komarac
Izvor: pixabay.com
DDD MJERE

Komarci, štakori, žohari, ose - kako ih se riješiti i kome se javiti

Deratizacija, dezinsekcija i dezinfekcija - to su mjere koje su propisane zakonima i pravilnicima. Neke plaća država, županija, grad ili općina, no neke moraju platiti suvlasnici sami ili iz pričuve. 

Miševi, štakori, žohari, komarci, ose, stršljenovi... Popis nametnika, štetočina i insekata je ogroman, a građani svake godine traže načina od nadležnih da se ti problemi riješe. I svake godine imamo priliku u medijima gledati iste kadrove i snimke zaprašivanja komaraca, pa dan dva nakon toga najezdu komaraca. Svake godine slušamo, gledamo i čitamo izjave nadležnih kako će problem biti riješen. I svake godine nije. 

Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, poznate i kao DDD mjere, dužna je provoditi svaka jedinica lokalne i regionalne samouprave. Točnije, svaka županija, grad i općina MORA osigurati provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Te mjere donose se na temelju Godišnjeg programa mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti kojeg donosi ministar zdravstva na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Na temelju tog programa, godišnji program mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti za područje općine, grada, županije, odnosno Grada Zagreba, donosi općinski načelnik, gradonačelnik, župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a na prijedlog nadležnog zavoda za javno zdravstvo.

Opće DDD mjere provode se u:

objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, odnosno u

  • građevinama, postrojenjima, prostorima, prostorijama, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju gospodarske djelatnosti
  • u djelatnostima na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije
  • objektima za javnu vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda te deponijima za odlaganje komunalnog otpada
  • u djelatnosti javnog prometa
  • u i oko stambenih objekata
  • na javnim površinama i javnim objektima u gradovima i naseljima te
  • drugim objektima od javnozdravstvene i komunalne važnosti

DEZINSEKCIJA

Dezinsekcija je skup različitih mjera koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije najmanje do praga štetnosti, zaustavljaju rast i razmnožavanje ili potpuno uništavaju nazočnu populaciju štetnih člankonožaca (Arthropoda) koji prenose uzročnike zaraznih bolesti, parazitiraju na tijelu čovjeka, uzrokuju alergijske reakcije, imaju toksično djelovanje ili su uznemirivači ili skladišni štetnici na hrani.

Dezinsekcija podrazumijeva i način sprječavanja ulaženja i zadržavanja štetnih člankonožaca (Arthropoda) na površine, u prostor ili objekt.

Preventivna dezinsekcija kao obvezna zakonska mjera sanitarne zaštite isključuje svaku eventualnu jaču infestaciju objekata štetočinama, a samim tim i sve negativne posljedice. Ona je ujedno i znatno jeftiniji način održavanja objekata, budući da su mjere suzbijanja uslijed svoje složenosti, metoda i potrošnje znatno većih količina sredstava, znatno skuplje.

Dezinsekcija, izvor: fuckala.hr 

Komarci

Gotovo ne postoji mjesto u Hrvatskoj koje nema problema s komarcima. Ti mali insekti toliko su iritantni da mnogi građani sa strepnjom dočekuju ljetne mjesece. Pogotovo građani Osijeka koji su u Hrvatskoj postali sinonim (ne)uspješne borbe protiv komaraca. 

Postoji više od 3000 vrsta komaraca koji žive od vrućih tropskih do hladnih sjevernih predjela. U Hrvatskoj su do sada pronađene 52 vrste komaraca. Posljednjih 15 godina u Hrvatskoj je prisutan tigrasti komarac (Aedes albopictus), invazivna vrsta koja se proširila na cijelo područje Hrvatske.

Tigrasti komarac je prilagodljiva vrsta, brzo se razmnožava i osvaja nova područja. Napasnik je koji bode tijekom dana, za razliku od većine vrsta na našem području koje su najaktivnije predvečer i u ranojutarnje sate.

Razvojni ciklus komarca (od jaja do odrasle jedinke) u proljeće traje, ovisno o temperaturi vode, približno tri ili četiri tjedna, a u vrućem ljetnom razdoblju za razvoj je potrebno manje od tjedan dana.

U proljeće se najprije pojavljuju vrste koje se razvijaju u šumskim područjima i na poplavnim površinama. Ove vrste sposobne su preletjeti velike udaljenosti kako bi došle do krvnog obroka. Tako u godinama s obilnim oborinama u proljeće komarci se pojavljuju u većem broju od podnošljivog, a njihova mjesta razvoja nisu samo područja nekog grada već udaljena poplavna područja.

