Ptice i ptičji izmet po zgradama - evo kako riješiti problem!

U Facebook grupi Predstavnici suvlasnika u nekoliko je navrata postavljeno pitanje - tko rješava problem s pticama i s ptičjim izmetom po zgradama, balkonima, terasama. Evo nekoliko postavljenih pitanja: 

- Imam susjedu koja ostavlja kruh za ptice kojeg ima i po zemlji u većim količinama. Prave nered i po drugim prozorima. Koja je institucija nadležna za takve stvari? 

Odgovori su bili (pokušajte i sami odgovoriti):

• komunalni redari
• sanitarna inspekcija
• gradski ured
• sami suvlasnici

- Pozdrav svima i molim savjet; ovo je kuhinjski prozor u stanu moga sina (slika desno). Više puta smo zatražili od predstavnika suvlasnika da riješi problem golubova, ponuda postoji ali na žalost uvijek ima, po njegovu mišljenju, važnijih stvari koje treba napraviti. Postoji li način da rješimo ovaj problem i izvor zaraze?

ZGRADOnačelnik.hr je kontaktirao nekoliko institucija i tražio odgovor na jednostavno pitanje - tko i na koji način rješava problem ptica i ptičjeg izmeta po stambenim zgradama? 

Odgovor Državnog inspektorata

Državni inspektorat nam je odgovorio da je ova tema u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. 

Napominju da čl. 66. Zakona o zaštiti prirode za hvatanje i/ili ubijanje zavičajnih i strogo zaštićenih vrsta izričito kaže da je zabranjena uporaba sredstava koja mogu prouzročiti njihovo lokalno nestajanje ili značajan poremećaj njihovih populacija, kao što su:

• žive, oslijepljene ili osakaćene životinje koje se koriste kao mamci
• odašiljači zvuka
• električne i elektroničke ubojite ili omamljujuće naprave
• umjetne svjetleće naprave
• zrcala i druge zasljepljujuće naprave
• naprave za osvjetljavanje cilja
• optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike
• eksplozivi
• mreže koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne
• zamke koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne
• samostrijel
• otrovi i otrovni ili omamljujući mamci
• istjerivanje životinja iz skloništa plinom ili dimom
• poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja
• a za ptice dodatno i stupice, mreže, zamke, kuke i lijepak

Iznimno se od odredbi ovoga članka navedena sredstva mogu koristiti u situacijama i uz uvjete predviđene člankom 155. stavkom 1. istog Zakona uz dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, također nije nadležno za pitanja koja smo postavili.

S divljim životinjama u urbanim područjima postupa se sukladno Zakonu o lovstvu, što je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, a jedinice lokalne (regionalne) samouprave mogu donositi Programe zaštite divljači na svom području.

Odgovor Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nadležno je za očuvanje strogo zaštićenih divljih vrsta pa se jedinke strogo zaštićenih vrsta iz prirode, koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane, zbrinjavaju u oporavilištima za divlje životinje koje financira to Ministarstvo. Također, Ministarstvo nadležno je za štetu od strogo zaštićenih vrsta pa tako i štetu od strogo zaštićenih vrsta ptica.

Međutim, vrste ptica kao što su galebovi klaukavci, gradski golubovi, vrapci, čvorci, vrane su česte vrste koje nisu strogo zaštićene.

Siva vrana, vrana gačac, čavka, svraka i šojka su vrste pernate divljači pa se njima gospodari sukladno Zakonu o lovstvu, a na područjima izvan lovišta, odnosno unutar naselja prema programu zaštite divljači koji donosi jedinica lokalne samouprave.

Na sve ostale vrste ptica iz prirode koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske primjenjuju se zabrane propisane Zakonom o zaštiti prirode, kojim je zabranjeno namjerno hvatanje i ubijanje ptica, uznemiravanje u vrijeme razmnožavanja i podizanja mladih, uništavanje ili uzimanje jaja, uništavanje ili uklanjanje gnijezda. Ove zabranjene radnje iznimno se mogu odobriti dopuštenjem ovog Ministarstva u interesu javnog zdravlja i sigurnost ljudi. 

Zahtjev za izdavanje dopuštenja podnosi pravna ili fizička osoba provoditelj navedenih radnji ili subjekt koji organizira provedbu navedenih zabranjenih radnji. Neovlašteno postavljanje otrova u okolišu kazneno je djelo sukladno Kaznenom zakonu RH. Ovakve radnje su opasne ne samo za životinje, nego ugrožavaju cjelokupnu prirodu uključujući i ljudsko zdravlje i živote.

