Kako su građani "izgradili" sunčanu elektranu na krovu tržnice u Križevcima

Povijest projekta i nastanak ideje

Ideja o uključivanju građana u ulaganje u obnovljive izvore energije u Križevcima postoji već nekoliko godina. Još 2018. i 2019. Grad Križevci je u suradnji sa Zelenom energetskom zadrugom (ZEZ) proveo pionirski projekt “Križevački sunčani krovovi”, prve primjere građanske energije i grupnog ulaganja u obnovljive izvore u Hrvatskoj.

Tada su građani putem mikro-zajmova financirali dvije solarne elektrane (30 kW na Razvojnom centru i tehnološkom parku te 20 kW na Gradskoj knjižnici), uz povrat zajma s kamatom od 4 posto. Ti su projekti uspješno realizirani i u potpunosti pokrivaju potrebe za električnom energijom tih objekata, čime su Križevci pozicionirani kao jedan od predvodnika energetske neovisnosti gradova. Kao rezultat, osnovana je i lokalna energetska zadruga KLIK (Križevački laboratorij inovacija za klimu) koja vodi Energetsko-klimatski ured grada, prvi takav u Hrvatskoj.

Nakon pozitivnih iskustava sa “sunčanim krovovima”, pojavila se ideja za znatno veći projekt - solarnu elektranu na krovu Gradske tržnice. Grad Križevci zacrtao je cilj postati energetski neovisan do 2030. godine, što podrazumijeva oko 24 MW solarnih elektrana u lokalnoj zajednici.

Jasno je da se taj cilj ne može postići bez aktivnog uključivanja građana. Gradonačelnik Mario Rajn često ističe da su “javne površine i resursi dostupni građanima prvenstveno našega grada, ali i svima zainteresiranima biti dio energetske tranzicije i demokratizacije energetskog sustava”, naglašavajući da građani moraju biti partneri u ovom procesu.

Upravo zato, nakon priprema tijekom 2023., Grad Križevci je raspisao javni natječaj za davanje krova tržnice u zakup radi postavljanja solarne elektrane. Kao najpovoljniji ponuditelj odabrana je energetska zadruga ZEZ Sunce, koja je ponudila model građanskog ulaganja i time “našla način da se preko građanskog tipa ulaganja ostvari građanski tip energije” - kako je to slikovito opisao gradonačelnik Rajn.

Projekt je nazvan “Gradimo našu energiju na Gradskoj tržnici” i službeno je predstavljen javnosti krajem veljače 2024. na tribini u Kinu Križevci.

Uloge ključnih aktera: ZEZ, grad, građani i partneri

Za potrebe realizacije većih investicijskih pothvata poput ove tržnice, ZEZ je 2023. pomogao osnovati novu energetsku zadrugu ZEZ Sunce, koja funkcionira kao energetska zajednica građana. Zadruga ZEZ Sunce formalno je nositelj projekta i vlasnik elektrane, a trenutačno okuplja spomenutih 127 članova (građana-ulagača). Zadruga je demokratska - svaki član ima jednak pravo glasa, neovisno o visini uloga. Također, članovi zajednički odlučuju o tome kako će se sredstva i prihodi zadruge dalje ulagati, što je bitna razlika u odnosu na klasične komercijalne investicijske fondove. Drugim riječima, uplatom članskog uloga ulagači postaju suvlasnici svih projekata zadruge (sada i ubuduće), a ne samo pojedinačne elektrane - čime se raspršuje rizik i potiče dugoročna stabilnost modela.

Grad Križevci odigrao je ključnu ulogu: ustupio je krov javne zgrade (tržnice) za projekt, proveo potrebne natječajne i pravne radnje, te aktivno promicao inicijativu među lokalnim stanovništvom. Grad se uključio i kroz lokalnu energetsku zadrugu KLIK, čiji su članovi sudjelovali u informiranju građana i edukaciji. Ta priprema terena bila je važna kako bi građani razumjeli priliku i rizike ulaganja te stekli povjerenje u projekt.

