Koje su obaveze i dužnosti predstavnika suvlasnika

U posljednjih nekoliko godina, a pogotovo nakon razornih potresa 2020. godine, počelo se postavljati pitanje - što radi i koje su obaveze predstavnika suvlasnika. 

Predsjednik kućnog savjeta, kućepazitelj, predstavnik stanara, odnosno predstavnik suvlasnika prvenstveno je prvi među jednakima u zgradi. 

Osoba je to koju su suvlasnici izabrali da:

• predstavlja njihove interese
• bude njihova veza prema Upravitelju
• bude veza prema svima onima koji na neki način 'sudjeluju' u životu jedne zgrade

Priključite se Facebook grupi PREDSTAVNIK SUVLASNIKA i pogledajte iskustva drugih, a pomognite onima koji ga nemaju!

Neki su zadovoljni sa svojim predstavnikom, neki nisu, neki niti ne znaju tko je. No, sve u svemu, predstavnik suvlasnika osoba je koja zastupa interese svih suvlasnika. A bira ga većina suvlasnika, odnosno natpolovična većina suvlasničkih udjela. 

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima definirao je predstavnika suvlasnika u članku 375. (koji definira obvezu donošenja Međuvlasničkog ugovora) ovako: 

• Međuvlasnički ugovor iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito
• ime suvlasnika ovlaštenoga za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravitelju, odnosno trećim osobama, i granice njegovih ovlasti

I to je zapravo to što se tiče spominjanja predstavnika suvlasnika u tom Zakonu. Zbog manjkavosti te regulative, novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji je stupio na snagu 01.01.2025. godine detaljnije je definirao prava i obveze predstavnika suvlasnika. 

Definirane obveze

Članak 42. Zakona opisuje obaveze. 

ODABIR:

• (1) Predstavnik suvlasnika je poslovno sposobna fizička osoba koja je jedan od suvlasnika ili bračni ili izvanbračni drug ili životni partner ili neformalan životni partner ili srodnik u ravnoj liniji suvlasnika koji žive u istoj zgradi, izabran na način da odluku o njegovu izboru donesu suvlasnici natpolovičnom većinom.
• (2) Ako nije moguće izabrati predstavnika suvlasnika na način predviđen stavkom 1. ovoga članka, predstavnik suvlasnika može biti i treća poslovno sposobna fizička osoba koja ima prebivalište ili boravište u gradu ili općini na čijem se području zgrada nalazi.
• (3) Odluka o izboru predstavnika suvlasnika iz stavka 2. ovoga članka donosi se dvotrećinskom većinom.

(4) Predstavnik suvlasnika ima sljedeća prava i obveze:

1. predstavljati suvlasnike u svezi s upravljanjem i održavanjem zgrade u okviru ovlasti propisane ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava te međuvlasničkim ugovorom
2. sazivati i voditi sastanak suvlasnika
3. koordinirati i dogovarati s upraviteljem zgrade izradu i provedbu godišnjeg programa održavanja zajedničkih dijelova zgrade, višegodišnjeg programa održavanja zgrade i pojedinih poslova u svezi s održavanjem zgrade
4. dostavljati upravitelju zgrade odluke suvlasnika, druge dokumente potrebne za rad upravitelja zgrade te podatke o promjeni suvlasnika odnosno vlasnika posebnog dijela zgrade
5. nadzirati ispunjavanje obveza upravitelja zgrade iz ugovora o upravljanju i o tome po potrebi izvještavati suvlasnike
6. izraditi kratak izvještaj o svom radu u protekloj kalendarskoj godini koji dostavlja suvlasnicima putem oglasne ploče ili elektroničkom poštom do 1. veljače iduće godine
7. potpisati ugovor za čišćenje zgrade
8. izvijestiti suvlasnike o izdacima u iznosu većem od 2.000 eura (bez PDV-a) koji nisu bili planirani u godišnjem planu upravljanja
9. imati pravo uvida u promet po računu zgrade i druge podatke vezano uz taj račun
10. druga prava i obveze propisane ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava i određene međuvlasničkim ugovorom.

