Kako se zgrade mogu boriti protiv toplinskih valova

Kad stan postane pećnica, rješenja trebamo odmah

Zamislite ovakvu scenu: vani je 36 °C, a u vašem stanu termometar pokazuje gotovo jednako. Klima uređaj ne stigne rashladiti prostor, zrak je ustajao, prozore ne možete otvoriti jer je još toplije izvana. Mnogi građani, osobito stariji, djeca i kronični bolesnici, tijekom ljetnih mjeseci sve češće žive upravo ovako.

Toplinski valovi više nisu iznimka, postali su pravilo. I dok je nekad ljeto značilo bezbrižno vrijeme, danas nosi i realan zdravstveni rizik. No dobra vijest je da postoje brojna rješenja koja mogu ublažiti utjecaj vrućina, a mnoga od njih su jednostavna i dostupna upravo upraviteljima zgrada i njihovim suvlasnicima.

1. Što su to urbani toplinski otoci i zašto se tiču baš vaše zgrade?

Gradovi zadržavaju više topline nego okolna ruralna područja, što se naziva efektom urbanog toplinskog otoka. To je rezultat betonskih i asfaltnih površina koje apsorbiraju i zadržavaju toplinu, ali i nedostatka zelenila, gustog prometa te klimatizacijskih sustava koji dodatno zagrijavaju zrak.

U zgradama bez izolacije, s tamnim krovovima i bez zasjenjenja, unutarnja temperatura može biti viša i do 5 °C u odnosu na energetski učinkovitije zgrade. Posebno su izložene zgrade s mnogo betona, bez okolišnog zelenila i s velikim udjelom staklenih površina. Stanari takvih zgrada često prijavljuju povećane račune za struju, nelagodu tijekom spavanja i veći broj zdravstvenih problema.

2. Zeleni krovovi i fasade 

U Beču, Hamburgu i Parizu, zeleni krovovi i fasade postali su standard, ne luksuz. Osim što smanjuju temperaturu zraka oko zgrade, oni imaju i druge prednosti:

• smanjuju potrebu za hlađenjem do 30 posto
• apsorbiraju CO₂ i prašinu
• djeluju kao izolator buke
• produžuju vijek trajanja krova.

U Hrvatskoj se neki gradovi poput Zagreba i Rijeke sve više okreću zelenoj infrastrukturi. Međutim, mnoge višestambene zgrade i dalje imaju neiskorištene ravne krovove koji bi se, uz suglasnost suvlasnika, mogli prenamijeniti u „zelene zone“ za hlađenje i odmor.

3. Bijeli krovovi i svijetle fasade 

Ne morate odmah saditi zelenilo - ponekad je dovoljno obojiti krov u bijelo (ako smijete s obzirom na lokaciju zgrade). Ova tehnika, poznata i kao "cool roofs", koristi visoko reflektirajuće materijale ili boje koje vraćaju sunčevo zračenje natrag u atmosferu.

Naime, tamni krov apsorbira i do 90 posto zračenja, a bijeli krov reflektira 80 do 90 posto svjetla i smanjuje temperaturu površine i do 30 °C.

Gradovi poput Barcelone već aktivno boje gradske krovove u bijelo. U Hrvatskoj je takva praksa još rijetka, no neki upravitelji zgrada u Splitu i Osijeku već su je počeli primjenjivati kroz projekte energetske obnove.

4. Drveće i urbana hladovina - prirodni klima uređaj

Nema boljeg načina za rashlađivanje grada od stabala. Zrela stabla mogu sniziti temperaturu zraka u svojoj blizini i za 2 °C. No, drveće ne samo da hladi, već upija CO₂ i čestice iz zraka, smanjuje buku, povećava vrijednost nekretnine. 

5. Pametno upravljanje energijom i izolacijom

Kvalitetna toplinska izolacija ne služi samo zimi. Ljeti, ona zadržava hladan zrak unutar prostora. U Hrvatskoj je velik broj zgrada izgrađenih prije 1980-ih bez ikakve izolacije. Prema podacima iz Programa energetske obnove višestambenih zgrada, samo 15 posto zgrada je obnovljeno do 2022. godine.

Promjena počinje na krovu, u dvorištu i među nama

Toplinski valovi više nisu rijetkost, već realnost. No svaki krov, svaka sadnica, svaka fasada i svaka promjena ponašanja u održavanju zgrada može napraviti razliku.

Suvlasnici i upravitelji nekretnina nalaze se na prvoj crti obrane od posljedica klimatskih promjena. Učiniti naš dom ugodnijim i sigurnijim mjestom tijekom ljeta, to je zadatak koji počinje danas, a koristi donosi desetljećima.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!