OPTIKA U ZGRADI - Sve što trebate znati za uvođenje nove tehnologije

Razvoj tehnologije doveo je do toga da danas gotovo svi u zgradama imaju internet, brzine tog interneta rastu sve više, usluge su sve kvalitetnije. Da bi svaki suvlasnik (i stanar) dobio uslugu interneta i televizije u svome stanu, u ulazu zgrade moraju biti provučeni kabeli. Kako se mijenja tehnologija, sve više se postavljaju optički kabeli koji, em osiguravaju veću brzinu usluge, em se manje vide nego 'klasični' kabeli.

U Facebook grupi Predstavnici suvlasnika nekoliko je članova postavilo pitanje o telekom operatorima i 'optici'  iz čega se razvila rasprava o postavljanju kabela, mrežnoj infrastrukturi u zgradi i tako dalje. Stoga smo odlučili pitati HAKOM (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) nekoliko pitanja.

Naime, u zakonskoj se regulativi pojavio i novi pojam - Operator zgrade. Može li zgrada biti operator zgrade, tko je to, kakvi su uvjeti, tko može i pod kojim uvjetima 'provlačiti kabele' kroz zgradu?

ŠTO ZGRADE MOGU?

PRVA OPCIJA - telekom 'postavlja optiku'

Već je počelo nuđenje besplatnog postavljanja svjetlovodnih instalacija po zgradama u Hrvatskoj. Telekom operatori obilaze zgrade i nude suvlasnicima bolju tehnologiju.

Zgrada, odnosno predstavnik suvlasnika temeljem odluke natpolovične većine suvlasničkih udjela, može potpisati Ugovor s jednim tekom operatorom koji će im besplatno u zgradi postaviti svjetlovodnu instalaciju.

Problem

• Kada jedan telekom operator 'provuče' optičke kabele u zgradi, on  postaje operator zgrade te upravlja i održava tu infrastrukturu.
• Kada dođe drugi ili treći telekom operator, on bi u pravilu, trebao koristiti već postavljenu optičku infrastrukturu uz naknadu.

No to se ne događa jer drugi, treći telekom ili odustaje od nuđenja usluge temeljene na optici ili nudi besplatno postavljanje još jedne optičke infrastrukture u zradi. Naime, u mnogim zgradama u raznim gradovima u Hrvatskoj se događa da su sva tri velika telekom operatora postavila vlastitu optičku infrastrukturu u jednoj zgradi.

Savjet

Razmotrite sve opcije ponude i pokušajte donijeti za sve suvlasnike najbolju odluku.

DRUGA OPCIJA - zgrada samostalno 'postavlja optiku'

'Zgrada' može o vlastitom trošku postaviti svjetlovodnu infrastrukturu. Dakle, može angažirati izvođača koji će 'provući' optičke kabele po zgradi i do svakoga stana.

Cijena tih usluga nije jeftina, kreće se (za zgradu od četiri kata sa 16 stanova) između 12.000 i 16.000 kuna (bez materijala).

U ovom slučaju, zgrada može naložiti upravitelju da bude 'operator zgrade'. Tada upravitelj održava svjetlovodnu instalaciju u zgradi.

Problem

U ovome slučaju, zgrada ulazi u rizik. Naime, kada bi zgrada o vlastitom trošku 'provukla' optičke kabele, tada bi telekom operatori morali plaćati naknadu zgradi za korištenje te infrastrukture.

Plaćanje naknade telekom operatori mogu odbiti i tada zgrada ostaje u neobranome grožđu jer je uložila u novu tehnologiju od koje ni zgrada ni suvlasnici nemaju ništa. Točnije, niti zgrada može dobiti naknadu za korištenje svjetlovodne infrastrukture, niti suvlasnici mogu dobiti uslugu (TV i internet) temeljenu na najmodernijoj tehnologiji.

Savjet

Ako se zgrada želi upustiti u samostalno postavljanje svjetlovodne infrastrukture, bilo bi dobro prije samog postavljanja infrastrukture tražiti mišljenje (predugovor) telekom operatora je li spreman platiti naknadu i koliku za korištenje te infrastrukture.

Svakako je bolje da zgrada samostalno 'provede' optičke kabele, no izlaže se riziku da niti jedan telekom operator neće htjeti korisnicima te zgrade nuditi uslugu temeljenu na optici.

EU pravila nalažu da svaki korisnik mora dobiti uslugu, ali ne i razinu tehnologije koja se koristi.