Treći ključni akter su sami građani-ulagači. Njih 127 iz cijele Hrvatske (od čega oko jedne trećine s područja Križevaca i okolice odlučilo je uložiti svoj novac i time postati članovima zadruge ZEZ Sunce. Time su postali suvlasnici solarne elektrane na tržnici, ali i budućih elektrana koje zadruga namjerava graditi u drugim gradovima. Građani su tako iz pasivnih potrošača postali aktivni investitori i sudionici lokalne energetske tranzicije.

Uz ZEZ, grad i građane, važan partner je i komunalno poduzeće Križevci d.o.o. (gradska komunalna tvrtka) koje upravlja zgradom tržnice. S komunalnim poduzećem sklopljen je ugovor o zakupu krova na kojem se elektrana gradi. Ugovor je inovativan: umjesto fiksne naknade, predviđeno je da komunalno poduzeće dobiva zakupninu u visini 7 posto od prihoda koje elektrana ostvari prodajom energije. Tako i gradska tvrtka, odnosno lokalna zajednica, ima izravnu korist od proizvodnje električne energije.

Konačno, državne institucije su također dio slagalice, ponajprije kroz regulativu i poticaje. Projekt je morao ishoditi sve potrebne dozvole i suglasnosti - od priključenja na elektroenergetsku mrežu (HEP-ODS) do moguće građevinske ili elektroenergetske dozvole. Također, zadruga se strateški oslonila na program poticaja koje provodi HROTE (Hrvatski operator tržišta energije). Naime, čekalo se raspisivanje natječaja za zajamčenu otkupnu cijenu električne energije, što je odgođeno do studenog 2024. Zadruga ZEZ Sunce prijavila je svoj projekt na taj natječaj i uspjela izboriti pravo na ugovor s HROTE-om krajem 2024. godine. Taj ugovor jamči da će sav proizvedeni višak energije zadruga moći predavati u mrežu po fiksnoj (poticajnoj) otkupnoj cijeni idućih 12 godina, čime se uklanja značajan financijski rizik i osigurava predvidiv povrat ulaganja. Upravo zbog uvjeta natječaja (gradnja je smjela početi tek nakon potpisivanja ugovora s HROTE-om), početak radova na elektrani pomaknut je na početak 2025.

Tehničke karakteristike solarne elektrane

Nova solarna elektrana postavljena je na krov Gradske tržnice i riječ je o relativno prostranom objektu čiji je krov prekriven limenim panelima, pogodnim za montažu fotonaponskih modula. Instalirana snaga elektrane iznosi 200 kW, što je svrstava u veće solarne elektrane na zgradama u Hrvatskoj. Na krov je postavljeno nekoliko stotina fotonaponskih panela (procijenjeno oko 500 komada, tipične jedinične snage 400 W) koji pokrivaju veliku površinu krova u više segmenata.

Elektrana je razdijeljena u više stringova povezanih na izmjenjivače (invertere), koji pretvaraju istosmjernu struju iz panela u izmjeničnu za mrežu. Prema projekcijama, sustav će proizvoditi oko 270 MWh električne energije godišnje. Za ilustraciju, to odgovara godišnjoj potrošnji 70-ak prosječnih kućanstava.

Proizvedena solarna energija trenutačno nije izravno korištena na tržnici, već se preko priključka predaje u distribucijsku mrežu. Budući da je zadruga sklopila ugovor s HROTE-om, ta isporučena energija se otkupljuje po zajamčenoj cijeni (tzv. feed-in tarifa) tijekom idućih 12 godina. Time je osigurano stabilno financiranje - očekuje se godišnji prihod oko 20.000 eura, nasuprot fiksnim troškovima od cca 6.000 eura (održavanje, najam krova, administracija i sl.), što ostavlja dovoljno marže za isplatu prinosa članovima. Elektrana je priključena na mrežu kao samostalni proizvodni pogon u vlasništvu zadruge. Tehničkim nadzorom i upravljanjem proizvodnje bavi se zadruga (uz eventualno ugovoreni stručni nadzor licencirane tvrtke za održavanje).

Dizajn elektrane izveden je tako da ne ometa funkciju tržnice - radovi su planirani izvan radnog vremena tržnice, a sva oprema je sigurno učvršćena na krov (bez smetnji za korisnike tržnice). Krovna konstrukcija prethodno je pregledana kako bi se potvrdilo da može nositi dodatno opterećenje panela i opreme. Ugrađeni sustav uključuje i zaštitne sklopke te brojilo za mjerenje isporučene energije u mrežu, koje omogućava praćenje proizvodnje. Podaci o proizvodnji bit će dostupni zadruzi i članovima, vjerojatno putem online platforme, što pridonosi transparentnosti i edukativnom efektu projekta.

