Kako potaknuti suvlasnike na (energetsku) obnovu

Međutim, na kraju svega toga uvijek osvane rečenica - 'Namučili smo se, jako, ali se stvarno isplatilo!'. 

Povećanje energetske učinkovitosti zgrada u Europi je prioritet. To više nije načelno zalaganje za zeleniju budućnost, nego je riječ o konkretnom planu i ciljevima koji se moraju ostvariti. Svi ih moraju ostvariti. 

U Hrvatskoj je energetska obnova zgrada počela prije ulaska u Europsku uniju, a pojačala se nakon 2014. godine. Iako je u posljednjih nekoliko godina, a prvenstveno zbog koronakrize, to stalo, priča o trošenju energije u zgradama opet je u fokusu. To dokazuje ne samo politička volja i smjer, što u Hrvatskoj što u Bruxellesu, nego i svijest građana (i onih koji žive u obiteljskim kuća, a i višestambenim zgradama), ali i financijskog sektora. 

Naučene lekcije

Svijest građana polako, ali stabilno raste svakoga dana. Greške koje su se događale u prošlosti sada su postale naučene lekcije i jedan su od temelja energetski učinkovitije budućnosti. 

Zgrade troše 40 posto ukupne energije, emitiraju 36 posto CO2. Više od polovine stambenog fonda u Hrvatskoj energetski je neučinkovito. Možda su ovi brojevi pesimistični, no činjenica jest da u Hrvatskoj postoji veliki interes za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije. To dokazuju i javni pozivi koje raspisuju ministarstva i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na koje se javi tisuće građana i novac je gotovo uvijek 'razgrabljen' u, ponekad, sekundama. 

No, predstoji još jako puno posla. Naime, dobar dio zgrada u Hrvatskoj ne želi energetsku obnovu, nije zainteresiran, nema novca za takav pothvat. Ipak, konstantnim informiranjem, edukacijom, isticanjem pozitivnih i negativnih strana svake priče, zalog je većih 'energetskih' aktivnosti u budućnosti. 

Postoje brojni primjeri energetski obnovljenih zgrada u Hrvatskoj. Sve te zgrade od nekuda su krenule, imale su početnu točku. To je 'onaj jedan'. 

Kako zainteresirati (su)vlasnike zgrada za energetsku obnovu? Pitanje je od milijun dolara, odgovor nije jednostavan, no nije ni 'kvantna fizika'. Nekoliko je modela:

• informirati građane, ne nužno masmedijima, točnim informacijama
• uključiti stručnjake 
• raditi temeljito i sustavno
• 'institut srama'
• 'peer to peer'

Informacije nisu nikada brže dolazile od točke A do točke B, kao što je to danas, no one su vrlo često ili nepotpune ili netočne, a ponekad i lažne. Energetska obnova postupak je koji zahtijeva interdisciplinaran pristup, uključeno je jako puno faktora i institucija. No, kada se radi korak po korak, temeljito i stručno, takvi postupci onda nisu problem. 

Građanima, bilo u obiteljskim kućama, bilo u višestambenim zgradama, treba jasno objasniti što je energetska obnova, što ona znači, što s time dobivaju, koji su izazovi i poteškoće te kako se oni rješavaju. Ako se energetskoj obnovi pristupa nonšalantno, ako joj se pristupa sa stavom 'pa država ionako plaća 60 ili 80 posto, a ponegdje i 100 posto i zapravo nam je svejedno kako će ispasti' tada će se stvoriti veliki problemi koji će rezultirati sumnjom, razočaranjem i srdžbom. 

Energetska obnova nije PR projekt, nego sustavno ulaganje u budućnosti. 

Kako je navedeno, energetska obnova je interdisciplinaran postupak koji uključuje brojne stručnjake. Upravo je struka zalog kvalitete odrađenog posla. U energetsku obnovu uključeni su projektanti, izvođači, nadzor, građevinari, financijaši, energetičari.... Naravno (su)vlasnici su temelj svega, a da bi sve navedeno funkcioniralo potrebno je i puno strpljenja, diplomatskih vještina, a ponekad i psiholoških. 