NOVE INSTALACIJE

Da bi krajnji korisnici (građani) imali dostupan širokopojasni pristup brzinama iznad 100 Mbit/s, neophodno je svjetlovodne niti (optičke kabele) dovesti do prostora krajnjeg korisnika. U slučaju kada se krajnji korisnik nalazi u višestambenoj (poslovnoj) zgradi s puno suvlasnika, to podrazumijeva postavljanje novih svjetlovodnih instalacija na zajedničkim dijelovima zgrade. 

Operator (telekom kompanija) koji ima potrebu i želi postavljati svjetlovodne instalacije unutar zgrade obvezan je prije postavljanja sa suvlasnicima sklopiti ugovor. 

HAKOM je:

• s jedne strane operatorima smanjio nepotrebne troškove koji proizlaze iz multipliciranja instalacija unutar zgrada
• s druge strane zaštitio imovinu suvlasnika od nagrđivanja unutrašnjeg izgleda zgrade nepotrebnim postavljanjem više instalacija

propisima obvezao operatore, koji grade/postavljaju svjetlovodne distribucijske mreže, da:

• u zgradama koje se nalaze u području obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže (SDM), a nemaju svjetlovodnu instalaciju, ugovore sa suvlasnicima postavljanje instalacije unutar zgrada do svakog stana/poslovnog prostora u zgradi.

Takvim ugovorom operator (telekom kompanija) postaje 'operator zgrade' u smislu Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te je:

• obvezan dati pristup svjetlovodnim instalacijama svim drugim operatorima što suvlasnicima (odnosno korisnicima stana/poslovnog prostora) omogućuje slobodan izbor operatora usluge.

S druge strane svim operatorima je na taj način omogućeno pružanje usluga svim krajnjim korisnicima bez potrebe da postavljaju vlastite svjetlovodne instalacije unutar zgrada.

U brošuri koju je HAKOM napravio u suradnji s Koordinacijom udruga stanara RH (KUSRH), Udrugom upravitelja zgrada te operatorima koji grade svjetlovodne distribucijske mreže, objašnjeni su detalji postavljanja svjetlovodne instalacije u zgrade. Brošuru možete preuzeti OVDJE.

Dvije su osnovne faze postavljanja 'optičkih kabela':

1. gradi se i postavlja svjetlovodna distribucijska mreža (od distribucijskog čvora do zgrade)
2. postavlja se svjetlovodna instalacija u zgradi 

Svaki investitor koji u naseljima postavlja svjetlovodnu distribucijsku mrežu, to mora prijaviti HAKOM-u koji to objavljuje na svojim internetskim stranicama. Interaktivnu kartu gdje se, u kojim rokovima i tko uopće postavlja svjetlovodnu distribucijsku mrežu možete vidjeti OVDJE.

Tko je tko i što radi?

Operator (telekom kompanija) - kompanije koje postavljaju svjetlovodne mreže u gradovima. Tri su najveća - HT, A1 Hrvatska i Telemach koji vlastitim novcem postavljaju mrežu po naseljima do zgrada.

• Svi operatori javnih komunikacijskih mreža imaju pravo, na temelju sporazuma o pristupu s vlasnicima ili nositeljima prava korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade, o vlastitom trošku uvesti svoju mrežu do pristupne točke te pristupiti bilo kojoj postojećoj fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade (na primjer kanalice) radi postavljanja elektroničke komunikacijske mreže velike brzine, ako je udvostručavanje fizičke infrastrukture unutar zgrade tehnički neizvedivo ili gospodarski neučinkovito.

• Ako ne postoji fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži velike brzine, svaki operator javne komunikacijske mreže ima pravo završiti svoju mrežu u prostorijama krajnjeg korisnika usluga, uz njegovu suglasnost te uz uvjet da se pritom na najmanju moguću mjeru svede utjecaj na privatnu imovinu trećih osoba.

Operator zgrade - pravna ili fizička osoba koja postavlja svjetlovodnu instalaciju u zgradi (može to biti i telekom kompanija) koja je odgovorna za održavanje i upravljanje svjetlovodnim instalacijama u zgradi temeljem prava vlasništva, ugovora s vlasnicima ili upraviteljem zgrade.

Predstavnik suvlasnika - kontaktira ga telekom kompanija (investitor) i nudi mu sklapanje sporazuma (ugovora) o postavljanju svjetlovodne instalacije u zgradi. Saziva sastanak suvlasnika na kojemu se većinom suvlasničkih udjela predlaže odluka o sklapanju ugovora. Temeljem te odluke, potpisuje ugovor s telekom kompanijom. Ako suvlasnici ne donesu odluku i ne prihvate ponudu investitora, mogu dogovoriti postavljanje svjetlovodne instalacije s drugim izvođačem. 