(5) Predstavnik suvlasnika ne odgovara za odluke suvlasnika donesene u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(6) Međuvlasničkim ugovorom može se predvidjeti mogućnost da predstavnik suvlasnika, bez suglasnosti ostalih suvlasnika, svrhovito i namjenski raspolaže iznosima do najviše 2.000 eura po pojedinom poslu.

(7) Ako suvlasnici nisu izabrali predstavnika suvlasnika, upravitelj je sve suvlasnike dužan pisano upozoriti da to učine u roku od 60 dana od dana dostave pisanog upozorenja upravitelja.

(8) Ako suvlasnici ne postupe u skladu s pisanim upozorenjem upravitelja, upravitelj će imenovati prinudnog predstavnika suvlasnika do obavijesti suvlasnika o izboru predstavnika suvlasnika.

(9) Prinudni predstavnik suvlasnika, kojeg imenuje upravitelj, mora biti poslovno sposobna fizička osoba koja ima prebivalište u jedinici lokalne samouprave u kojoj se zgrada nalazi te mora imati visoku stručnu spremu iz područja društvenih ili tehničkih znanosti, uz uvjet da se protiv te osobe ne vodi kazneni postupak.

(10) Upravitelj je dužan u roku od 15 dana obavijestiti sve suvlasnike o imenovanju osobe prinudnog predstavnika suvlasnika.

(11) Prava i obveze predstavnika suvlasnika ne mogu se prenijeti na treće osobe.

(12) Prinudni predstavnik suvlasnika ima sva prava i obveze predstavnika suvlasnika te ostvaruje pravo na novčanu naknadu za svoj rad.

TRAJANJE MADNATA  (klikni)

(1) Mandat predstavniku suvlasnika prestaje:

- opozivom

- ostavkom ili

- smrću.

(2) Predstavnik suvlasnika podnosi ostavku u pisanom obliku i o podnošenju ostavke dužan je istoga dana izvijestiti sve suvlasnike pisanim putem, poštom ili putem oglasne ploče i elektroničkom poštom, a upravitelja zgrade pisanim putem, poštom ili elektroničkom poštom.

(3) Predstavnik suvlasnika koji je podnio ostavku ili je opozvan dužan je suvlasnicima podnijeti izvješće o izvršenju programskih i ugovornih obveza koje se odnose na upravljanje i održavanje zgrade, sa stanjem na dan podnošenja ostavke.

(4) Predstavnik suvlasnika koji je podnio ostavku ili je opozvan, osim izvješća, dužan je u roku od tri radna dana predati upravitelju zgrade svu dokumentaciju, isprave, šifre, ključeve i ostalu imovinu, o čemu se sastavlja poseban primopredajni zapisnik.

(5) Dokumentaciju, isprave, šifre, ključeve i ostalu imovinu upravitelj je dužan zadržati do obavijesti suvlasnika o imenovanju novoga predstavnika suvlasnika.

(6) Opoziv odluke o izboru predstavnika suvlasnika donosi se natpolovičnom većinom.

"Kazne" predstavniku

(1) Međuvlasničkim ugovorom moguće je predvidjeti mjesečnu naknadu za rad i naknadu materijalnih troškova za predstavnika suvlasnika.

(2) Predstavnik suvlasnika koji prima naknadu za svoj rad, a grubo zanemaruje svoje obveze dužan je u zajedničku pričuvu uplatiti sredstva u iznosu od jedne do najviše 12 mjesečnih naknada koje je primio za rad i može biti opozvan.

(3) Ako predstavnik suvlasnika grubo zanemaruje svoje obveze, suvlasnici koji u vlasništvu imaju više od jedne trećine ukupne vrijednosne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi odnosno suvlasnici koji u vlasništvu imaju više od jedne trećine suvlasničkih dijelova zgrade upisanih u zemljišne knjige uputit će upozorenje predstavniku suvlasnika u kojem će biti naveden rok, koji ne može biti kraći od osam dana, da postupi u skladu sa svojim obvezama.

(4) Ako predstavnik suvlasnika ne postupi u skladu s upozorenjem, suvlasnici mogu donijeti odluku kojom će utvrditi grubo zanemarivanje obveze od strane predstavnika suvlasnika i odrediti iznos mjesečnih naknada koje je predstavnik suvlasnika dužan uplatiti u zajedničku pričuvu.