Za aktivnosti sprečavanja dolaska i boravka ptica na krovištima, balkonima, tavanima i sličnim prostorima, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nije nadležno.

Kako se zaštititi od napada vrana, možete pročitati OVDJE.

Odgovor iz udruge BIOM (organizacija civilnog društva koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom)

Krunoslav Bošnjaković iz Udruge BIOM poručuje da se udruga bavi zaštitom i očuvanjem živog svijeta, s fokusom na divlje vrste ptica i njihova staništa te pokušava osigurati suživot ljudi i ptica u gradovima. Neke su se vrste ptica u značajnoj mjeri prilagodile životu u urbanim sredinama što sa sobom i donosi određene probleme.

Hranjenje ptica

Udruga Biom ne podržava hranjenje divljih ptica tijekom čitave godine, a pogotovo ne na mjestima gdje mogu predstavljati zdravstveni rizik za građane. Kako bi se ptice hranilo, potrebno je

• osigurati odgovarajuće uvjete, odnosno sigurno mjesto na koje ptice mogu sletjeti i ondje jesti
• redovito čistiti izmet koji potencijalno predstavlja rizik za prijenos bolesti, prije svega među pticama, a samo u rjeđim slučajevima i na ljude.

Hranjenje ptica zimi podržavaju, no ne u naseljenim zgradama, nego na zelenim površinama na kojima ne dolazi do ovakvih mogućih zdravstvenih rizika.

Prevencija

Pri prevenciji dolazaka ptica na balkone postoje različita rješenja, poput mreža ili šiljaka, koja onemogućavaju slijetanje i gniježđenje na mjestima na kojima ljudima ptice smetaju ili im predstavljaju rizik. Onemogućavanje slijetanja ptica smatramo boljim rješenjem od rušenja gnijezda, što je puno češća praksa, usto i zakonom zabranjena ako se provodi u vrijeme gniježđenja, kažu iz Udruge.

Za sprečavanje gniježđenja koriste se i sprejevi, repelenti čiji miris ptice odbija.

• Dakle, korištenje mreža, šiljaka i sprejeva je dozvoljeno, dok je korištenje otrova zakonom zabranjeno.
• Ako se želi spriječiti gniježđenje, mreža treba biti postavljena od kasne zime (druga polovina veljače) do sredine ljeta.

Zaraza

Slučajevi zaraze ljudi putem ptičjeg izmeta iznimno su rijetki, ali određena opasnost ipak postoji. Rizik predstavljaju uglavnom bakterije (salmonela, Campylobacter, patogeni sojevi E. coli) kojih se mora unijeti dovoljna količina u organizam da bi došlo do zaraze te plijesan Cryptococcus koja se može naći u izmetu golubova i čvoraka, a koja tek u većim količinama može potencijalno dovesti do zaraze.

Temeljito pranje ruku nakon doticaja s izmetom dovoljno je da se zaraza ovim patogenima izbjegne. Stanovnici zgrada trebali bi povremeno čistiti izmet ptica te i tako održavati čistoću, odnosno svoje zdravlje i izgled svog okoliša.

Odgovor iz Zoološkog vrta u Zagrebu

Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta u Zagrebu, napominje da je dužnost lokalnih uprava briga, među ostalim, i o divljim životinjama koje žive na njezinu području. Bolesne i ozlijeđene životinje u Zagrebu preuzima terenska ekipa Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu i odvozi u oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba gdje se životinjama pruža odgovarajuća veterinarska i ostala potrebna skrb. Zdrave životinje žive u suživotu s građanima.

Urbana biološka raznolikost Zagreba iznimno je bogata. U gradu žive, pogotovo u njegovim zelenim dijelovima, mnogobrojni kukci, zmije, ježevi, šišmiši, lisice, srne… U bliskom suživotu s ljudima živi i velik broj ptica – od vrabaca i golubova do vrana, sova i vjetruša. Sve životinje vole jednostavan pristup hrani, pa mnoge ptice za život odabiru lokacije gdje ih ljudi hrane ili ostavljaju otvorene spremnike za otpad. Sustavno, kaže, educiraju građane da svojim ponašanjem utječu na brojnost životinja u svojem susjedstvu.

• Ako ne žele naseljavanje ptica u potkrovlja, te prostore trebaju imati zatvorene i u dijelove pročelja i krova koji su pogodni za naseljavanje ptica, postaviti odgovarajuće zaštite.
• Kako bi se spriječilo naseljavanje ptica u stabla, potrebno je orezivati njihove krošnje. To se radi u jesen i rano proljeće. Orezivanjem grana sprječava se gniježđenje ptica. Građani tako trebaju uređivati stabla u svojim dvorištima, a lokalne se uprave brinu o onima na javnim površinama.
• Urbane populacije ptica mogu se nadzirati i pticama grabežljivicama, tj. uz pomoć sokolara.