Model financiranja - građani kao investitori

Jedna od posebnosti ovog projekta je inovativni model financiranja kroz građansko ulaganje. Umjesto klasičnog zaduživanja ili oslanjanja isključivo na proračun i potpore, Križevci i ZEZ odlučili su pozvati građane da zajednički ulože u izgradnju elektrane. 

U praksi, građani su uplatama članskih uloga stekli članstvo u zadruzi, čime su njihova sredstva postala kapital zadruge namijenjen gradnji elektrane. Minimalni ulog bio je definiran na 300 eura za fizičke osobe (građane), odnosno 1.000 eura za pravne osobe, dok je maksimalni iznos po osobi bio ograničen na 5.000 eura. Time se željelo potaknuti što širi krug sudionika i onemogućiti da jedan veliki ulagač preuzme prevelik udio.

U prvim danima kampanje ulaganja dana je prednost lokalnim građanima: tijekom prvih sedam dana (od 1. ožujka 2024.) ili dok se ne prikupi 50 posto ciljanog iznosa, pravo prvenstva ulaganja imali su građani Križevaca i okolnih općina (Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec). Tek nakon toga poziv je otvoren za zainteresirane iz cijele Hrvatske.

Ovakav pristup osigurao je da lokalna zajednica maksimalno sudjeluje i profitira od projekta. Rezultat je bio izvrstan: u nešto više od 10 dana prikupljeno je svih 140.000  eura potrebnih za investiciju. Zanimanje građana bilo je golemo, što pokazuje da postoji velik interes da se osobna štednja usmjeri u društveno korisne projekte umjesto klasičnih komercijalnih ulaganja.

Članovi zadruge formalno su ulagali u zadrugu, a ne direktno u elektranu pojedinačno. Za uzvrat, zadruga se obvezala svojim aktima da će isplaćivati prinos na uložena sredstva iz ostvarenog profita elektrane. Planirani maksimalni prinos iznosi do 5 posto godišnje na ulog. U prijevodu, na svakih uloženih 1.000 eura član može očekivati do 50 eura godišnje povrata. Važno je naglasiti da prinos nije zajamčen - on ovisi o financijskim rezultatima poslovanja zadruge (prvenstveno o ostvarenom prihodu od prodane struje i razini troškova).

U izuzetno povoljnim okolnostima prinos može biti i viši jedne godine (spominje se mogućnost i do 7 posto), dok u nepovoljnim okolnostima može biti znatno manji ili čak nula. Time su ulagači jasno informirani da ovo nije fiksna kamatna stopa, već varijabilni prinos ovisan o uspjehu projekta - slično kao dividenda u dioničkom društvu. Međutim, za razliku od dioničkog ulaganja, članovi zadruge ne mogu izgubiti više od uloženog (nema poziva na dodatne uplate), a rizici su relativno konzervativni jer se ulaže u provjereno tehnologiju solarnih panela s jamstvima i osiguranom potražnjom za energijom.

Isplata prvog prinosa predviđena je krajem 2026. godine, nakon što elektrana odradi barem godinu dana proizvodnje i prodaje struje. Prinosi će se isplaćivati iz ostvarenog viška prihoda nakon što se pokriju svi troškovi (uključujući i rezervu za održavanje). Zadruga će dio dobiti (koji ne ide na prinose članovima) usmjeravati i u Fond za zajednicu te društveno korisne projekte. Krajnji cilj je da se, kada za to bude regulatornih uvjeta, i sama energija može koristiti direktno za potrebe članova, čime bi se ostvarila ušteda na njihovim računima.

Administrativni i regulatorni koraci

1. Odluka Grada

Provedba ovakvog projekta zahtijevala je pažljivo usklađivanje s pravnom regulativom i administrativnim procedurama. Prvi korak bila je odluka Grada da stavi krov tržnice u funkciju solarne elektrane. Grad je to formalizirao raspisom javnog natječaja za pravo građenja/zakupa krova, što je osiguralo transparentnost i zakonitost dodjele tog resursa na korištenje.