(5) Odluka o naknadama za predstavnika suvlasnika i odluke o naknadi za grubo zanemarivanje za predstavnika suvlasnika donose se natpolovičnom većinom suvlasnika.

(6) Grubim zanemarivanjem obveza predstavnika suvlasnika smatra se (klikni):

1. ako predstavnik suvlasnika ne pokuša sazvati i održati sastanak suvlasnika najmanje jednom godišnje

2. ako ne obavijesti ostale suvlasnike o novonastalim okolnostima o kojima je morao obavijestiti suvlasnike, a osobito o izdacima u iznosu većem od 2000,00 eura (bez PDV-a) koji nisu bili planirani u godišnjem planu upravljanja

3. ako godišnji program održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili višegodišnji program održavanja zgrade i pojedinih poslova u vezi s održavanjem zgrade nije donesen krivnjom predstavnika suvlasnika

4. ako mu suvlasnik ili stanar prijavi štetu koja nastaje na posebnim ili na zajedničkim dijelovima zgrade zbog neispravnosti na zajedničkim dijelovima zgrade, a krivnjom predstavnika suvlasnika nastane šteta u većem obujmu od štete koja bi nastala da je predstavnik suvlasnika pravodobno obavijestio upravitelja

5. ako predstavnik suvlasnika upravitelju ne dostavi odluku suvlasnika donesenu u vezi sa suvlasničkim upravljanjem i održavanjem zgrade

6. ako predstavnik suvlasnika potpiše nalog za isplatu sredstava iz zajedničke pričuve koji nije bio ovlašten potpisati

7. ako ne izradi izvještaj o svom radu u protekloj kalendarskoj godini i ne dostavi ga suvlasnicima putem oglasne ploče ili elektroničkom poštom

8. ako u ime i za račun suvlasnika zgrade ne prijavi projekte za sufinanciranje održavanja, obnove ili unaprjeđenja svojstava zgrade, ako je za to bio zadužen

9. ako prilikom prestanka obveza predstavnika suvlasnika ne postupi u skladu s člankom 43. ovoga Zakona.

Ostale obveze predstavnika suvlasnika:

• dostaviti upravitelju zgrade međuvlasnički ugovor u roku od 15 dana od njegova sklapanja
• saziva sastanak suvlasnika
• pribavlja suglasnost suvlasnika prikupljanjem potpisa na odluku ili putem elektroničke pošte, ako suvlasnik to zatraži, uz dokaz identiteta ili s kvalificiranim elektroničkim potpisom ako ta odluka nije donesena na sastanku suvlasnika
• odluku objavljuje na oglasnoj ploči ili dostavlja putem elektroničke pošte, ako suvlasnik to zatraži.
• ako se na sastanku suvlasnika očekuje remećenje javnog reda i mira, policija će, na poziv predstavnika suvlasnika, u skladu sa zakonom kojim se uređuju ovlasti policije, svojom nazočnošću spriječiti remećenje javnog reda i mira i osigurati da se sastanak suvlasnika održi.
• zastupa suvlasnike (potpisuje) ugovor o upravljanju zgradom 
• ime i prezime predstavnika suvlasnika sastavni je dio Ugovora o upravljanju - ovlasti
• sudjeluje u provedbi redovitih pregleda i izvanrednih pregleda zgrade u skladu s propisima o gradnji 
• daje upute upravitelju zgrade oko upravljanja
• IZ KUĆNOG REDA
  • ima pristup zajedničkim dijelovima zgrade koji nisu predviđeni za svakodnevni boravak 
  • ima ključeve zajedničkih dijelova zgrade koji nisu predviđeni za svakodnevni boravak