Dolaskom toplijih dana i uz prisutnost dovoljne količine vode u okolišu, broj vrsta komaraca i njihovih legla u našoj okolini se povećava. Stoga je broj tih napasnih kukaca koji lete oko nas posljedica prisutnih uvjeta potrebnih za njihov razvoj, prije svega količine vode i temperature.

U naseljenim sredinama znatno im u tome pomaže čovjek jer često pogoduje njihovu razvoju. Na brojnost komaraca utječu i mjere koje se poduzimaju u njihovu suzbijanju.

Ovisno o vrsti, komarci se mogu razvijati u čistim i onečišćenim vodama, raznolikim prirodnim staništima i staništima koja su nastala utjecajem ljudi. Dvije su vrste staništa komaraca - prirodni i umjetni.

Prirodna legla komaraca mogu postati:

  • poplavne površine
  • kanali s vodom
  • udubine tla u šumama
  • lokve nastale nakon kiše
  • stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca
  • voda u dupljama drveća
  • mirni dijelovi tekućica

Prirodna legla su raznolika, aktivna uglavnom u proljeće. Tijekom ljeta većina legla presuši. Ako se dogodi plavljenje poplavnih površina tijekom ljeta, one postaju aktivna legla komaraca.

Umjetna legla komaraca mogu postati:

  • otvorene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve),
  • različiti predmeti u dvorištu i u okolišu u kojima se nakuplja kišnica,
  • gume na otvorenome u koje upada kiša,
  • začepljeni slivnici i oluci,
  • vaze na grobljima,
  • voda u pliticama lonaca za cvijeće,
  • nakupine vode na nepropusnim podlogama,
  • odbačen krupni otpad,
  • neodržavana jezerca i fontane te
  • različite slične nakupine vode

Zaštitita od komaraca

Tri su osnovna koraka u zaštiti od komaraca:

1. Osobna zaštita

  • Koristite repelente - sredstva koja odbijaju komarce. Među djelotvornim aktivnim tvarima u repelentima nalaze se DEET (NN-dietil-metatoluamid, 20-50%) i icaridin. Pridržavajte se uputa za korištenje repelenata
  • Pri boravku u području u kojem su komarci brojni nosite prikladnu odjeću svijetlih boja, dugih rukava i duge hlače.
  • Zaštitite prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postavite mreže iznad kreveta i dječjih kolica
  • Cijepljenjem se možemo zaštititi od nekih bolesti koje prenose komarci, ali to vrijedi za putovanja izvan Hrvatske 

2. Spriječite razvoj komaraca 

Uklonite legla komaraca u dvorištima i vrtovima.

Preuzmite edukativni letak: Spriječimo razvoj komaraca

Građani odgovornim ponašanjem mogu značajno utjecati na smanjenje broja komaraca u svojem okruženju (prvenstveno vrsta koje su brojne tijekom ljeta). Potrebno je ukloniti vodu koja može postati leglo komaraca.

Ako Vam tijekom ljeta dosađuju tigrasti komarci ili druge vrste komaraca, potrebno je pažljivo pregledati dvorište i pokušati pronaći legla komaraca. Tigrasti komarci najčešće lete u okolini mjesta gdje su se izlegli.

Što činiti?

  • Ukloniti nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda: kante, staklenke, igračke, odbačene predmete, automobilske gume te druge vrste posuda
  • Redovito (jednom tjedno) prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu
  • Spremnike za vodu u okućnicama i vrtovima zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom
  • U vaze za cvijeće na grobljima staviti pijesak ili zemlju, prirodno cvijeće zamijeniti umjetnim
  • Odlagati krupni otpad na za to predviđena mjesta, predmete odlagati tako da se u njima ne nakuplja voda
  • Održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca i fontane
  • Održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija)
  • Folije (cerade, tende i sl.) postaviti na način da na njima nije moguće zadržavanje vode
  • Propisno držati gume u vulkanizerskim dvorištima:
    • natkriti prostor na kojem se drže gume
    • redovito uklanjati gume koje se ne koriste
    • ako su gume nenatkrivene prazniti vodu iz guma, gume slagati u obliku piramide i prekriti ih
    • nepropusnom folijom tako da se na foliji ne zadržava voda
  • Održavati septičke jame, držati ih propisno zatvorene
  • Uređivati okućnice i vrtove, redovito kositi zelene površine i orezivati živice da se u njima što manje zadržavaju odrasli komarci.