2. Ugovor o zakupu krova

Nakon odabira zadruge ZEZ Sunce kao partnera, potpisan je Ugovor o zakupu krova između zadruge i Komunalnog poduzeća Križevci (kao upravitelja zgrade). Ugovorom je zadruzi dano pravo korištenja krova u svrhu postavljanja i pogona solarne elektrane na određeno razdoblje uz uvjete o podjeli prihoda (7 posto najamnine). Također su definirani rokovi - prvotni ugovor tražio je da elektrana bude izgrađena i priključena u roku devet mjeseci od potpisivanja (što je značilo do rujna 2024.).

Međutim, zbog čekanja na HROTE natječaj, gradnja je odgođena. Zadruga je zatražila aneks ugovora kojim se produžuje rok, na što je komunalno poduzeće pristalo. Dodatkom ugovora rok za izgradnju produljen je do 1. svibnja 2025. i ugovoreno je da zadruga plaća najam krova i za razdoblje čekanja (a ne tek od početka proizvodnje, kako je prvotno bilo definirano). Direktor komunalnog poduzeća pojasnio je da u prvotnom ugovoru nije bilo najamnine tijekom perioda gradnje upravo zato da se zadruzi ostavi vrijeme za pribavljanje opreme i dozvola HEP-a i ostale predradnje. Nakon aneksa, dogovoreno je plaćanje simbolične naknade i za period kašnjenja, čime je i grad pokazao fleksibilnost kako bi se projekt uspješno realizirao unatoč birokratskim izazovima.

3. Suglasnost i priključenje

Na tehničko-regulatornoj razini, ključni korak bilo je ishodovanje elektroenergetske suglasnosti i priključenja na mrežu. Zadruga je morala izraditi projektni plan elektrane s licenciranim inženjerima i predati zahtjev HEP-ODS-u za priključenje 200 kW elektrane na mrežu. Takvi postupci obično uključuju studiju priključenja i, u nekim slučajevima, nadogradnju mrežne infrastrukture (ovisno o lokalnoj mreži). Pretpostavka je da je HEP-ODS dao suglasnost za priključak, uz uvjet ugradnje adekvatnog brojila i zaštita. Nadalje, zadruga je upisana kao ovlašteni proizvođač električne energije, što je moguće kroz jednostavniju proceduru s obzirom na to da se radi o obnovljivom izvoru ispod 500 kW (unutar prava na poticajni otkup).

Bitna regulatorna stavka bio je spomenuti natječaj HROTE-a. Taj natječaj zapravo implementira EU direktive o poticanju obnovljivih izvora kroz tržišne premije ili zajamčene cijene. ZEZ Sunce je aplicirao i dobio kvotu za zajamčeni otkup  - što znači da će za svu isporučenu energiju iz elektrane dobivati ugovorenu fiksnu cijenu (koja je viša od tržišne, subvencionirana) tijekom 12 godina. Nakon tog razdoblja, zadruga će moći energiju plasirati na tržište po tržišnim cijenama ili kroz nove modele (npr. energetska zajednica koja dijeli energiju članovima, ako regulativa dozvoli).

4. Radovi

Početkom 2025. ispunjeni su svi preduvjeti i zadruga je mogla započeti s izvođenjem radova. Tijekom gradnje bilo je potrebno pridržavati se sigurnosnih propisa (rad na visini, osiguranje gradilišta) i eventualno ishoditi manje dozvole poput odobrenja za postavljanje skela na javnu površinu (ako je bilo potrebno). Projekt je uspješno završen unutar produljenog roka, a slijedilo je testiranje i puštanje u pogon solarne elektrane u dogovoru s HEP-ODS-om. Time je elektrana službeno počela s radom u proljeće 2025., svečano otvorenje održano je 15. travnja, nakon čega kreće razdoblje praćenja proizvodnje i poslovanja zadruge.