Obaveze suvlasnika prema predstavniku suvlasnika

• obavijestiti predstavnika suvlasnika o promjenama vezanim uz suvlasništvo zgrade odnosno vlasništvo posebnog dijela zgrade u roku od 30 dana od dana nastanka promjene
• obavijestiti predstavnika suvlasnika o promjeni broja osoba koje se koriste posebnim dijelom zgrade, ako o tome ovisi raspodjela zajedničkih troškova zgrade, najkasnije u roku od 15 dana od nastanka promjene 
• obavijestiti predstavnika suvlasnika o promjeni najmoprimca najkasnije u roku od 15 dana od nastanka promjene
• obavijestiti predstavnika suvlasnika o promjeni namjene stana najkasnije u roku od 15 dana od nastanka promjene
• obavijestiti predstavnika suvlasnika o svojoj adresi prebivališta ako ne stanuje u zgradi u kojoj je suvlasnik
• prije prikupljanja potrebnih potpisa obavijestiti predstavnika suvlasnika o svojoj namjeri da stan daje u kratkoročan najam ili u najam za više osoba
• IZ KUĆNOG REDA - suvlasnik dogovara s predstavnikom da za vrijeme izvođenja radova u zgradi može privremeno zauzeti primjereni dio zajedničkog dvorišta za smještaj građevinskog i drugog materijala

Obveze upravitelja prema predstavniku:

• obavijestiti predstavnika suvlasnika i, po potrebi, poduzeti daljnje aktivnosti radi ovrhe dospjelih, a neplaćenih obroka zajedničke pričuve i drugih zajedničkih troškova nekretnine
• izraditi prijedlog godišnjeg programa održavanja zajedničkih dijelova zgrade, u skladu s višegodišnjim programom održavanja zgrade, obvezama iz sudskih sporova i u skladu s propisima kojima se uređuje područje gradnje te ga dostaviti predstavniku suvlasnika najkasnije do 15. studenoga tekuće kalendarske godine
• izraditi prijedlog višegodišnjeg programa održavanja zgrade u skladu s propisima kojima se uređuje područje gradnje te ga dostaviti predstavniku suvlasnika najkasnije do 31. prosinca tekuće kalendarske godine

Osiguranje zgrade

Kada je riječ o ugovaranju police osiguranja predstavnik suvlasnika trebao bi obratiti pozornost na nekoliko važnih stavki.

1. Prepoznati potencijalne rizike:
1. Predstavnik suvlasnika najbolje zna kakvim je rizicima stambena zgrada izložena. Ovisno o tome gdje se zgrada nalazi, kakve je gradnje, koju opremu ima i slično možete već sada pretpostaviti obim mogućih šteta i financijskih opterećenja potrebnih za sanaciju.
2. Odabrati optimalnu kombinaciju osigurateljnih pokrića:
• Uz stručnu pomoć Groupama osiguranja i savjetovanje potrebno je odabrati željena pokrića i dodatnu zaštitu kako bi stambena zgrada bila optimalno osigurana.
3. Ugovoriti policu osiguranja:
• Ugovaranjem police osiguranja rizik mogućih šteta i financijskih opterećenja se prenosi sa suvlasnika stambene zgrade na osiguravatelja.

Na svakoj polici osiguranja imovine za zajedničke dijelove zgrade svakako je potrebno ugovoriti:

• osnovna pokrića:
• požar i neke druge opasnosti 
• oluja i tuča
• a preporučuju se i dodatna pokrića:
• izljev vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi
• poplava, bujica, visoka voda
• Lom stakla
• provalna krađa i razbojstvo
• lom stroja
• potres.

Također, nužno je provjeriti je li na ispravan način određena sama vrijednost zgrade. Slijedom inflatornih povećanja, promjenom tržišnih standarda, preporučena svota osiguranja po četvornom metru iznosi 1.000 eura.

Dodatno, vrlo važno pokriće koje je potrebno ugovoriti jest odgovornost iz posjedovanja i korištenja stambenih prostora: broj prijavljenih šteta s osnova odgovornosti raste iz godine u godinu - veća svjesnost o postojanju odgovornosti i primjerenom osiguranju, veća sklonost podizanja odštetnog zahtjeva sudskim putem, prirodne nepogode kao „okidač” za štete za koje odgovaraju suvlasnici.

Zamislite da posjetitelj vaše zgrade doživi nezgodu oko vaše zgrade ili na stubištu (neočišćen snijeg/led, klizav pod, nepričvršćen rukohvat i sl...) Može li se s vašeg objekta, uslijed olujnog vjetra, odlomiti dio krova ili pasti snijeg i ozlijediti prolaznika ili oštetiti tuđe vozilo?

Razliku između loše-solidne-odlične police osiguranja zgrade

Odlična polica osiguranja imovine zajedničkih dijelova zgrade je ona koja sadrži osnovna pokrića - požar i neke druge opasnosti te oluju i tuču i dodatna pokrića - izljev vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, poplava, bujica, visoka voda, lom stakla, provalna krađa, lom stroja i potres uz adekvatni iznos osiguranja po četvornom metru.