Ako niste uspjeli pronaći legla komaraca u vašoj okućnici, možete pozvati u pomoć tvrtku zaduženu za suzbijanje komaraca na području vašeg stanovanja i potražiti pomoć. Tvrtka će obaviti izvit te pokušati pronaći legla komaraca i poduzeti potrebne mjere suzbijanja.

3. Pomozite u učenju i osvješćivanju zajednice

Tako bi borba protiv komaraca bila što uspješnija. Važno je sudjelovanje svakog pojedinca.

Preuzmite edukativni letak: Zaštitimo se od komaraca

Svaka županija, grad i općina ima popis tvrtki koje provode suzbijanje komaraca na svom području. Pored redovitih godišnjih zaprašivanja, građani se, ako i dalje primijete veću količinu komaraca, mogu javiti lokalnim županijskim, gradskim i općinskim uredima te zatražiti novo zaprašivanje.

Mravi

Potrebna je priprema prostora prije postupa dezinsekcije (sklanjanje hrane i suđa iz kuhinjskih elemenata koji bi mogli smetati prilikom izvođenja dezinsekcije, odmicanje namještaja od zida radi što bolje dostupnosti inficiranih prostora).

Preporuka je da djeca i kućni ljubimci ne bi trebali biti prisutni u stanu prilikom obavljanja DDD mjera. Nakon provjetravanja stana i sušenja sredstava (oko 30 min. - 1h) mogu se vratiti u tretirani prostor.

Tretirane površine poda i elemenata ne bi trebalo oprati bar četiri do pet dana, dok je insekticidni gel neotrovan za ljude te pruža dugotrajnu zaštitu bez potrebe za uklanjanjem iz prostora.

S obzirom na to da su mravi puzeći insekti ili kako ih neki zovu nametnici, preparat insekticida otopljen u vodi raspršuje se na podlogu zgrade ili domaćinstva gdje su mravi zabilježeni. Miris nanesenog preparat je neugodan za ljudski njuh i potrebno je provjetriti prostorije te ostaviti podlogu na kojoj je nanesen da se osuši radi što boljeg djelovanja na mrave.

U domaćinstvima se najčešće pojavljuju obični žuti mravi i faraonski mravi koji se vrlo lako i brzo dezinsekcijom mogu ukloniti iz objekta ili domaćinstva.

Cijena dezinsekcije mrava iznosi oko 350 / 400 kuna, ovisno o tvrtki koja se angažira.

Žohari

Žohari su se ponovo počeli masovno pojavljivati. No žohari ipak nisu dio programa obvezne dezinsekcije u gradovima Naime, programi dezinsekcije obuhvaćaju komarce, a deratizacija glodavce, odnosno miševe i štakore. 

Djelotvorno rješenje protiv žohara je, ako je riječ o stanovima, tretiranje cijele zgrade, svih stanova i zajedničkih prostorija. Za to se valja obratiti tvrtkama specijaliziranim za poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Pojedinačna borba po stanovima dat će kratkoročne rezultate, ali potom će se oni pojaviti u migraciji s drugih katova. 

Potrebno je unaprijed razmišljati i provoditi mjere kako bi se uopće spriječilo pojavljivanje žohara:

  • izbjegavanje nepospremljenih ostataka hrane, nezatvaranje kanti
  • podrumi su idealno mjesto za njihovo razmnožavanje, posebice oni vlažni, mračni i nečisti.
  • zajedničke prostore u zgradi čistite kako bi se onemogućili uvjeti za razmnožavanje žohara.
  • ako se pojave žohari, vlasnicima stanova se savjetuje obratiti upravitelju, a mogu se izravno obratiti i pružateljima usluge deratizacije za provedbu tretmana ondje gdje je to potrebno

Kao i kod mrava, potrebna je priprema prostora za dezinsekciju. Vrijede ista pravila boravka i provjetravanje prostora. 

Cijena dezinsekcije žohara iznosi oko 350 / 400 kuna, ovisno o tvrtki koja se angažira.

