravnomjernije propituje kriterije utjecaja zgrade na okoliš, kao i njezin društveni i gospodarski utjecaj, što je usklađeno s takozvanim ESG načelima koji su dio obveze u objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga.
DGNB sustav, osim što sadrži unaprijed definirane setove kriterija po kojima se ocjenjuje održivost, ima i propisan sustav certificiranja. Osim toga, definiran je i osiguran postupak akreditacija za osobe koje provjeravaju usklađenost projekata s kriterijima - konzultante i auditore.
Također je predviđeno da dokumentaciju za provjeru usklađenosti i dokaze o usklađenosti s kriterijima provjerava neovisno certifikacijsko tijelo. Nakon Sporazuma koji je potpisan u srpnju 2021. godine između DGNB GmbH i Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, Hrvatski savjet za zelenu gradnju postaje sistem partner za DGNB sustav u Hrvatskoj, odnosno certifikacijsko tijelo.
Postupak za ishođenje DGNB certifikata:
- Odluka investitora da svoj projekt želi certificirati po DGNB sustavu
- Odabir, ugovaranje konzultanta/auditora koji će provesti provjeru usklađenosti i registraciju projekta (popis konzultanata i auditora te obrazac za registraciju je na poveznici)
- Ugovor s certifikacijskim tijelom (Hrvatski savjet za zelenu gradnju)
- Predaja dokumentacije za ocjenu usklađenosti i dokaze Certifikacijskom tijelu
- Certifikacijsko tijelo provodi test usklađenosti (s mogućnošću da se provedu dva ili tri testa) i obavještava konzultanta/auditora o rezultatima
- Nakon što su se certifikacijsko tijelo i konzultant/auditor složili oko razine ocjene, certifikacijsko tijelo izdaje certifikat
Izvor: https://www.dgnb-system.de/en/system/
Što se može procjenjivati:
DGNB Sistem ima razvijene setove kriterija za certificiranje održivosti: novogradnje (u tijeku projektiranja i kada je gradnja završena), urbaniziranih područja (u fazi planiranja i projektiranja), za postojeće zgrade i zgrade u uporabi te za rušenje zgrada i interijere.
Izvor: https://www.dgnb-system.de/en/system/
Promjenom načina razmišljanja kada se govori o mjerenju stupnja održivosti zgrada te emisijama prema različitim fazama životnog ciklusa u vijeku zgrada, one se mogu planirati, implementirati, upravljati i dekonstruirati tako da budu klimatski pozitivne kroz troškovno učinkovita rješenja koja se postižu provedbom mjera potrebnih za zadovoljenje kriterija održivosti. Aspekti minimiziranja ukupne potrošnje energije, učinkovita proizvodnja energije i izbor izvora energije s najmanjim intenzitetom CO2 tako mogu postati dominantni u izgradnji, a još važnije, u obnovi postojećeg fonda zgrada. Elementi unutar koncepta pristupa verificiranja i održivog certificiranja zgrada trebaju biti usmjereni prema njihovom čitavom životnom vijeku.
Jamstvo prepoznatljivosti i cjeloživotnog pristupa zgradama i emisijama ugljika koje iz njih proizlaze, nisu samo tehničko-vrijednosni ciljevi. Kako bi misija održivih ciljeva Zelenog plana Europske unije o konačnoj klimatskoj neutralnosti, delegirana na države članice, uspješno zaživjela, potreban je interdisciplinarni pristup kroz povezivanje predvodnika unutar industrije te donositelja političkih odluka. Kontinuirana revizija i prilagodba europskih i nacionalnih klimatskih politika, integracija i podjela najboljih praksi od strane predstavnika industrije te predane zagovaračke aktivnosti aktera, čimbenici su koji usmjeravaju ciljeve održivosti sektora zgradarstva prema pragmatičnim rješenjima i time se etabliraju kao istinska manifestacija europskog Zelenog plana.
Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.
Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.
Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:
POD POKROVITELJSTVOM
PARTNERI PROJEKTA
Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.
MEDIJI
ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.
- RJEŠAVANJE PROBLEMA
ISPUNITE ANKETU - Jeste li zadovoljni životom u zgradi
- NE BUDI NE PLATIŠA
Ovrha i zastara - kako spriječiti 'propast' naplate