Koliki su troškovi prisilne naplate pričuve?

Pričuva se mora plaćati. To nije režija kao što su, primjerice, računi za plin, struju ili komunalne usluge. Pričuva je novac koji svaki suvlasnik uplaćuje na zajednički račun, a koji se koristi za redovne i izvanredne troškove zgrade, buduće projekte i ulaganja (obnova fasade, krova...). 

Ipak, iako suvlasnici redovito plaćaju pričuvu, postoje oni suvlasnici koji je ne plaćaju. Ako se ne plati pričuva, bilo bi dobro da predstavnik suvlasnika, a svakako upravitelj zgrade (temeljem odredbi Međuvlasničkog ugovora i Ugovora o upravljanju) upozori suvlasnika na dug. Međutim, nerijetko se dogodi da neki suvlasnici unatoč upozorenjima jednostavno ne plaćaju svoj dio pričuve za podmirenje zajedničke troškove. 

Nekada je za naplatu takvih dugova bilo potrebno podići tužbu na sudu i tamo potraživati sredstva što je iziskivalo dodatno vrijeme, ali i dodatne troškove za sudski postupak koji su na kraju opet plaćali suvlasnici koji su redovno podmirivali svoje obveze. Danas je dovoljno da upravitelj zgrade pokrene ovrhu na novčanim sredstvima tako da podnese prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (prijedlog se podnosi elektroničkim putem). Tada će Fina, prema donesenom javnobilježničkom rješenju, naložiti banci u kojoj dužnik ima račun naplatu duga na račun sredstava zajedničke pričuve.

Dakle, Upravitelj zgrade u ime i za račun suvlasnika stambene zgrade pokreće ovrhu na novčanim sredstvima za prisilnu naplatu zajedničke pričuve stambene zgrade. U pravilu, ovrha se pokreće prijedlogom za donošenje rješenja na temelju vjerodostojne isprave (vjerodostojna isprava je, u pravilu, račun ili izvadak iz poslovnih knjiga).

Ključno je naglasiti:

• Sve troškove pokretanja postupka prisilne naplate pričuve prvo plaćaju suvlasnici iz pričuve, no sve te troškove u konačnici PLATI DUŽNIK uvećano za kamate.

Jedini način da se troškovi izbjegnu jest ako dužnik plati svoj dug prije pokretanja postupka ovrhe ili će ih eventualno smanjiti ako dug (tražbinu) namiri odmah po donošenju rješenja o ovrsi kojeg donosi javni bilježnik.

U potonjem slučaju, dužnik će morati platiti samo nastale troškove ovrhovoditelja i javnog bilježnika, a predvidive troškove koji su vezani uz nastavak postupka naplate će izbjeći.

DVIJE VRSTE TROŠKOVA OVRHE

Postoje dvije vrste troškova provođenja postupka ovrhe kod javnog bilježnika

1. stvarni troškovi
2. predvidivi troškovi ovrhovoditelja i javnog bilježnika

Stvarni troškovi

Kao što i sam pojam kaže, riječ je o onim troškovima koji su nastali u nekom trenutku postupka. To znači da dužnik plaća ove troškove: 

• naknadu upravitelju za pokretanje postupka (ako je definirano Ugovorom o upravljanju)
• naknadu odvjetniku upravitelja 
• javnog bilježnika

Predvidivi troškovi

Sam naziv 'predvidivi' znači da postoji mogućnost da se oni ne ostvare. Tako će biti u slučaju da ovršenik nakon što dobije rješenje o ovrsi po njemu plati svoj dug zajedno s nastalim troškovima ovrhovoditelja (odvjetnika) i javnog bilježnika koji je donio rješenje o ovrsi.

Ako ovršenik nije postupio po nalogu za plaćanje sadržanom u rješenju o ovrsi, dužan je nadoknaditi predvidive troškove ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi jer tada ovrhovoditelj nastavlja s postupkom naplate kako bi namirio svoju tražbinu.

Predvidivi troškovi se isto tako dijele na predvidive troškove ovrhovoditelja (odvjetnika) i predvidive troškove javnog bilježnika.

• Predvidivi troškovi ovrhovoditelja (odvjetnika)

Ti su troškovi određeni po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a mogu se sastojati od:

• troška pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti koja se pribavlja od javnog bilježnika koji je donio rješenje o ovrsi
• troška izvansudske ovrhe
• troška dostave pismena

Kao što je već spomenuto, do naplate ovih troškova ne mora doći, do njih dolazi samo ako ovršenik ne plati dug po rješenju o ovrsi.

Tarifa određuje način vrednovanja, obračunavanja i plaćanja odvjetničkih usluga i izdataka koje su stranke dužne platiti odvjetniku ili odvjetničkom društvu, za radnje obavljene po punomoći ili rješenju nadležnog tijela. Troškovi zastupanja su odvjetničke usluge, uvećane za porez na dodanu vrijednost, i izdaci potrebni za obavljeni posao. Troškove zastupanja dužan je platiti naručitelj usluge (stranka).

Za svaku izvršenu radnju odvjetnik je dužan držati se Tarife i dužan je stranci izdati račun. Kodeks odvjetničke etike obvezuje odvjetnika da stranku upozna s približnim iznosom troškova zastupanja i upozoriti je na mogućnost da troškovi koji će joj biti određeni na teret protivne stranke budu manji od njegova računa. Odvjetniku pripada nagrada za sastavljanje prijedloga, a na temelju odvjetničke tarife. 

Predvidivi troškovi javnog bilježnika

Javni bilježnici određuju ovrhu na temelju vjerodostojnih isprava te imaju pravo na javnobilježničku nagradu, odnosno naknadu materijalnih troškova koji se mogu odnositi na troškove dostave ili poštanske usluge ili materijalne troškove papira i slično. Iste troškove prethodno predujmljuje ovrhovoditelj (odvjetnik).

Osim troškova zastupanja ovrhovoditelja po odvjetniku, kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju pripada i pravo na naknadu troškova javnobilježničke nagrade koja se određuje prema Pravilniku o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku.

Radnje javnog bilježnika su:

• zaprimanje prijedloga za ovrhu
• izdavanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
• prosljeđivanje prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke i dostavljanja rješenja strankama ovisno o visini postavljenog zahtjeva

Za navedene radnje pripada im javnobilježnička nagrada. A radnje su:

• zaprimanja prijedloga za ovrhu,
• slanja obavijesti ovršeniku,
• izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili
• prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke,
• prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga,
• donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno nakon rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave,
• dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti

Ako visina postavljenog zahtjeva iznosi do 6.600,00 eura, pripada javnobilježnička naknada u iznosu od 20,00 eura. 

Ako visina postavljenog zahtjeva iznosi preko 6.600,00 eura plaća se javnobilježnička naknada u iznosu od 20,00 eura i još 1 posto na razliku iznad 6.600,00 eura, ali ne više od 660,00 eura.

Trošak Fine

Financijska agencija (FINA) provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti. 

Sukladno članku 8. Pravilnika o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Uprava Fine cjenikom određuje iznos naknada iz Pravilnika, a Ministar financija daje suglasnost na cjenik. Izvod iz Cjenika nalazi se na njihovim web stranicama.

Upravitelj stambene zgrade u ime i za račun suvlasnika postupak ovrhe pokreće tako da putem elektroničkog sustava e-Ovrha Ministarstva pravosuđa i uprave podnosi prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

Istovremeno, svaki ovršenik može besplatno putem sustava e-Građani u svakom trenutku pristupiti podacima o eventualnim ovrhama koje provodi Fina, a ako i nema mogućnost pristupiti podacima elektroničkim putem, informacije može zatražiti na bilo kojem šalteru Fine, također bez naknade.

Projekt ZGRADOnačelnik.hr-a 'Ne budi neplatiša' podržava