Društveni značaj i utjecaji projekta

Solarna elektrana na gradskoj tržnici u Križevcima nije samo još jedan energetski objekt - ona ima snažan društveni aspekt i simboliku. Prije svega, projekt je pokazao da građani žele i mogu aktivno sudjelovati u zelenim projektima kada im se pruži prilika i vjerodostojan model. Odaziv od 127 ulagača za samo deset dana svjedoči o velikom povjerenju koje su Križevčani (i drugi građani) imali u nositelje projekta i o spremnosti na zajedničko djelovanje. Mnogi od tih ljudi po prvi su puta investirali izvan klasičnih okvira, što ima i edukativnu komponentu - naučili su kako funkcionira građanska zadruga, proizvodnja energije, tržište električne energije i sl. Projekt je tako povećao svijest o obnovljivim izvorima energije i mogućnostima “obične osobe” da budu dio energetske tranzicije.

Važno je istaknuti i lokalnu korist: gotovo trećina ulagača dolazi iz Križevaca i okolice, što znači da će značajan dio dobiti ostati lokalno u zajednici. Osim financijske koristi kroz prinose, tu je i psihološki efekt - građani se s pravom ponose što njihov grad prednjači u inovacijama i što imaju vlasništvo nad dijelom svoje energetske infrastrukture. Na krovu tržnice sad je vidljivo “more” solarnih panela, što svakodnevno posjećivanje tržnice čini i podsjetnikom na važnost obnovljivih izvora. To može inspirirati i druge da razmotre solarne panele na svojim kućama ili zgradama.

Grad Križevci ovim je projektom učvrstio svoj imidž “zelenog” predvodnika. Gradonačelnik Rajn naglašava da Križevci žele "svijetliti" kao primjer koji će drugi gradovi slijediti. On je pozvao i druge gradonačelnike u Hrvatskoj da iskoriste javne resurse (poput krovova škola, vrtića, tržnica i sl.) i stave ih u funkciju građanske energije, jer “samo tako možemo ići prema demokratizaciji energetskog sektora te građanima učiniti dostupnim javni resurs - energiju koja im je potrebna". Ovaj projekt jasno demonstrira kako takav model može funkcionirati u praksi, što snižava barijeru ulaska za druge sredine.

Odjek projekta seže i izvan granica Križevaca. Zelena energetska zadruga kroz ovaj je pilot uspjela pokazati potencijal građanske energije široj publici, uključujući nacionalne medije i međunarodne krugove. Projekt solarne elektrane na križevačkoj tržnici nominiran je 2025. godine za nagradu SozialMarie - prestižno europsko priznanje za društvene inovacije - i ušao je među najbolje projekte među više od 400 prijavljenih. To je prvo takvo priznanje za jedan hrvatski projekt “energije u rukama građana”, što potvrđuje da je koncept inovativan i društveno koristan.

Nagrada SozialMarie posebno vrednuje dugoročni utjecaj na društvo, a u obrazloženju nominacije istaknuto je da projekt u praksi pokazuje značenje građanske energije i osnaživanje lokalne zajednice. Iako projekt nije pokrenut s ciljem osvajanja nagrada, ova nominacija pomogla je u promociji modela i dala vjetar u leđa akterima da nastave slične inicijative.

Zanimljivo je spomenuti i kreativne načine kojima su promovirali projekt: tijekom kampanje ulaganja, članovi ZEZ Sunca su na samoj tržnici organizirali simboličan performans prodaje “domaće energije” - postavili su štand kao da prodaju lokalni proizvod (energiju sunca) i tako privlačili pažnju prolaznika. Ova duhovita akcija imala je za cilj približiti građanima ideju da energija može biti domaći proizvod, baš kao voće i povrće na tržnici. Takve aktivnosti doprinose popularizaciji obnovljivih izvora i energetske zajednice u širem društvu.

Za same ulagače-građane, osim financijskog aspekta, važan je i osjećaj zajedništva i doprinosa. Mnogi su kroz komunikaciju zadruge izrazili zadovoljstvo što mogu svoj novac uložiti u nešto opipljivo i korisno, umjesto anonimnih fondova. Projekt im daje priču kojom se mogu pohvaliti - npr. “moja ušteđevina pomaže napajati gradsku tržnicu solarnom energijom”. Taj emocionalni povrat često je jednako vrijedan kao i onaj financijski, što su i istraživanja građanske energije u EU pokazala (ljudi se uključuju djelomično zbog prinosa, ali često i zbog želje da budu dio pozitivne promjene).