Suvlasnici - donose odluku o postavljanju svjetlovodne instalacije u zgradi natpolovičnom većinom suvlasničkih udjela. 

OBAVEZE koje je propisao HAKOM

• HAKOM je obvezao operatore, koji postavljaju svjetlovodne distribucijske mreže, da u području obuhvaćenom izgradnjom sa suvlasnicima zgrada ugovore postavljanje instalacije do svakog stana/poslovnog prostora.
• Ova obaveza vrijedi za sve zgrade koje nemaju postavljenu svjetlovodnu instalaciju u području izgradnje.
• Takvim ugovorom operator postaje 'operator zgrade' te je obavezan dati pristup svjetlovodnim instalacijama svim drugim operatorima, a suvlasnicima, odnosno korisnicima omogućuje se slobodan izbor operatora usluge.
• Operatorima na tržištu je na taj način omogućeno pružiti uslugu svakom korisniku bez potrebe postavljanja vlastite svjetlovodne instalacije unutar zgrade s već izgrađenom svjetlovodnom mrežom.

Zgrada kao objekt ne može biti operator jer nije pravna niti fizička osoba, no zgrada može imati operatora zgrade. Tu je glavni problem u tome što zgrada nema OIB. 

Operator zgrade je, temeljem OVOG pravilnika, pravna ili fizička osoba koja je:

• odgovorna za održavanje i upravljanje svjetlovodnim instalacijama (kolokvijalno rečeno optički kabeli) u zgradi
• temeljem prava vlasništva, ugovora s vlasnicima ili upraviteljem zgrade

Za postavljanje svjetlovodne instalacije u zgradi HAKOM ne izdaje dozvolu, a mogu je postavljati ovlašteni izvođači te vrste radova.

Isto tako, suvlasnici sami mogu organizirati postavljanje optičkih kabela u zgradi i to o vlastitom trošku, odnosno trošku zgrade.

Prema članku 24.b Zakona o elektroničkim komunikacijama vlasnici ili drugi nositelji prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade moraju, uz pravične i nediskriminirajuće uvjete, uključujući i cijenu, udovoljiti svakom razumnom zahtjevu za pristup koji su podnijeli operatori javnih komunikacijskih mreža.

Pretpostavka je da su postojeća priključenja korisnika neke zgrade izvedena prema sporazumima koji su sklapani u skladu s propisima. U pravilu, korištenje instalacije zgrade, koja je sastavni dio zajedničkih dijelova zgrade se ne naplaćuje.

U pravilu, vlasnici zgrade nisu voljni o svom trošku postaviti elektroničku komunikacijsku instalaciju te su stoga često operatori prisiljeni postavljati o svom trošku tu instalaciju.

ZAKLJUČAK

Dakle, imaju li operatori pravo tražiti od vlasnika zgrade da o svom trošku postavi instalaciju, odgovor je da, ali ga ne mogu prisiliti, osim:

• u slučaju da zgrada, koja se nalazi u području gradnje svjetlovodne distribucijske mreže, nema svjetlovodnu instalaciju, operator svjetlovodne distribucijske mreže je obvezan sa suvlasnicima zgrade ugovoriti:
• postavljanje
• održavanje
• upravljanje svjetlovodne kućne instalacije

do svake pojedine korisničke jedinice u toj zgradi.

Što ako pojedini suvlasnici u zgradi žele optiku?  

Ako operator javne komunikacijske mreže ima potrebu po zajedničkim dijelovima zgrade postaviti fizičku infrastrukturu i mrežu samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika usluga, obvezan je o tome:

• dostaviti predstavniku suvlasnika pisanu obavijest te
• ponudu za sklapanje sporazuma o izgradnji fizičke infrastrukture i pristupne točke za potrebe cijele zgrade.

U slučaju neprihvaćanja ponude za sklapanje sporazuma, suvlasnici mogu zabraniti postavljanje fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika usluga isključivo ako:

• postoji odgovarajuća zajednička fizička infrastruktura unutar zgrade ili
• suvlasnici (u roku od 60 dana od dana kada je predstavnik suvlasnika zaprimio pisanu obavijest o namjeri postavljanja takve fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika usluga) o vlastitom trošku postave odgovarajuću zajedničku fizičku infrastrukturu za potrebe cijele zgrade.

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.