Kako se razvija požar u zgradi te koja je podjela zgrada u zaštiti od požara

Posljednja istraživanja pokazuju da je danas sigurno vrijeme evakuacije u slučaju požara u stambenim zgradama manje od četiri minute. Vrijeme evakuacije je tijekom godina skratila i sve veća uporaba predmeta u kućanstvu koji su izrađeni od zapaljivih materijala. Radi se o prvom stadiju požara gdje je najveća opasnost za stanare gorenje sadržaja prostora. Utjecaj građevnih materijala značajan je u drugoj fazi uznapredovaloga požara.

Na svjetskoj razini najveći broj osoba strada u stambenim zgradama, a glavni uzrok smrti jest djelovanje toksičnih plinova (vidi ovdje) koji nastaju toplinskom razgradnjom materijala. To vrijedi i za Hrvatsku, a i ostale zemlje EU-a.

Najčešći uzroci požara su: 

• nepravilna uporaba aparata za kuhanje
• neispravni električni uređaji

>>Kako se zaštititi od požara u kućanstvu

>>Poplava. Požar. Oluja. Evo što pokriva polica osiguranja

U najvećem broju slučajeva (više od 80 posto) požar se ograničava na prostoriju u kojoj je nastao. Širenje požara uključivalo je potom predmete u blizini izvora požara (tepihe, namještaja i sl.) te materijale u interijerima (npr. zidne obloge poput tapeta).

Tek u slučaju daljnjeg širenja požara i njegova proboja kroz otvore (prozore), ulogu u širenju po ovojnici zgrade imaju i toplinsko-izolacijski materijali. Međutim, ta uloga ovisi i o:

• gorivosti tih materijala
• načinu njihove izvedbe (s prekidnim pojasevima od negorivog materijala ili bez njih, s ispravnom izvedbom tih pojaseva i sl.)
• brzini i mogućnosti intervencije vatrogasaca
• tipu i visini zgrade
• požarnim odjeljcima
• postojanju stabilnih sustava za gašenje požara
• drugom

Ipak, zajedničko svim požarima je uzrok stradavanja osoba, a on je u najvećem broju u vezi s toksičnim plinovima nastalim izgaranjem sadržaja prostora koji je najprije bio zahvaćen požarom. Budući da je, kako je već spomenuto, raspoloživo vrijeme za sigurnu evakuaciju samo tri do četiri minute, jasno je da u tim prvim minutama gori sadržaj stana (namještaj, tepisi, zavjese, elektronički uređaji i dr.) i da je gorenje građevnih materijala najčešće posljedica uznapredovale faze požara.

Upravo je cilj Tehničkog priručnika Sigurna uporaba toplinsko-izolacijskih materijala u građevinama s aspekta zaštite od požara, u izdanju Hrvatske gospodarske komore i Građevinskog fakulteta u Zagrebu, prikazati pravilnu izvedbu specifičnih detalja gorivih toplinsko-izolacijskih materijala, koji po svojoj količini i opsegu pridonose najviše povećanju požarne opasnosti u zgradama.

Cijeli priručnik, koji je prilično stručan, možete pogledati OVDJE.

Donosimo neke ključne dijelove tog priručnika za koje smatramo da su važni za svakog suvlasnika u zgradi. 

Razvoj požara u građevinama

Ovisno o lokaciji nastanka požara razlikuju se požari otvorenih i zatvorenih prostora, čija se dinamika razvoja znatno razlikuje. U građevinama se koncept zaštite od požara temelji na razvoju požara u zatvorenom prostoru odnosom temperatura – vrijeme uz pretpostavku da nije došlo do gašenja aktivacijom aktivnih sustava ili intervencijom vatrogasaca. 

Karakteristične faze razvoja požara:

1. FAZA RASTA

Nakon zapaljenja, požar se razvija u jednom od mogućih pravaca, ovisno o geometriji prostora, vrsti i količini gorive tvari, ventilaciji i dr. U ovoj fazi, razvoj požara ovisi o količini gorive tvari u prostoru s obzirom na to da najčešće ima dovoljno kisika za izgaranje. Najznačajniji produkti izgaranja u ovoj su fazi dim i toksični plinovi kao posljedica reakcije na požar materijala u opožarenom prostoru (primjerice namještaj, tepisi te različiti obložni materijali), a ne gorenja konstrukcijskih elemenata jer su temperature relativno niske (200 – 300 °C). Primarni cilj zaštite jest zaštita ljudi i sadržaja unutar građevine.