Solidna polica osiguranja imovine zajedničkih dijelova zgrade je ona koja sadrži osnovna pokrića - požar i neke druge opasnosti te oluju i tuču i dodatna pokrića - izljev vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, poplava, bujica, visoka voda, i potres.

Loša polica osiguranja imovine zajedničkih dijelova zgrade je ona koja sadrži osnovno pokriće - požar i neke druge opasnosti i oluju i tuču

Stanoupravitelj najbolje poznaje koliko se često događaju štetni događaji u pojedinoj zgradi pa je moguće ugovaranjem franšize (učešća osiguranika u šteti) nešto umanjiti premiju osiguranja, a ujedno će se ugovaranjem učešća suvlasnici odgovornije i savjesnije ponašati, poštovati kućni red ako su i sami svjesni da će snositi dio potencijalnog troška.

Preporučena svota (iznos) osiguranja iznosi 1.000 eura po četvornom metru .Prilikom ugovaranja nove police ili prilikom njene obnove potrebno je svakako obratiti pažnju na podosiguranje tj. da vrijednost zgrade nije veća od ugovorene svote (iznosa) osiguranja. Iznos naknade u slučaju nastanka osiguranog slučaja (štete) smanjuje se razmjerno u odnosu osigurane svote i vrijednosti predmeta osiguranja.

Potrebno je naglasiti dvije vrlo bitne razlike prilikom traženja ponude kod osiguravatelja:

• osiguranje zajedničkih dijelova zgrade (suvlasništvo zajedničkih dijelova, npr. ulazno predvorje, stubišta, praonica, zajedničke prostorije za druženje i sl.)
• osiguranje privatnog vlasništva (stanovi, šupe, poslovni prostori)

Radi se o dvije potpuno različite police osiguranja.

Širina pokrića, premija i ostali uvjeti koje će osiguratelj ponuditi upravitelju ovisi o njegovim potrebama, frekvenciji šteta, širini pokrića i opsegu osiguranja.

Što predstavnik suvlasnika treba napraviti da osiguravajuće društvo isplati štetu

U Uvjetima osiguranja su navedene obveze osiguranika i osiguratelja prilikom nastanka osiguranog slučaja. Osiguranik je obvezan poduzeti sve što je u njegovoj moći da se ograniče štetne posljedice i da što prije, a najkasnije u roku tri dana od nastanka štete prijavi je osiguratelju.

Promjena police osiguranja, odnosno osiguravajuće kuće

Osiguranik može promijeniti osiguratelja:

• kod ugovora s određenim rokom trajanja: istekom 24.-tog sata dana koji je u polici označen kao dan isteka osiguranja.
• kod ugovora o osiguranju s neodređenim rokom trajanja (što je češći slučaj) pokriće traje sve dok jedna od ugovornih strana pisanim putem ne otkaže ugovor o osiguranju:
• ako je osiguranje ugovoreno kao dugoročno (do isteka) svaka strana može raskinuti ugovor s danom isteka tekuće godine osiguranja, izvješćujući pisanim putem drugu ugovornu stranu najkasnije tri mjeseca prije isteka tekuće godine osiguranja.
• ako je osiguranje sklopljeno kao višegodišnje, na rok dulji od 5 godina, ugovor se može obostrano otkazati pisanim putem po isteku pete godine uz otkazni rok od 6 mjeseci.

Predstavnik suvlasnika dužan je:

• sudjelovati u odabiru izvoditelja radova koji provodi upravitelj
• ovjeravati radne naloge kao potvrde izvršenja određenog posla. Ne odgovara potpisom za kvalitetu izvršene usluge jer nije stručan za to, no ima pravo prigovoriti i suzdržati se od potpisa u slučaju sumnje u kvalitetu napravljenih radova 
• voditi brigu o provođenju kućnog reda, načinu korištenja zajedničkih prostorija i zemljišta koje služi zgradi
• redovito izvještavati suvlasnike o svim važnijim pitanjima vezanim uz upravljanje, kao i, najmanje jednom godišnje, podnijeti pismeno izvješće o svom radu svim suvlasnicima

>>>PET KORAKA kako smijeniti predstavnika suvlasnika

PRIMJERI DOSADAŠNJIH PROBLEMA I ODGOVORNOSTI

Dimnjačari nisu pregledali sve plinske bojlere u zgradi, može li predstavnik odbiti potpisati nalog? I u slučaju da se dogodi trovanje plinom u stanu koji dimnjačari nisu pregledali, a predstavnik potpisao nalog, tko je odgovoran?