Gore je navedeno nešto što se zove 'institut srama' i peer to peer'. Dakle, najbolja i najsnažnija poruka i informacija energetske obnove jest zgrada koja je to napravila. Ambasadori energetske obnove su upravo suvlasnici koji žive u tim zgradama jer će oni nakon dobrog i kvalitetno odrađenog posla 'propovijedati' benefite te obnove. A 'institut srama' je ono što osjećaju oni koji to nisu napravili, koji svakodnevno gledaju tu energetski obnovljenu zgradu pred svoje, koja je sada postala ruglo i zapravo idući projekt energetske obnove. 

Uloga (predstavnika) suvlasnika

Višestambene zgrade su zajednica ljudi koji moraju naći načina kako živjeti zajedno. Regulativa u ovom segmentu nije suviše detaljna i ostavlja puno prostora da suvlasnici svoje odnose mogu riješiti kako žele. Neke zgrade su te odnose dovele gotovo do savršenstva, dok u nekima vlada kaos i zgrade propadaju. 

Inače, više stambene zgrade funkcioniraju tako da su suvlasnici ti koji odlučuju, predstavnik suvlasnika je spona s 'vanjskim svijetom', a upravitelj provodi naloge i želje suvlasnika u skladu s propisima. Svaka od navedene tri karike može potaknuti promjene i projekte, pa tako i energetsku obnovu zgrade. 

Ako je zgrada stara, primjerice izgrađena je do kraja 1980-ih godina, tada je ona energetski neučinkovita i svi suvlasnici imali bi benefite takve obnove. Izazov jest da tu priču netko mora potaknuti. 

Kako potaknuti promjene?

• informiranje
• edukacija
• detektiranje problema (npr. visoki računi za energiju)
• traženje rješenja (npr. energetska obnova i viša energetska učinkovitost)
• traženje partnera (upravitelji, izvođači, nadzor, stručnjaci...)
• učenje na (tuđim) greškama

U većini slučajeva suvlasnici se odlučuju na pokret kada 'voda dođe do grla'. Prema preliminarnim rezultatima ankete koju ZGRADOnačelnik.hr provodi među suvlasnicima diljem Hrvatske pokazuju da su raspadajuće fasade drugi najveći problem u zgradama, a ono što žele i moraju napraviti je, pokazuju rezultati ankete, energetska obnova. 

Nekoliko savjeta:

• ako (predstavnik) suvlasnika želi pokrenuti energetsku obnovu
• neka se informira o tom procesu i ulogama svih dionika
• neka ideju predstavi nekolicini susjeda
• (razgovarati s predstavnikom suvlasnika)
• informirati se kod upravitelja o financijsko-operativnim opcijama
• predstaviti ideju svim suvlasnicima i donijeti odluku
• krenuti u proces energetske obnove
• ako  upravitelj želi predstaviti ideju 
• razgovarati s predstavnikom suvlasnika
• predstaviti benefite, izazove i rješenja
• prepustiti predstavniku suvlasnika prezentiranje ideje energetske obnove
• biti potpora u cijelom postupku 

SAVJETI HUPFAS-a:

Udruga HUPFAS zastupa iste principe koje zastupa i Europska direktiva o energetskoj učinkovitosti (EED), a to je Energy efficiency first - što znači da treba prvo smanjiti potrebe za energijom, a zatim mijenjati izvore iz kojih se energija dobiva.

U praksi to znači da ako se ne napravi dubinska obnova zgrada nego se krene s djelomičnim obnovama ne iskorištava se najveći potencijal ušteda. Mi kao struka zagovaramo da se prvo energetski obnavlja ovojnica što znači fasada, krov i prozori, a onda se de ide s daljnjim mjerama.

Kako je kvalitetno izvođenje radova presudno za energetsku obnovu HUPFAS je izdao seriju Smjernica za pravilno izvođenje radova na fasadama te konstantno radi na edukaciji i podizanju svijesti svih sudionika u građenju.

Također je vrlo bitno osvijestiti i promijeniti ponašanje korisnika u energetski obnovljenim zgradama kako bi se projektirane uštede i ostvarile - npr. pravilno prozračivanje prostora (povremeno prozračivanje umjesto stalnog držanja djelomično otvorenih prozora).

Tu su financijski benefiti energetske obnove za korisnike zgrada koji su veliki:
- ušteda na troškovima grijanja
- povećanje vrijednosti nekretnina i produljivanje njihova vijeka trajanja 

Na kraju postoje i bitni nefinancijski i psihološki benefiti:
- kvaliteta života je puno veća u energetski učinkovitim zgradama nego u neučinkovitim
- podiže se estetika zgrada i mijenja nabolje vizura gradova

Brojni su primjeri uspješnih energetskih obnova diljem Hrvatske. 