2. RASPLAMSAVANJE

(eng. flashover) brzo je tranzijentno razdoblje razvoja požara, koje vodi do stanja potpuno razvijenog požara. Trenutak rasplamsavanja nije jednoznačno određen, ali se procjenjuje da nastaje kod razvijene temperature unutar prostora od 500 do 600°C, odnosno toplinskog toka zračenjem na podu prostorije oko 20 kW/m2.

3. POTPUNO RAZVIJENI POŽAR

je faza u kojoj je sav gorivi materijal unutar prostora involviran u požaru i plamen u cijelosti ispunjava prostor. U ovoj fazi, požar ovisi o uvjetima ventilacije zbog ograničene količine kisika u prostoru. Primarni cilj zaštite od požara jest stabilnost konstrukcijskih elemenata, odnosno građevine određeno razdoblje zbog razvijenih temperatura u rasponu od 700 do 1200°C i zaštita vatrogasaca.

4. SPONTANO GAŠENJE (FAZA GAŠENJA POŽARA)

Nastupa kada se potrošnjom gorive tvari požar postupno, spontano gasi i umiruje.

Nemaju svi požari prikazani razvoj; neki se sami od sebe ugase ili ne dođe do rasplamsavanja jer nema dovoljno gorive tvari ili dotoka kisika koji bi potpomogli gorenje.

Ili, primjerice, ako prostor u kojem nastane požar ima previše otvora, oslobođena toplina izlazi kroz njih i ne dopušta stvaranje uvjeta koji bi doveli do rasplamsavanja. Također, utjecaj gašenja požara zbog aktivacije aktivnih sustava zaštite od požara ili vatrogasne intervencije u pravilu naglo hladi požarno žarište, pa krivulja razvoja požara ima drukčiji tijek.

Odgovarajuća zaštita od požara postiže se sinergijom aktivnih i pasivnih mjera zaštite od požara. Cilj spomenutih mjera jest:

• u prvom redu spašavanje ljudskih života
• održavanje temperature elemenata (npr. čeličnih elemenata,  električnih instalacija i sl.) građevine ispod kritične vrijednosti
• zadržavanje požara određeni vremenski period unutar požarnog odjeljka u kojem je nastao

Aktivne mjere zaštite kontroliraju požar ili učinke požara djelovanjem osobe ili automatski kad je požar već započeo, a bitne su u fazi razvoja požara prije rasplamsavanja. 

Pasivne mjere zaštite kontroliraju požar ili učinke požara mjerama koje su 'ugrađene' u konstrukciju ili obložnim materijalima u prostoru.

Kad se razmatraju pasivne mjere zaštite od požara, ne zahtijeva se posebno djelovanje u vrijeme požara. Osnovna uloga pasivnih mjera zaštite od požara jest pokušati zadržati požar u požarnom odjeljku u kojem je i nastao ili usporiti njegovo širenje na okolne požarne odjeljke kako bi se korisnici zgrade mogli sigurno evakuirati ili otići na sigurno mjesto. To se postiže adekvatnim izborom građevnih proizvoda u vezi s njihovim ponašanjem u požaru, koje se može opisati svojstvima:

• reakcije na požar
• otpornosti na požar

Podjela zgrada i građevina u podskupine prema zahtjevnosti zaštite od požara

Kriteriji za podjelu obuhvaćaju više parametara od značaja za razvoj požara te mogućnosti gašenja i spašavanja osoba. 

Osnovni kriteriji podjele povezani su s kotom poda za boravak ljudi (kota je visinski razmak točke od neke vodoravne ravnine.

• apsolutna kota ili nadmorska visina je visina točke određena u odnosu na srednju razinu mora
• relativna kota je ona kota koja je mjerena od neke odabrane ravnine

Takvim se kotama u visokogradnji označavaju visine pojedinih etaža, a kao nulta kota može se uzeti kota terena, kota poda prizemlja ili nešto treće (op.ur), površinom zgrade ili požarnog odjeljka, brojem osoba koje se nalaze u građevini, statusom tih osoba glede njihove mogućnosti za evakuaciju te dostupnosti otvora na pročelju za intervenciju spašavanja i gašenja požara.

ZGRADE PODSKUPINE 1 (ZPS 1)

To su slobodno stojeće su zgrade, s najmanje tri strane dostupne vatrogascima za gašenje požara s razine terena, koje sadrže do tri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do sedam metara mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, i koje sadrže jedan stan ili jednu poslovnu jedinicu, tlocrtne (bruto) površine do 400 m² i do ukupno 50 korisnika.

