dug
Izvor: Tumisu/Pixabay
NE BUDI NE PLATIŠA

Ovrha i zastara - kako spriječiti 'propast' naplate

Zastara za neplaćenu pričuvu može se spriječiti, i to ne samo pokretanjem postupka ovrhe. Ima još jedna mogućnost. 

Kada se pričuva ne plaća, to mnogima stvara problem. Zgrada dobiva manje novca za održavanje i potencijalne investicije, upravitelj ima manje manevarskog prostora, a suvlasnik koji pričuvu ne plaća itekako može biti u problemu.

ZGRADOnačelnik.hr nekoliko je puta pisao o ovrsi i modelima i načinima ovrhe kroz projekt 'Ne budi neplatiša'

Postupak ovrhe

Iz Ministarstva pravosuđa i uprave kažu da je člankom 22. Ovršnog zakona propisano da se ovrha određuje na temelju ovršne i vjerodostojne isprave.

Dakle, ako se radi o dospjeloj, a neutuženoj tražbini (dakle kada nešto nije plaćeno na vrijeme) s osnove pričuve suvlasnici ili upravitelj zgrade utužuju pričuvu u ime i za račun svih suvlasnika na način da podnose prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.

Odvjetnik Petar Petrić iz odvjetničkog društva Petrić & Kajić ističe:

  • imajući u vidu zakonsku definiciju da je zajednička pričuva namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova i poboljšanje nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova, aktivno legitimirani za pokretanje postupaka su suvlasnici nekretnine
  • prema aktualnoj sudskoj praksi, ne moraju svi suvlasnici biti ovrhovoditelji odnosno tužitelji
  • u sudskim postupcima radi naplate zajedničke pričuve dovoljno je da je samo jedan od suvlasnika ovrhovoditelj odnosno tužitelj

Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku putem sustava e-Ovrha.

Nakon što sustav zaprimi prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, on se automatski povjerava u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.

Ako je prijedlog za ovrhu uredan i osnovan, javni bilježnik će ovršenika obavijestiti o tome da je pokrenut ovršni postupak radi prisilne naplate pričuve.

Ako ovrhovoditelj u roku od petnaest dana od slanja obavijesti ne povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će izdati rješenje o ovrsi i dostaviti ga strankama.

  • Uz navedeno, ukazuje se i na to da su suvlasnici i upravitelj zgrade dužni plaćanje pričuve tražiti isključivo na račun zajedničke pričuve, a ne na vlastite račune (stav sudske prakse).

Odvjetnik Petar Petrić iz odvjetničkog društva Petrić & Kajić napominje:

  • rješenjem o ovrsi nalaže se ovršeniku isplatiti ovrhovoditeljima određeni iznos s pripadajućom kamatom
  • ovrha se u pravilu određuje općenito na imovini ovršenika radi namirenja tražbine ovrhovoditelja
  • ako protiv navedenog rješenja ovršenik izjavi prigovor:
    • prvostupanjski sud rješenjem stavlja izvan snage navedeno rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha
    • ukida sve provedene radnje
    • rješava da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga
  • u daljnjem parničnom postupku sud odlučuje o tome ostaje li platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika u cijelosti ili djelomično na snazi, odnosno ukida li se u cijelosti ili djelomično.

Zabilježba na nekretnini

Ako suvlasnici odnosno upravitelj zgrade raspolažu ovršnom ispravom

  • pravomoćnim rješenjem o ovrsi od javnog bilježnika
  • sudskom presudom
  • drugom ispravom propisanom u članku 23. OZ-a

mogu se prisilno naplatiti sredstvima i na predmetima ovrhe propisanima OZ-om, prvenstveno izravnom naplatom na novčanim sredstvima ovršenika suvlasnika putem Financijske agencije (članak 209. OZ-a).

Uz navedeno, s obzirom na to da je riječ o tražbinama (dugu) čiji iznos glavnice najčešće ne prelazi iznos od 40.000 kuna, ovrha na nekretnini neće biti dozvoljena.

Kako spriječiti zastaru?

Međutim, iz Ministarstva pravosuđa napominju da, iako je nedavnim izmjenama OZ-a, povišen iznos za koji se ne može pokrenuti ovrha na nekretnini: 

suvlasnicima, odnosno upravitelju zgrade, dana je mogućnost

osiguranja tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava,

bez mogućnosti pokretanja ovrhe na nekretnini i

   time otklonjena mogućnost da za pravomoćno utvrđenu tražbinu nastupi zastara!    


Isto tako, često se postavlja pitanje tko plaća pričuvu ako je više suvlasnika na jednoj nekretnini. Naime, suvlasnik određenog stana je dužan, bez obzira što je suvlasnik na tom stanu samo u jednom suvlasničkom dijelu, platiti pričuvu u cjelokupnom iznosu, a regresno se naplatiti prema ostalim suvlasnicima tog stana.

Projekt ZGRADOnačelnik.hr-a 'Ne budi neplatiša' podržava