PRIČA S CRESA

Ova se zgrada nalazi u gradu Cresu na otoku Cresu, izgrađena je 1965. godine i imala je šest stanova, no nakon rekonstrukcije 2018. godine ima osam stanova. Krenuli su od stava - uzimamo stvari u svoje ruke. Krenuli su otpočetka, od pravnog 'dotjerivanja zgrade', financijske stabilizacije, do energetske obnove. 

- Dok smo rješavali status zgrade, borili se s geodetima, Uredom za prostorno planiranje i građenje koji su nam osporavali pravo da nam građevna čestica bude i zemljište za nužnu uporabu zgrade, gdje su nam činovnici ureda htjeli ucrtati cestu tik ispred vrata, a koja nije planirana, došla sam na ideju kako riješiti naš problem krova i uređenja fasade. Kako naš tavan staviti u funkciju, a zauzvrat dobiti obnovljenu zgradu. Ideju sam prenijela suvlasnicima koji su mi dali bezrezervnu podršku - kaže predstavnica suvlasnika Jadranka Blatt. 

Dok su rješavali status zgrade, a nakon uvida u prostorno-plansku dokumentaciju i spoznaje da imaju uvjete za podizanje zgrade za 1,2 metra, krenuli su u realizaciju ideje o kompletnoj energetskoj obnovi. To su napravili tako da investitoru dozvole dogradnju dva stana u potkrovlju, a on im zauzvrat dogradi zgradu prema moru za dva i pol metra, čime je svaki stan dobio dvije lođe - svaka od 10 četvornih metara. Uz to, da zgrada dobije novu termo fasadu, novi krov i novu PVC stolariju, uređeno parkiralište s 12 mjesta i uređenu okućnicu.

PRIČA IZ OSIJEKA

Neboder ima 133 stana, 260 stanara. Ukupni godišnji prihod zgrade je 450.000 kuna, odnosno 59.700 eura. Moglo bi se reći da u tom kolektivu Krešimir Ižaković, kao predstavnik suvlasnika, zapravo funkcionira kao direktor jedne tvrtke.

- Još 2011. godine krenuli smo s ozbiljnijim ulaganjem, u projekte energetske učinkovitosti. Prvi korak je bio zamjena oštećene drvene i metalne stolarije na zajedničkim prostorima PVC stolarijom. Dvije godine kasnije (2013.) krenuli smo sa sanacijom krovišta - kaže predstavnik suvlasnika Ižaković. Iste su godine počeli i proces etažiranja koji je završio 2018. godine. Taj su proces iskoristili za rješavanje onih otvorenih tehničkih i administrativnih prepreka. Primjerice, u tom su procesu evidentirali gdje im se nalazi koji radijator, koliko ima rebara i koja je vrsta, što im je kasnije bilo potrebno za uvođenje razdjelnika. 

- Proveli smo energetsku obnovu. Naravno, nadzirali smo radove. U okviru projekta je zamijenjena zajednička stolarija, zamijenjena je izolacija. Napomenuo bih da smo u privatnim stanovima mijenjali stolariju tako da su oni plaćali 40 posto tog troška, a FZOEU 60 posto. Iz pričuve se to plaćalo, ali su kasnije suvlasnici to vraćali. Nakon projekta smo izradili novi strojarski projekt gdje smo smanjili angažiranu snagu s 930 kW na 575 kW. Što se tiče nevjerovanja u energetsku obnovu, vodim evidenciju potrošnje toplinske energije od 2008. godine i od tada do 2017. godine nam je prosječna potrošnja toplinske energije bila 1.360 MWh godišnje. U 2022. godini imali smo 608 MWh, dakle upola manje - kaže Ižaković. 

PRIČA IZ SISKA

Nakon dugo godina borbe s raznim kvazi upraviteljima, neodgovornim predstavnicima suvlasnika i, na kraju, s mnoštvom nezainteresiranih suvlasnika, ova zgrada je sada u potpuno uređenoj situaciji. U 10 godina koliko samostalno upravljaju zgradom, s transparentnim i pametnim upravljanjem izvršili su sanaciju ravnog krova koji je vapio za sanacijom, no, naravno, bivši Upravitelj je govorio da nema love na računu, izvršili su rekonstrukciju stepenica na ulazima u stubište, platili sve uredno i zaključili kako bi uz malo strpljenja mogli napokon napraviti dugo sanjanu novu toplinsku ovojnicu. 