No, za razliku od mrava, proces suzbijanja žohara je mukotrpan. Riječ je o procesu koji zahtijeva temeljitu pripremu i višestruki postupak uništavanja samih žohara upotrebom različitih sredstava i tehnologija, ali gotovo je nemoguće njihovo istrebljenje već se radi suzbijanja na biološki minimum.

Suzbijanje žohara

  • prskanje protiv žohara (špricanje žohara ili zaprašivanje žohara-korištenje insekticida u tekućini)
  • zadimljavanje, dimljenje protiv žohara (suhi aerosol)
  • klopke, lovke protiv žohara (feromonske ili mamci)
  • zamagljivanje protiv žohara (magla protiv žohara-hladno-ulv ili toplo-vlažni aerosol)
  • prašenje prahom za dezinsekciju (može sadržavati dijatomejsku zemlju i hormone)
  • geliranje protiv žohara - gel za žohare (hranidbeni mamac s insekticidom)

Ose i stršljeni

Dolaskom ljeta, ose, pčele i stršljeni kreću u potragu za hranom. U toj potrazi obilaze naš stol s doručkom, voćem, sokom i sličnim namirnicama, pri čemu nerijetko dolazi i do neugodnih uboda koji kod alergičnih osoba mogu biti i fatalni.

Uništavanje osa i stršljena treba biti ciljano i ograničeno kako se ne bi usmrtilo neku vrstu pčele ili bumbara. Istrebljivanje, uklanjanje ili otklanjanje osa iako dobro zvuči nije moguće, a čak nije ni poželjno jer i one obavljaju korisnu funkciju u prirodi. 

Uništavanje osa spada u rizične intervencije. Jedina intervencija iz područja dezinsekcije koja je rizičnija od ove je uništavanje gnijezda stršljena. Pravila za uklanjanje stršljena važe i za uklanjanje osa. 

Gnijezdo osa nalazi se na različitim mjestima:

  • tavanu
  • roletama
  • zidu
  • terasi
  • potkrovlju
  • zemlji
  • dimnjaku

Ose i stršljeni aktivni su u proljeće i sve do kraja jeseni. Ako se u zakasni s uklanjanjem gnijezda, one postaju sve opasnije. 

Ako primijetite ose i stršljenove na javnim površinama, obratite se lokalnim gradskim / općinskim uredima. 

Za uklanjanje osa i stršljenova u privatnim objektima i površinama možete se obratiti lokalnim zavodima za javno zdravstvo ili ovlaštenim DDD tvrtkama. Popis s kontaktima u cijeloj Hrvatskoj možete preuzeti OVDJE.

DERATIZACIJA

Deratizacija je skup mehaničkih, fizikalnih, bioloških i kemijskih postupaka i mjera kojima je cilj suzbijanje i trajno eliminiranje štetnih glodavaca iz određenog prostora.

Deratizacija je obavezna temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i temeljem Zakona o veterinarstvu.

Koliko se često provodi deratizacija?

Preporuka je deratizaciju preventivno provoditi dva puta godišnje:

  • u proljeće, nakon zimske hibernacije glodavaca kada glodavci lutaju u potrazi za hranom ne bi li nadoknadili potrošene zalihe kao i zbog povećane količine oborina i podizanja podzemnih voda uslijed topljenja snijega, a koje tada napune podzemne kanale i gnijezda glodavaca.
  • u jesen, kada glodavci počinju skupljati zalihe hrane i hraniti se više ne bi li stvorili energetsku 'potkožnu rezervu' i podnijeli hladnoću te također zajedno s potomstvom prespavali zimu
  • interventno i protuepidemijski kod enormnog povećanja populacija glodavaca ili prirodnih katastrofa

Glodavci, izvor: fuckala.hr

Tko plaća deratizaciju?

Općine i gradovi dužne su osigurati financijska sredstva za provođenje mjera preventivne deratizacije kao posebne mjere u rokovima propisanim Programom mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama (...) (NN br. 128/11, 62/18).

Preventivna i obvezna preventivna deratizacija

  • u stambenim objektima i neposrednom okolišu,
  • na javnoprometnim i na javnim zelenim površinama (trgovima, parkovima, na obalama vodotoka) te
  • deponijima otpada

obvezno je DVA puta godišnje u dinamici da se

  • proljetna akcija deratizacije uvijek provodi tijekom ožujka, travnja i svibnja
  • jesenska akcija deratizacije provodi se uvijek tijekom rujna, listopada i studenog što je uvjetovano biologijom i etologijom štetnih glodavaca.