Naravno, važno je pratiti i socijalne učinke dugoročno. Jedan od ciljeva zadruge je ulagati dio dobiti u društveno korisne projekte, primjerice u borbu protiv energetskog siromaštva lokalno. To znači da bi višak profita mogao pomoći kućanstvima slabijeg imovinskog stanja (npr. kroz financiranje obnove ili manjih fotonaponskih sustava za njih) - čime projekt širi krug korisnika dobiti. Ovakav oblik solidarne ekonomije ugrađen je u vrijednosti zadruge od početka.

Izazovi i motivacija

Naravno, ne ide uvijek sve kao po loju. Svaki projekt ima svoje izazove, a na kraju i naučene lekcije. Kako nam je rekao gradonačelnik Križevaca, Mario Rajn, izazov je bio bio pronaći adekvatan krov na koji bi se mogla smjestiti solarna elektrana pod uvjetom da je riječ o zgradi u javnom vlasništvu.

- Morali smo provesti analizu krovova i vidjeti najbolju lokaciju te nam se tu pokazao krov na Gradskoj tržnici kao idealna prilika za to. Također, jedan od izazova je bio i komunikacija s građanima kojima je ovakva kampanja bila pomalo apstraktan pojam jer do sada takvih kampanja nije bilo u Hrvatskoj, no u suradnji sa ZEZ Suncem građani su dobili sve važne informacije kroz intenzivnu komunikacijsku kampanju, a rezultat toga je 127 osoba koje su odlučile uložiti u izgradnju solarne elektrane na krovu Gradske tržnice u Križevcima - dodao je gradonačelnik Rajn.

Međutim, sama činjenica, kaže gradonačelnik, da se u Križevcima uspio provesti ovaj projekt, ali i prethodni projekt „Križevački sunčani krovovi“, dokaz su da su građani spremni za energetsku tranziciju i za ovakve projekte.

- Pozivam kolegice i kolege gradonačelnike i načelnike da slijede ovaj primjer, da budu odvažni i da javne resurse stave u funkciju građanske energije. Kampanjom smo pokazali da su Križevčani spremni, a vjerujem da se u svakom gradu može razviti ovakav projekt koji uključuje građane - zaključio je gradonačelnik.

Što se pak Zelene energetske zadruge tiče, kažu nam da je izazova bilo nekoliko. Neki su bili administrativno-procesne prirode, neki financijske, u komunikaciji s građanima ih nije bilo, ljudi vrlo dobro prihvaćaju ovu priču. No sve to je značajno produljilo period od osnivačke skupštine zadruge ZEZ Sunce u siječnju 2023. i plana realizacije prvog projekta, pa do postavljanja panela-temeljca prve zadružne, građanske elektrane u siječnju 2025. i puštanja u pogon 15. travnja, jučer. Ali uspjeli su. 

- Prvi izazov bio je sam administrativni proces osnivanja europske zadruge (Societas Cooperativa Europaea (SCE)), koji je bio opsežan zbog velikog broja osnivača (57), od kojih su neki državljani susjedne Slovenije. Proces registracije trajao je devet mjeseci, a „upao“ je i u štrajk sudaca i djelatnika sudova. Sljedeći korak bilo je odrediti lokaciju i kapacitet elektrane, a to je prošlo bez nekih problema. Zatim je slijedio javni poziv novim članovima da nam se pridruže i kroz uplatu dodatnih članskih uloga osiguraju potrebna sredstva za samu izgradnju prve elektrane - rekli su u ZEZ-u.

Iako su ovakvi pozivi često rizični, pogotovo ako se radi o novim pravnim osobama, ZEZ se oslonio na svoje višegodišnje iskustvo, znanje i povjerenje koje imaju kao jedan od pokretača ovog projekta. Zelena energetska zadruga, i sama član ZEZ Sunca, godinama gradi zajednicu građana i partnera koji su spremno podržali ovaj projekt i osigurali uspješnost prve kampanje.