U dogovoru sa suvlasnicima naručili su izradu projektne dokumentacije, tražili ponude te, nakon dobivenih šest ponuda, izabrali najkonkretniju. U rujnu 2020. počeli su radovi, sve je išlo kao po loju i u prosincu ih je stresao potres. Šteta na zgradi je, srećom, bila zanemariva, no radovi su stali. U ožujku 2021. radovi su se napokon nastavili i radilo se do srpnja, kada je sve bilo završeno, skinula se skela i radnici su otišli.

PRIČA IZ SINJA

Nekoliko godina razmišljali su o tome kako bi bilo dobro energetski obnoviti zgradu izradom nove fasade. 

- Od natječaja i sredstava iz fonda nije bilo ništa, pa nam nije bilo druge nego radove financirati svojim sredstvima ili kreditom. Nakon financijske kalkulacije definitivno smo odlučili ići u taj projekt. Odlučili smo se za kredit na 15 godina uz kamatu od 2,3 posto. Rata kredita po stanu je oko 300 kuna, a uz pričuvu od 100 kuna to je mjesečni izdatak od otprilike 400 kuna po stanu - kaže predstavnik suvlasnika Miroslav Barać.

Izrada fasade trajala je dva i pol mjeseca, a uz tvrtku koja je radila sudjelovali su i svi suvlasnici – svojim sugestijama, prijedlozima, fer odnosom i suradnjom s djelatnicima tvrtke. 

- Na kraju moram reći da je ovo zasluga svih suvlasnika i njihovog predstavnika koji je, na sreću, imao dovoljno vremena se direktnije nego ostali pozabaviti sa svime ovime. Ne trebam ni spominjati koliko je ugodnije i oku i srcu svima nama nakon svih tih radova, a o učinkovitosti i isplativosti da i ne govorim! - kaže Barać. 

PRIČA IZ VELIKE GORICE

- Puno vas pita kako pristupiti i kako objasniti suvlasnicima sve prednosti EO zgrade? Mi smo u EO krenuli na nagovor našeg upravitelja Gradskog Stambenog Gospodarstva u Velikoj Gorici (GSGVG). Nivo potpore i suradnje koju smo dobili je bio nevjerojatan. Dok smo još razmatrali želimo li ili ne EO, tražili smo od Upravitelja da sazovu sastanak za naše suvlasnike i objasne im sve vezano za moguću EO - priča predstavnica suvlasnika Suzana Božić.

Suvlasnici došli 'negativno nabrijani' jer su tada već počele kružiti glasine da će to koštati od 800 do 1200 kuna mjesečno jer je to čuo od prijatelja prijatelj čiji je susjed... Na sastanak su iz GSGVG-a došli direktor, pravnik i predstavnici tehničke službe. Sastanak je trajao nekoliko sati, nije bilo neodgovorenog pitanja i suvlasnici su izašli u potpunosti informirani, znali su što dobivaju (novu termo-fasadu, krov i PVC stolariju) i, ono najvažnije, za koliko novca i na koliko dugo. Odmah te večeri, nakon sastanka donesena je odluka između nas pet predstavnika suvlasnika da idemo u energetsku obnovu naše zgrade. 

I za kraj pitanje svih pitanja – što smo dobili energetskom obnovom zgrade, osim duplo veće pričuve? Dobili smo jako puno na kvaliteti života. Prije smo se grijali i smrzavali, a sada jedva da se grijemo, a toplo nam je.

Sada tek do izražaja dolazi sama svrha razdjelnika koje imamo i sada po prvi puta veće račune plaćaju oni koji zaista pretjeruju s grijanjem.

Računi za grijanje su nam osjetno manji od kada nam je zgrada obnovljena, a uzmite u obzir da smo mi u Velikoj Gorici koja ima najskuplje grijanje u Hrvatskoj. Napravljen je i strojarski projekt koji nam je omogućio da tražimo i dobijemo smanjenje cijene angažirane snage od HEP Toplinarstva. Kod nas je pad potrošnje energije oko 70 posto, što je nevjerojatno. Sama ušteda na računima za grijanje nam gotovo u cijelosti pokriva razliku povišenja pričuve.

Tekst je nastao u suradnji s HUPFAS-om.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.