• Vezano za nepregledani dimnjak, odgovornost je na dimnjačaru ako je dao pozitivno mišljenje, odnosno nije ukazao na nedostatak, jer suvlasnici ne mogu sami birati dimnjačara, već dimnjačari imaju koncesije za određeno područje grada. Obveza je dimnjačara pregledati sve uređaje za loženje (kontrolira povrat dimnih plinova, čisti dimovodne objekte, ispituje misije dimnih plinova). Svaki nalog po izvršenom pregledu dimnjačara prije plaćanja treba ovjeriti predstavnik suvlasnika. Uputno je da svaki suvlasnik ovjeri nalog prilikom ispitivanja u svom stanu (odgovor GSKG).
• Predstavnik ne bi trebao potpisivati nalog ako svi radovi nisu obavljeni do kraja, posebice kod ovakvih situacija. Predstavnik uvijek može zatražiti da tehnička služba Upravitelja izvrši nadzor radova. A tko je kriv? Ako predstavnik nije ništa potpisao i javio Upravitelju da postoji dio koji nije pregledan sa sebe skida svu odgovornost (odgovor Udruge suvlasnika - stanara Grada Karlovca)
• Predstavnik suvlasnika može NE potpisati nalog dimnjačaru. Dimnjačar ima obavezu tijekom godine obići sve bojlere i ući u svaki stan. Ako postoji dokaz da dimnjačar nije mogao ući u stan, kriv je suvlasnik. 

Donosimo nekoliko primjera iz prakse, pitanja i odgovore, s internetskih stranica Udruge stanara i suvlasnika zgrada.

PITANJE - Mora li se kod izbora novog predstavnika suvlasnika raditi aneks postojećeg međuvlasničkog ugovora? Upravitelj zgrade tvrdi da ne treba.

• ODGOVOR - Mora.

PITANJE  - Može li predstavnica stanara biti osoba koja nije suvlasnik zgrade.

• ODGOVOR - OVDJE

PITANJE  - Radi kritike na rad predstavnika stanara, on je odlučio dati ostavku na to mjesto i o tome obavijestio Upravitelja koji ga je razriješio te dužnosti. Može li predstavnik suvlasnika samoinicijativo, bez potpisa stanara, dati ostavku i riješiti se te dužnosti bez odgovornosti za (ne)učinjena djela?

• ODGOVOR - Može.

PITANJE -  Zanima me može li predstavnik suvlasnika biti osoba koja nije vlasnik stana nego je supružnik vlasnika?

• ODGOVOR - Samo na temelju punomoći kojom se prenose prava i obveze.

PITANJE -  Može li predstavnik suvlasnika imati izravan uvid u online promet žiro računa zgrade kojom upravlja upravitelj? Samo uvid, ne i provedbu transakcija.

• ODGOVOR  - Sve više upravitelja omogućava suvlasnicima digitalnim putem uvid u sve podatke vezane za upravljanje i održavanje zgrade. Imate pravo u svakom trenutku zahtijevati preko predstavnika da vam se dostave podaci koji vas zanimaju.

PITANJE -  Je li predstavnik stara dužan svake godine podnijeti financijsko izvješće o utrošku pričuve i kojim zakonom je to regulirano?

• ODGOVOR - Da, za prošlu godinu do 30.06. u tekućoj godini. To je obveza upravitelja, a predstavnik je dužan preuzeti od njega i dostaviti svakom suvlasniku.

Tekst je sponzoriralo Groupama osiguranje.

Pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Poslušajte i pogledajte zanimljivosti na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. Svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA, jednu od najaktivnijih grupa na društvenim mrežama. Pratite iskustva drugih, pitajte za mišljenje ostale članove, pomognite drugome.

A kada vam je uistinu potrebna konkretna pomoć za rješavanje problema, obratite nam se za SAVJET.