Kako bi se održavao biološki minimum štetnih glodavaca razdoblje između dvije akcije ne bi smjelo biti dulje od šest, odnosno najviše osam mjeseci.

Provedba sustavne deratizacije u i oko stambenih objekata te stručni nadzor nad provedbom kojeg provodi nadležni Zavod za javno zdravstvo može se financirati iz sredstava komunalne naknade ako je Odlukama o komunalnoj naknadi propisano da su sredstva komunalne naknade namijenjena za financiranje deratizacije.

Ako ne postoje dostatna proračunska sredstva za financiranje provedbe mjera sustavne deratizacije, a kako bi se osigurala cjelovitost i opravdala svrsishodnost provedenih mjera, općine i gradovi mogu Odlukom o provedbi mjera suzbijanja štetnika kao mogućnih prijenosnika zaraznih bolesti na području svoje nadležnosti odrediti da se provođenje mjera sustavne deratizacije u i oko stambenih objekata financira iz sredstava pričuve sukladno Uredbi o održavanju zgrada koja propisuje:

  • da se sredstva zajedničke pričuve koriste za održavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade u graditeljskom i funkcionalnom stanju, a između ostalog i za dezinsekciju i deratizaciju zajedničkih prostora zgrade i posebnih dijelova zgrade kada se obavlja u cijeloj zgradi u cilju trajnog otklanjanja štetočina i gamadi

Neovisno o Odluci općine i grada o načinu financiranja, tijekom provođenja mjera sustavne deratizacije suvlasnici se obvezno trebaju pridržavati slijedećih naputaka:

  • surađivati s izvoditeljima koji provode suzbijanje štetnih glodavaca tako da im daju sve tražene informacije i omoguće pristup u sve prostore gdje je potrebno izložiti zatrovane mamce
  • iz dvorišta i podruma ukloniti smeće, osobito otpatke hrane
  • onemogućiti malodobnoj djeci i kućnim ljubimcima pristup mjestima na kojima je postavljen zatrovani mamac za štetne glodavace
  • ne smiju dirati niti premještati zatrovane mamce!

DEZINFEKCIJA

Nažalost, pandemija koronavirusa sve nas je naučila o tome što je dezinfekcija. Dezinfekcija je skup različitih mjera koji se provode s ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja ili uklanjanja većine mikroorganizama, a provodi se mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim mjerama.

  • Mehaničke mjere dezinfekcije podrazumijevaju mehaničko uklanjanje mikroorganizama s radnih površina, predmeta ili u prostoru kao samostalne metode uklanjanja mikroorganizama, odnosno stvaranja preduvjeta za uspješno provođenje drugih postupaka dezinfekcije, a provode se struganjem, metenjem, odmašćivanjem i pranjem, filtracijom, ventilacijom i taloženjem
  • Fizikalne mjere dezinfekcije podrazumijevaju uporabu topline (suha ili vlažna) koje svojim djelovanjem uništavaju, usporavanju rast i razmnožavanje ili uklanjaju većinu mikroorganizama
  • Kemijske mjere dezinfekcije podrazumijevaju uporabu kemijskih tvari, odnosno dezinficijensa, koje svojim djelovanjem uništavaju, usporavanju rast i razmnožavanje ili uklanjaju većinu mikroorganizama

Gdje se provodi kemijska dezinfekcija?

Uništavanje patogenih mikroorganizama dezinficijensima, sukladno uputama proizvođača, kod mjera kemijske dezinfekcije PROVODI ovlašteni izvoditelj DDD mjera i to za: 