- No ispred nas se pojavila najveća prepreka i to ona na koju nismo mogli utjecati, a to je značajan pad cijena električne energije na tržištu 2024. godine i posljedični pad otkupne cijene struje, koji ugrožava financijsku održivost odnosno poslovni model našeg projekta. Istraživali smo opcije sklapanja dugoročnog ugovora s nekim od opskrbljivača električnom energijom koji posluju u Hrvatskoj, ili sklapanja ugovora o izravnom otkupu električne energije s nekim od potrošača koji su u blizini našeg planiranog postrojenja, jer bi nam takvi ugovori osigurali prihode na duži period. No kako smo bili tek osnovana zadruga koja (još) nema portfelj realiziranih projekata, ovi pregovori nisu bili uspješni. Također, za većinu potencijalnih klijenata naš projekt elektrane snage 200 kW bio je premali - objasnili su iz Zelene energetske zadruge i dodali da se rješenje pojavilo s javnim pozivom koji je krajem 2024. godine raspisao HROTE (Hrvatski operator tržišta energije), za poticanje proizvodnje električne energije uz zajamčenu otkupnu cijenu.  

- Pripremili smo ponudu koja je bila uspješna te je ZEZ Sunce s HROTE-om potpisalo ugovor koji nam sljedećih 12 godina jamči otkupnu cijenu za našu proizvedenu energiju, i to onu koja osigurava financijsku održivost projekta. Konačno smo u siječnju ove godine mogli nastavili s pripremom izgradnje elektrane, zadnji dan siječnja započeli smo radove simboličnim postavljanjem panela-temeljca na krovu Gradske tržnice, što nas je doveo do puštanja elektrane u pogon 15. travnja, jučer. 

Zelena energetska zadruga u kontaktu je s nekoliko potencijalnih gradova odnosno lokacija novih projekata, interes postoji jednako tako i među građanima - novim ulagačima. Cilj im je u narednih nekoliko godina imati još projekata i elektrana u portfelju, ova u Križevcima je samo početak. Građanska energija osigurava pravednu energetsku tranziciju i donosi višestruke koristi za lokalne zajednice.

Izlazak iz članstva

Naravno, svatko se ima pravo predomisliti, pa tako pojedini član može istupiti iz zadruge. Ta je procedura definirana Statutom zadruge.

- Ulaganje u ZEZ Sunce je dugoročno ulaganje (10 i više godina) kao što je to i priroda ulaganja u  solarne projekte jer je životni vijek solarnih panela veći od 20 godina. Želimo privući članove koji žele ulagati dugoročno i koji ne planiraju povući svoj članski ulog, svakako ne u prvih pet godina. Ipak, članovi mogu zatražiti ispis iz zadruge i povrat cjelokupno uplaćenog članskog uloga pet godina nakon upisa, a koji će im biti isplaćen u roku od tri godine od zahtjeva za isplatu. Članstvo traje neograničeno odnosno odluka o istupanju iz zadruge je odluka člana, kao i moguće prenošenje udjela na drugu osobu koje treba potvrditi Upravni odbor zadruga - objasnili su.

Perspektive i planovi

Projekt solarne elektrane na križevačkoj tržnici zamišljen je kao prvi u nizu sličnih pothvata. Zadruga ZEZ Sunce planira nove projekte diljem Hrvatske - već je najavljeno da će se uskoro otvoriti novi pozivi za članove čim iduća solarna elektrana bude spremna za realizaciju. Model koji je razvijen u Križevcima primjenjiv je i u drugim sredinama, što je i cilj ZEZ-a i partnera. Svi trenutačni članovi zadruge automatski će postati suvlasnici i tih budućih elektrana, a naravno očekuje se da će se uključiti i novi članovi za financiranje novih projekata. 

Već sada, zadruga traži krovove pogodnih objekata za nove solarne elektrane. Javni i privatni vlasnici zgrada pozvani su da se jave ako žele ustupiti svoje krovove za realizaciju projekata “solarne elektrane u vlasništvu građana”. Krov treba imati minimalno oko 200 četvornih metara iskoristive površine (dovoljno za barem 30 kW), a zadruga nudi stručnu procjenu potencijala i modele suradnje vlasnicima. Ovaj poziv sugerira da bi iduće elektrane mogle nicati na školama, dvoranama, poslovnim halama ili drugim tržnicama širom Hrvatske. Interes drugih gradova već postoji - na prezentacijama koje su Križevčani i ZEZ održavali sudjelovali su predstavnici brojnih gradova iz zemlje i susjedstva, želeći saznati više o modelu. Može se očekivati da će netko od njih slijediti primjer. Gradonačelnik Rajn i upravitelj zadruge Kirac istaknuli su da više nije dovoljno da Križevci predvode - cilj je da drugi gradovi preuzmu štafetu i pokrenu vlastite projekte građanske energije.

