Prvo stan, pa sve ostalo: Što Hrvatska može naučiti od Pule i Genta u borbi protiv beskućništva?

Pametni gradovi danas nisu samo tehnološki napredni, oni su i suosjećajni. Digitalne platforme, održivi urbanizam i IoT sustavi pomažu u upravljanju prometom i energijom, no istinski pametan grad pokazuje svoju snagu u brizi za najranjivije. Primjeri iz 2024. godine jasno pokazuju kako se inovacije mogu usmjeriti na pomoć beskućnicima, ljudima koji su izgubili sigurnost, dostojanstvo i dom.

U članku na portalu Pametni gradovi pronašli smo primjere uspješnih praksi iz europskih i američkih gradova i saznali kako bi se takve ideje mogle primijeniti u hrvatskim urbanim sredinama - od razine grada, pa sve do ulaza u stambenu zgradu. Jer dom počinje s vratima, ali sigurnost i prihvaćenost grade se zajednički, u svakodnevici.

Gradovi koji mijenjaju pravila igre

Gent: Male kuće, veliki početak

U belgijskom Gentu pokrenut je projekt izgradnje 11 "robusnih kuća" za dugotrajne beskućnike. Svaka kućica površine 36 četvornih metara dizajnirana je tako da zadovolji osnovne životne potrebe: privatnost, grijanje, kuhinju, sanitarni čvor i, što je ključno, mogućnost trajnog stanovanja. Ove kuće nisu skloništa već trajni domovi, a projekt je dio šireg EU programa ROOF, koji se zalaže za rješavanje beskućništva kroz smještaj, a ne privremena rješenja.

Uz kuće dolazi i psihosocijalna podrška, ključna stavka bez koje stanovanje ne bi bilo održivo.

San Francisco: Smještaj za najugroženije

Grad San Francisco uveo je plan privremenih smještaja za osobe koje boluju od ovisnosti i mentalnih bolesti, prepoznajući kako su upravo te ranjive skupine često isključene iz klasičnih modela pomoći. Plan uključuje gotovo 300 novih kreveta na pet različitih lokacija, s ciljem stabilizacije, liječenja i osamostaljivanja.

San Antonio: Trajno stanovanje uz podršku

U Teksasu, projekt "The Commons at Acequia Trails" pokazuje snagu kombiniranja stambenih i društvenih politika. Osim što nudi 201 pristupačan stan, kompleks uključuje zdravstvene i edukacijske usluge te mogućnost zapošljavanja. Ovdje ljudi ne dobivaju samo "ključ", već i priliku za novi život.

Hrvatska perspektiva: Ima li pameti (i suosjećanja) u našim kvartovima?

U Hrvatskoj je pitanje beskućništva još uvijek marginalizirano. Iako se prema podacima Ministarstva rada i socijalne politike procjenjuje da beskućnika ima između 2.000 i 3.000, njihova prava i pristup uslugama često ovise o volji lokalne zajednice.

Ali nije Hrvatska bez primjera dobre prakse. Jedan od svjetlijih primjera je grad Pula, koji je 2023. godine krenuo s modelom „Housing First“ u suradnji s udrugom AjA. Za razliku od tradicionalnog pristupa koji zahtijeva da se osoba „prvo sredi“ pa tek onda dobije smještaj, ovaj model kaže: prvo stan, pa onda terapija, posao i društvena reintegracija. Stan kao temelj dostojanstva. Pula tako postaje pozitivan primjer kako "mali grad" može ponuditi veliko rješenje.

U Zagrebu su u tijeku pilot projekti prenamjene gradskih prostora za potrebe privremenog stanovanja, ali i dalje bez sveobuhvatne strategije.

Uloga upravitelja i suvlasnika: Možemo li pomoći i mi?

Iako se na prvi pogled čini da beskućništvo nije pitanje zgrada i ulaza, stvarnost je drugačija.

Zgrade u Hrvatskoj često imaju prazne prostore (bivše kućepaziteljske stanove, neiskorištene podrume), a neke zgrade zapuštene su do te mjere da same postaju privremena skloništa za beskućnike. Upravo tu se otvara prostor za organizirane akcije, poput:

postavljanja donacijskih ormarića u zajedničkim prostorijama s osnovnim higijenskim potrepštinama
suradnje s lokalnim centrima za socijalnu skrb u identificiranju osoba u riziku od gubitka doma
sudjelovanja u programima preventivne stanogradnje, npr. stavljanje slobodnih stanova u funkciju putem društveno odgovornog najma.

Upravitelji zgrada i suvlasnici mogu biti dio rješenja, ne tako da izravno rješavaju problem, već tako da ga ne ignoriraju. Održavanje zajedničkih prostora, uključivanje u lokalne savjete i prepoznavanje ljudi u riziku - to su male, ali moćne akcije.

Tehnologija ne pomaže bez srca, ali ni srce bez strukture

Biti dio pametnog grada ne znači samo imati digitalne vodomjere i LED rasvjetu. Pametni gradovi nisu oni koji imaju najviše senzora, već oni koji prepoznaju stvarne potrebe svojih građana, uključujući i one bez adrese. Beskućništvo se ne rješava s vrha, već u susjedstvu, zgradi, ulazu. Iskustva gradova poput Genta, San Francisca i Pule pokazuju da je moguće, ali samo ako postoji volja, podrška i suradnja.

Zato je važno da svi dionici, od gradskih vlasti do upravitelja zgrada i suvlasnika, prepoznaju svoju ulogu u stvaranju boljih zajednica. Jer jedno je sigurno: nitko ne bira biti beskućnik, ali svi možemo izabrati pomoći.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

ZGRADOnačelnik.hr je početkom 2025. godine počeo provoditi projekt STANOVANJE PO MJERI koji će isticati ključne izazove priuštivog i održivog stanovanja, otvarati rasprave, nuditi rješenja te utjecati na poboljšavanje susjedskih odnosa, a što će u konačnici stvoriti bolje uvjete za život i potaknuti inovativna rješenja za stanovanje. Samo kroz priuštivo, održivo ali i stabilno (financijski i međuljudski) stanovanje možemo doći do STANOVANJA PO MJERI čovjeka.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Stanovanje po mjeri.

Projekt STANOVANJE PO MJERI podržavaju:

INSTITUCIONALNI PARTNERI