Nasljeđivanje i režije - Koraci nakon smrti vlasnika nekretnine

Nakon smrti vlasnika nekretnine, pokreće se redoviti sudski postupak. Ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti kada sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih. 

Nakon završetka ostavinske rasprave, sud donosi rješenje o nasljeđivanju kojim utvrđuje tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle druge osobe.

Kada je riječ o nekretninama u ostavinu ulaze sve nekretnine ostavitelja bez obzira jesu li one uknjižene i bez obzira na mjesto gdje se nalaze.

Nakon što se donese Rješenje o nasljeđivanju i pravomoćnosti, javni bilježnik ili sud koji je vodio postupak ostavinske rasprave po službenoj dužnosti uputit će pravomoćno Rješenje na provedbu u zemljišne knjige nadležnog Općinskog suda kako bi se vlasništvo prenijelo na vlasnike. 

Režije

Kada se novi vlasnik nekretnine (nasljednik) uknjiži u zemljišne knjige, tada je obvezan 'prebaciti' režije na svoje ime i OIB. S vlasničkim listom dokazuje da je vlasnik nekretnine, a s Rješenjem o nasljeđivanju dokazuje da je preuzeo sva prava i obveze od prijašnjeg vlasnika. 

Kako bi se novi vlasnik osigurao da ga u budućnosti neće iznenaditi neki dug, trebao bi kontaktirati komunalna društva, tvrtke koje su pružale usluge električne energije/plina/toplane, upravitelja zgrade, telekom kompanije, pa čak i banke. U principu, postupak je gotovo identičan kao nakon kupnje nekretnine. 

Primjerice, iz GPZ - Opskrbe kažu da u slučaju smrti vlasnika nekretnine koji je ujedno evidentirani kupac, odnosno korisnik, nasljednici ili pravni slijednici dužni su obavijestiti opskrbljivača o smrti dosadašnjeg kupca i promjeni vlasništva te dostaviti dokaz kako bi se napravila promjena (rješenje o nasljeđivanju, ZK izvadak).

Tada novi vlasnik 'čisti' dosadašnje dugove i 'zatvara' sva stanja. I traži potvrdu da su svi dugovi plaćeni. Bilo bi dobro znati i sve rokove zastare, odnosno koliko dugo treba čuvati račune.

Nakon toga, prebacuje sve režije (obračunska mjerna mjesta,...) na svoj OIB. Tada će svi računi glasiti na novoga vlasnika. 

Nema nasljednika? 

Često se dogodi da postupak nasljeđivanja 'zapne', bez obzira koji razlog tog 'zapinjanja' bio. U tom slučaju, nema novog nasljednika, režije se ne mogu prebaciti i održava se status quo dok se god se netko ne upiše kao novi vlasnik nekretnine. 

Ako netko nije isključio struju, plin ili grijanje u tom stanu, računi će stizati. Ne mogu se odjaviti ni neke komunalne usluge jer ih nema tko odjaviti (vlasnik je preminuo, a nema nasljednika). A jedna obaveza ne može se nikako odjaviti, a to je pričuva. 

Što se tiče komunalne naknade i naknade za uređenje voda, iz zagrebačkog GSKG-a napominju da je komunalna naknada i naknada za uređenje voda obveza vlasnika odnosno korisnika nekretnine te bez obzira na činjenicu što vlasnik, odnosno korisnik nije upisan u zemljišne knjige obveznik je plaćanja komunalne naknade i naknade za uređenje voda.

Ako je vlasnik/obveznik plaćanja komunalne naknade i naknade za uređenje voda preminuo, a nije imao nasljednika, prema čl. 20. Zakona o nasljeđivanju ostaviteljeve nekretnine prelaze na općinu odnosno grad na čijem se području nalaze (tzv. ošasna imovina). S obzirom da dug ostavitelja/obveznika nije moguće 'naplatiti', kada vlasnik nekretnine postane općina ili grad, dug se otpisuje.

Ako preminuli ima nasljednike, prema Zakonu o nasljeđivanju, oni odgovaraju za ostaviteljeve dugove, a u slučaju kad ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva. Kao jedan od instrumenata naplate dospjelih dugovanja i osiguranja tražbine također se primjenjuje i upis založnog prava na nekretninu.

Iz zagrebačkog GSKG-a objašnjavaju kako imaju dosta slučajeva dužnika koji su preminuli, a u kojima ostavinski sporovi ne budu pokrenuti uopće ili traju i 20 godina. U takvim slučajevima kao vlasnika i dalje u evidenciji vode preminulu osobu. S obzirom na to da se protiv preminule osobe ne može pokrenuti ovrha, dugovanja za pričuvu samo se povećavaju i stoje na redovnom dugovanju. 

Kada dođu do podataka kroz komunikaciju s predstavnicima suvlasnika da postoji nekretnina, a da nema nasljednika, šalju dopis sudu ili javnom bilježniku kako bi se ostvarila mogućnost za utvrđivanje ošasne ostavine kada nekretnina prelazi u vlasništvo Grada Zagreba (ako je stan u Zagrebu). To je dugotrajan proces koji se ne može požuriti, ali se može svako malo pitati javnog bilježnika u kojoj je fazi s donošenjem rješenja. 

Bilo kako bilo, do ovrhe ne mora doći jer postoje razni mehanizmi i mogućnosti sprječavanja prisilne naplate. Ako do ovrhe i dođe u ovakvim slučajevima, oni koji su tu ovrhu i pokrenuli imaju razne mogućnostu na raspolaganju. Jedna od njih je upis zabilježbe na nekretninu (dakle riječ je o prisilnom zasnivanju založnog prava, bez mogućnosti pokretanja ovrhe na nekretnini) jer tako sprječava zastara i novi vlasnik (nasljednik) morat će platiti nastale dugove. 

Projekt ZGRADOnačelnik.hr-a 'Ne budi neplatiša' podržava