ZGRADE PODSKUPINE 2 (ZPS 2)

To su slobodno stojeće su zgrade i zgrade u nizu, koje sadrže do tri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do sedam metara mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, i koje sadrže najviše tri stana odnosno najviše tri poslovne jedinice pojedinačne tlocrtne (bruto) površine do 400 m² i ukupno do 100 korisnika.

ZGRADE PODSKUPINE 3 (ZPS 3)

Radi se o zgradama koje sadrže do tri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do sedam metara mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, u kojima se okuplja manje od 300 osoba, a nisu obuhvaćene podskupinama ZPS 1 i ZPS 2.

ZGRADE PODSKUPINE 4 (ZPS 4)

To su zgrade koje sadrže do četiri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do 11 metara mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, i koje sadrže jedan stan odnosno jednu poslovnu jedinicu bez ograničenja tlocrtne (bruto) površine ili više stanova odnosno više poslovnih jedinica pojedinačne tlocrtne (bruto) površine do 400 m² i ukupno do 300 korisnika.

ZGRADE PODSKUPINE 5 (ZPS 5)

Radi se o zgradama s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do 22 metra mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, a koje nisu razvrstane u podskupine ZPS 1, ZPS 2, ZPS 3 i ZPS 4, kao i zgrade koje se pretežno sastoje od podzemnih etaža, zgrade u kojima borave nepokretne i osobe smanjene pokretljivosti te osobe koje se ne mogu samostalno evakuirati (bolnice, domovi za stare i nemoćne, psihijatrijske ustanove, jaslice, vrtići i slično) te zgrade u kojima borave osobe kojima je ograničeno kretanje iz sigurnosnih razloga (kaznene ustanove i slično) i/ili imaju pojedinačne prostore u kojima se može okupiti više od 300 osoba.

VISOKE ZGRADE

Imaju kotu poda najviše etaže za boravak ljudi iznad 22 metra mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, uporabom automehaničkih ljestvi odnosno autoteleskopske košare ili zglobne platforme.

Opći pristup projektiranju građevina u dijelu zaštite od požara definiran je s više zakona od kojih su osnovni:

• Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) i
• Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19).

Tim je zakonima određeno da je sigurnost građevine u slučaju požara jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu. Prema članku 8. Zakona o gradnji, temeljni zahtjevi za građevinu su:

1. mehanička otpornost i stabilnost
2. sigurnost u slučaju požara
3. higijena, zdravlje i okoliš
4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe
5. zaštita od buke
6. gospodarenje energijom i očuvanje topline
7. održiva uporaba prirodnih izvora

U članku 10. Zakona o gradnji detaljnije se razrađuje temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara, pa se navodi da građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da u slučaju izbijanja požara:

1. nosivost građevine može biti zajamčena tijekom određenog razdoblja
2. nastanak i širenje požara i dima unutar građevine budu ograničeni
3. širenje požara na okolne građevine bude ograničeno
4. korisnici mogu napustiti građevinu ili na drugi način biti spašeni
5. sigurnost spasilačkog tima bude uzeta u obzir

Smisleno, isti zahtjev naveden je i u članku 25. Zakona o zaštiti od požara gdje se govori o bitnim zahtjevima za građevinu u području zaštite od požara, no kako se radi o nešto starijem propisu, on nije usklađen s novom terminologijom koja govori o temeljnim zahtjevima za građevinu. 

Zakon o zaštiti od požara definira da su vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i prostora dužni održavati u ispravnom stanju postrojenja, uređaje, električne, plinske, ventilacijske i druge instalacije, ložišta kao i druge uređaje, koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara, sukladno tehničkim normativima odnosno uputama proizvođača, o čemu moraju posjedovati dokumentaciju.

Najmanje JEDNOM GODIŠNJE ovlaštena pravna osoba mora provjeravati:

• ispravnost instalacija koje su namijenjene za gašenje ili dojavu požara
• detekciju zapaljivih plinova ili para
• drugih zaštitnih uređaja i instalacija koja služe za sprječavanje nastajanja i širenja požara i eksplozija

i o tome se mora voditi evidencija.

Pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Poslušajte i pogledajte zanimljivosti na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. Svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA, jednu od najaktivnijih grupa na društvenim mrežama. Pratite iskustva drugih, pitajte za mišljenje ostale članove, pomognite drugome.

A kada vam je uistinu potrebna konkretna pomoć za rješavanje problema, obratite nam se za SAVJET.