Za sam Grad Križevci, ovaj projekt je značajan korak prema ostvarivanju vizije 2030. Energetska neovisnost grada neće se postići jednom elektranom od 200 kW, ali ako se uspješno ponovi desetak ili više puta na različitim lokacijama (i uz povećanje broja privatnih kućnih elektrana), cilj od 24 MW postat će realističan. Grad planira nastaviti aktivno surađivati s građanima: osim velikih zajedničkih elektrana, Križevci potiču i individualne solarne projekte kroz lokalne subvencije, savjetovanja i edukacije. Kombinacijom top-down (strategije, infrastruktura, poticaji) i bottom-up (građanska energija, angažman zajednice) pristupa, Križevci grade održivi energetski ekosustav.

Jedna od zanimljivih perspektiva je i direktna upotreba proizvedene energije unutar zajednice. Trenutačno zakonski okvir u Hrvatskoj ne omogućava da energetska zajednica jednostavno “podijeli” kilovate svojim članovima na računima, no očekuje se implementacija EU Direktive o obnovljivoj energiji koja će to olakšati. Zadruga ZEZ Sunce se već sada priprema za tu mogućnost - njihov “dugoročni cilj” je da članovi mogu koristiti energiju iz zajedničkih solarnih elektrana za svoje kućanstvo ili poslovni prostor. Kada regulativa to dozvoli, u praksi bi to moglo značiti da se, primjerice, vrtlar koji je član zadruge napaja strujom proizvedenom na tržnici, smanjujući si račun, ili da se energija usmjerava za napajanje javne rasvjete, punionica za e-vozila u gradu i sl. Takav model lokalne energetske razmjene bio bi sljedeći veliki iskorak u demokratizaciji energije. 

Za budućnost projekta važna je i održivost nakon 12-godišnjeg poticaja. Već sada se razmišlja unaprijed: nakon isteka HROTE ugovora, solarni paneli će još uvijek imati dobar kapacitet (cca 80-90 posto početnog), te će zadruga moći odlučiti kako dalje komercijalizirati energiju. Opcije uključuju prodaju na tržištu (uz vjerojatno veće cijene električne energije nego danas), sklapanje ugovora o otkupu električne energije (PPA) s nekim kupcem, ili pak spomenuta distribucija članovima. S obzirom na to da zadruga gradi portfelj, moguće je i križno subvencioniranje - prihodi budućih projekata mogu podržati starije projekte ako to bude potrebno, i obrnuto. Time će se osigurati da svaki član i dugoročno ostvari zadovoljavajući rezultat svog ulaganja.

Na kraju, vrijedi ponovno naglasiti primjenjivost modela. Križevačka tržnica sada služi kao ogledni primjer koji se može iskoristiti kao smjernica za druge gradove, općine ili energetske zajednice.

Ključne lekcije uključuju:

• osigurati političku volju i viziju (poput Križevci 2030)
• identificirati konkretnu lokaciju i resurs (poput gradskog krova) koji može biti nositelj projekta,
• pronaći stručnog i pouzdanog partnera (poput ZEZ-a) koji može strukturirati projekt i voditi zadrugu
• aktivno uključiti građane kroz transparentnu kampanju i edukaciju.

Financijski model mora biti dovoljno atraktivan ali pošten - prinos od 5 posto godišnje pokazao se primjerenim za privući građane, a istovremeno održivim za projekt.

Križevci su pokazali put, a na drugima je da ga slijede. Svaki novi projekt građanske solarne elektrane bit će lakši jer imamo iskustvo više. Uz podršku koja dolazi i s razine Europske unije za energetske zajednice, možemo očekivati da će se koncept širiti po Hrvatskoj - od malih općina do velikih gradova. Vizija gdje lokalna tržnica, škola ili društveni dom ima solarne panele u vlasništvu lokalnih ljudi postaje dostižna.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI