režije
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
NE BUDI NEPLATIŠA

Koliko dugo treba čuvati plaćene račune?

Računi se čuvaju od jedne do čak deset godina. Duljina čuvanja računa zapravo je vrijeme dok ne nastupi zastara na neplaćeni račun. No uvijek postoji 'ali'... 

Pa platio sam taj račun! Zašto mi sada šalju opomenu pred ovrhu/rješenje o ovrsi?? Gdje sam stavio taj odrezak od računa? 

Jeste li se ikada našli u ovakvoj situaciji? Jeste li ikada platili račun, a onda vam za nekoliko mjeseci ili godina stigne obavijest da niste, a u međuvremenu ste bacili račun i odrezak u kojem se vidi da ste platili? Vjerojatno jest.

Stoga je potrebno čuvati račune i odreske plaćenih računa da, čak i da vam dođe ovakva obavijest, možete dokazati da ste platiti taj račun. 

Savjeti plaćanja računa

Ako koristite internet ili mobilno bankarstvo, lako možete u izvodima plaćanja pronaći taj konkretan račun koji (ni)ste platili. No, treba znati i kada ste ga platili, zar ne? Stoga preporučujemo da, bez obzira plaćate li internet ili mobilnim bankarstvom, na uplatnice koje ste dobili napišete datum kada ste platili i to spremite u svoj fascikl s računima (imate ga, je li tako? :-)).

  • Mobilno bankarstvo

Prilikom plaćanja mobilnim bankarstvom, uplatnice imaju barkodove koje je dovoljno (kroz aplikaciju) skenirati i već je kreiran nalog za plaćanje. Svakako preporučujemo da provjerite sve brojeve u nalogu i na uplatnici, čisto da nije došlo do neke pogreške (one su uvijek moguće).

  • Internet bankarstvo

Kada plaćate internet bankarstvom, možete izraditi predložak u kojemu unaprijed upišete sve potrebne parametre (IBAN tvrtke kojoj plaćate, model plaćanja, poziv na broj, opis i tako dalje). Naravno, u tom slučaju pazite koje brojeve upisujete prilikom plaćanja (da budu isti kao na uplatnici) da ne biste napravili krivu uplatu jer tada tvrtka kojoj plaćate račun neće dobro proknjižiti taj plaćeni račun i postoji vjerojatnost da će se knjižiti kao neplaćeni. A to će onda dovesti do opomene i daljnje procedure prisilne naplate.

Ako svoje režije plaćate na 'šalteru', bilo banke, pošte ili Fine (gdje možete plaćati povoljnije ili bez naknade za račune velikog broja komunalnih i drugih tvrtki), tada zapravo djelatnik sve odrađuje za vas, a vi samo (za svaki slučaj) provjerite 'štimaju li sve brojke'. 

Greške koje se događaju

Prilikom plaćanja računa, ponekad se dogode pogreške. Vrlo često je riječ o pogrešno utipkanom broju u modelu plaćanja i pozivu na broj. Ako se to dogodilo, često tvrtke kojima plaćate vjerojatno neće proknjižiti da ste taj račun platili i ta će im stavka ostati 'otvorena'. A to znači da će vas kontaktirati tvrdeći da niste platili račun i poslati opomenu.

Naravno, može se dogoditi i da ste zametnuli račun. Ponekad se svima dogodi da uzimajući račun iz poštanskog sandučića jednostavno ga pospreme na krivo mjesto i zaborave na njega. Naravno, uvjereni ste da ste ga platili, no nemate dokaz. I morate platiti račun.

Može se dogoditi i pogreška u tvrtkama kojima plaćate, pogotovo komunalnim tvrtkama koje imaju veliki broj korisnika. Netko je krivo proknjižio, krivo kliknuo ili nešto treće, i dogodi se. Zato ako ste platili taj račun, imate dokaz da ste platili, je li tako?

KOLIKO DUGO ČUVATI RAČUNE?

Kako biste bili sigurni da ste platili konkretan račun, predlažemo da čuvate račune i odreske provedenog plaćanja. Ako plaćate internet (ili mobilnom) bankarstvom bilo bi dobro na same uplatnice upisati datum kada ste platili konkretan račun i to spremiti u fascikl s ostalim računima i odrescima. 

Sve više računa stiže nam i mailom ili obavijest da je račun kreiran te ga je potrebno 'povući' sa servisa te tvrtke. Takve račune, primjerice, šalju HEPI, GPZ Opskrba, mobilni operateri i tako dalje. U većini slučajeva je riječ o uslugama koje sami očitavate. Tada ne bi bilo loše te račune spremiti u računalo kada ih platite, da ih imate za svaki slučaj. Važno je naglasiti da ćete u aplikacijama tih tvrtki vidjeti oznaku plaćeno ili ćete dobiti obavijest da ste platili. 

Čuvanje računa

JEDNU godinu:

  • isporučena električna energija
  • isporučena toplinska energija
  • plin
  • voda
  • dimnjačarske usluge
  • telefon i internet
  • mobitel
  • održavanje čistoće
  • isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva
  • radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika
  • pošta, telegraf i telefon za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima
  • pretplata na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena

TRI godine:

  • komunalna naknada
  • pričuva
  • grobna naknada
  • dopunsko zdravstveno osiguranje
  • najamnina
  • naknada štete

PET godina:

  • kazna za parking
  • ugovori o osiguranju života 

ŠEST godina

  • porezna obveza

DESET godina:

  • obveza nastala pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela

UVIJEK POSTOJI ALI...

No stručnjaci i financijski savjetnici kažu da bi trebalo račune čuvati i dulje od spomenutih dokova. Naime, znalo se događati da građani čuvaju račun (odrezak plaćenog računa) godinu dana, nakon čega bi ga bacili, a tvrtka bi pokrenula ovrhu unutar tog razdoblja. Ako se to dogodi, rješenje (prijedlog) o ovrsi često zna doći građaninu na adresu nakon tog perioda.

A onda se događa situacija da građanin nema dokaz plaćenog računa (jer ga je bacio), a ne može se pozvati na zastaru jer je tvrtka reagirala dok ona nije nastupila.

Stoga se predlaže da se računi i odresci, zapravo, čuvaju DESET GODINA. Zašto? Zato što je to vrijeme kad nastupa zastara za ovrhu

Važno je napomenuti da se zastara ne podrazumijeva nego se potrošač na nju treba pozvati tvrtki koja je izdala račun, i to pisanim putem. U slučaju pokretanja postupka prisilne naplate pred javnim bilježnikom ili sudom potrošač treba uputiti prigovor da će se pozvati na pravo na zastaru. 

UFB grupi Predstavnici suvlasnika članovi su komentirali - svoje račune čuvam zauvijek, u garaži/šupi imam račune stare 30 godina, za svaki slučaj. 

Ovrha

Ovrha na računima osobe (na novčanoj tražbini) provodi se dvjema ovršnim radnjama:

  • pljenidbom
  • prijenosom

Sukladno Ovršnom zakonu i Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Fina provodi ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama u kojima ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva, prema osobnom identifikacijskom broju (OIB) ovršenika.

Kod ovrhe na novčanim sredstvima u Fini, ovrha će se prestati provoditi ako ovrha nije naplaćena u cijelosti u roku od tri godine od datuma kada je primljena u Fini, a u zadnjih šest mjeseci nije bilo naplate po toj ovrsi u Fini.

ZGRADOnačelnik.hr nekoliko je puta pisao o ovrsi i modelima i načinima ovrhe, načinima plaćanja i zastari kroz projekt 'Ne budi neplatiša'

*Projekt ZGRADOnačelnika 'Ne budi neplatiša' podržava