  • sustave za kondicioniranje zraka, sustave za komprimirani zrak, ventilacijske sustavi, zrakovode i filtere najmanje 2 puta godišnje postupkom vlažnog zamagljivanja u vrijeme kada je objekt zatvoren; 1 puta prije preuzimanja novoga objekta ili ponovnog otvaranja, tj. ovisno o mikrobiološkom nalazu ponoviti postupak
  • sustave vodoopskrbe (javni vodovod) za protok pitke vode 1 puta prije prvog korištenja ili ponovnog korištenja (sezonski objekti) uz prethodnu provjeru da sustav vodoopskrbe ne propušta
  • tzv. slijepe završeci u sustavu vodoopskrbe, dijelovi izvan uporabe, rezervni kotlovi ili spremnici za vodu koji su serijski povezani s bojlerom u uporabi te dijelovi cijevi, tornjevi ili bazeni izvan funkcije najmanje 4 puta godišnje uz prethodnu provjeru da sustav vodoopskrbe ne propušta
  • spremnike, vodospreme, cisterne ili zdence s pitkom vodom te brodske tankovi ili gumene spremnici za transport vode 1 puta nakon postupka sanacije ili kod prve uporabe, tj. ovisno o mikrobiološkom i nalazu fizikalno-kemijskih analiza ponoviti postupak
  • bazene sa slatkom, termalnom i morskom vodom te aquaparkove koji se koriste za kupanje ili rekreaciju pučanstva sukladno važećim zakonski propisima
  • prijevozna sredstva za masovni prijevoz putnika najmanje 2 puta godišnje
  • prijevozna sredstva za prijevoz hrane (catering i sl.) 1 puta prije prvog korištenja, najmanje 4 puta godišnje i nakon dugog nekorištenja uz obvezno provođenje svakodnevne dezinfekcije koju provodi vlasnik ili posjednik vozila kao svakodnevni proces rada radi održavanja osnovne higijene i mikrobiološke čistoće vozila
  • putničke ili transportne zrakoplove isključivo sukladno naputcima Međunarodne zrakoplovne federacije ili zrakoplovne kompanije čiji zrakoplov podliježe dezinfekciji (Ebola, SARS, MERS i sl.)
  • zaštitnu opremu koja se koristi pri prikupljanju leševa ili ekshumaciji nakon svakog korištenja
  • ronilačku opremu uvijek prije prvog korištenja, poslije dugog skladištenja ili popravaka nakon ronjenja u zagađenoj vodi i kod pojavnosti akutnih gnojnih ili gljivičnih oboljenja
  • osobnu zaštitnu opremu dišnog sustava (maske, polumaske, respiratori itd.) ako ih koristi više osoba, kod prve uporabe ili nakon dugotrajnog nekorištenja ili kod pojave respiratornih oboljenja
  • odjeću i obuću koja se daje u humanitarne svrhe jednokratno prije svake isporuke na zahtjev zemlje uvoznice
  • obuću te sportsku opremu i rekvizite koji se iznajmljuju i/ili koriste u sportsko-rekreacijskim centrima te dječjim igraonicama, saune, ležišta i sjedišta u kozmetičkim i wellness salonima uvijek prije prvog korištenja, najmanje jednom godišnje ili ovisno o epidemiološkim indikacijama te nakon dugog nekorištenja uz obvezno provođenje svakodnevne dezinfekcije koju provodi iznajmljivač kao svakodnevni proces rada radi održavanja osnovne higijene i mikrobiološke čistoće odjeće, obuće, sportske opreme i rekvizita
  • prostore i zemljište jednokratno, ali isključivo ako su na njemu bili smješteni zarazni materijali, u slučaju raspada ljudi i životinja, ispusta fekalnih masa te u izvanrednih okolnostima (potresi, poplave)

Obvezna dezinfekcija

Obveznu dezinfekciju kao opću mjeru obvezni su provoditi korisnici obvezatnih DDD mjera:

  • na površinama
  • u prostorima ili objektima
  • kao svakodnevni i kontinuirani proces u održavanju higijene osobnog ili poslovnog prostora te
  • održavanja higijene prostora i mikrobiološke čistoće pribora, predmeta, opreme, površina, prostora i u objektima.

Dezinfekciju kao opću mjeru, osim svakodnevne dezinfekcije iz koja se provodi zbog osiguravanja sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta odvodnje otpadnih voda, balastnih voda te odlaganja otpadnih tvari, provode pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i druge pravne osobe ako udovoljavaju propisanim uvjetima.

Preventivna dezinfekcija

Preventivna dezinfekcija radi se zbog sprečavanja pojave zaraznih bolesti, a u slučaju pojave zaraznih bolesti radi se kao obvezna preventivna dezinfekcija.

Preventivne mjere koje se provode radi smanjenja rizika od pojave legionarske bolesti u sredstvima javnoga prijevoza, hotelsko - ugostiteljskim objektima te svim drugim objektima od javne namjene provode se sukladno naputcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U slučaju pojave legionele poduzimaju se zakonom propisane preventivne i protuepidemijske mjere.

Naravno, u gore navedenim mjerama nisu napisana pravila oko koronavirusa, no o tome smo već pisali ovdje.