ZGRADOnačelnik.hr je kontaktirao brojne gradove i komunalna društva diljem Hrvatske, a samo neki su odgovorili.

Odgovori gradova i komunalnih društava

Iz Grada Virovitice poručuju: 

• Grad u pravilu ne intervenira na privatnom vlasništvu.
• Komunalnom redarstvu za sada nisu propisane ovlasti osim ako se problem širi na javnu površinu.

Iz Grada Zaboka poručuju:

• Grad Zabok do sada nije imao upita za tako nešto, niti posjeduje Odluku po kojoj bi se to reguliralo.
• Za navedeno, ako se radi o višestambenim zgradama, morate se obratiti predstavnicima i upravitelju zgrade, dok privatne objekte rješavate isključivo s fizičkim zaprekama da ptice ne mogu sletjeti.

Također, neki gradovi poput Rovinja, Novigrada i Poreča su počeli rješavati problem prekomjerne populacije galebova koristeći humanu metodu postavljanja tzv. lažnih jaja u njihova gnijezda, a, a što rezultira time da galebovi nakon što vide da nema mladih nakon nekog vremena (rezultati postupka nisu odmah vidljivi) napuštaju navedenu lokaciju. Uz to, dugo sjedi na jajima, pa je njegova aktivnost po gradu smanjena.

Također na nekim područjima, poput Zadra i Poreštine, se vrši praćenje, kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi te vraćanje galeba iz urbanog područja na njegovo primarno stanište (otočići i hridi).

Odgovor upravitelja i predstavnika suvlasnika

Dražen Pomper direktor i vlasnik tvrtke za upravljanje - Monel i predstavnik suvlasnika u svojoj zgradi, kaže:

• Ne vidim iz kojeg razloga bi komunalne službe čistile privatnu imovinu.
• Što može sanitarna, veterinarska inspekcija, komunalno, policija? Ništa, radi se o privatnoj imovini, brinite se sami za svoju čistoću.
• Ako se suvlasnici dogovore, iz pričuve se može plaćati i spremanje nečijeg stana te 'peglanje veša', ali tek kad se podmire svi troškovi održavanja zajedničkih dijelova. Naravno ako će se pričuva trošiti za čišćenje nečijeg stana treba 100 posto suglasnosti.
• Kako doći do prostora koji nije nastanjen, ili do prostora gdje vlasnik ne smatra to problemom i ugrožava zdravlje svih? Sudskim putem zatražiti 'privremenu mjeru' zbog ugrožavanja zdravlja.
• Kako prevenirati dolazak ovih ptica na zgrade i balkone? Staviti mrežu!
• Smiju li suvlasnici sami čistiti izmet s obzirom da prijete brojne zaraze? Smiju, to je njihova imovina, a mogu i nekog platiti ako im se ne da čistiti!

Odgovor iz tvrtke koja se bavi zaštitom od ptica

Iz iskustva koje su stekli baveći se ovim poslom posljednjih 20 godina Snježana Grabušić, direktorica i vlasnica tvrtke Agoram kaže da se sve svodi na jedno – dogovor suvlasnika. Naime, odlukom koju donesu (natpolovičnom većinom suvlasničkih udjela, op.a.), mogu iz pričuve platiti čišćenje ptičjeg izmeta s prozora i balkona, postavljanje mreža ili iglica pa čak se može postaviti i elektropulsni sistem.

- Riječ je o mehaničkoj zaštiti koja se sastoji od plastičnih nosača koji se učvrste na podlogu, a na koje se postave inox šipke. Kada ptica sleti na te šipke osjeti blagi strujni udar (ništa opasno, ptice ne može ozljijediti) i ona odleti i više se ne vraća. Isto tako, jako efikasan sistem mehaničke zaštite su mreže koje se postavljaju na balkone ili druge dijelove na zgradama. Postoji više vrsta mreža, a prozirne mreže odobravaju i konzervatori za postavljanje na objekte koji su zaštičena kulturna baština - kaže Grabušić. 

Prema njezinom iskustvu, predstavnik suvlasnika je taj koji ili pokreće inicijativu ili saziva sastanak na kojemu se o tome odlučuje. No, može bilo koji suvlasnik pokrenuti inicijativu, bitno je da postoji odluka o tome. No, u zgradama u kojima nema suglasja, u kojima suvlasnici ne žele rješavati ove stvari, onda problemi ostaju.

Isto tako, savjetuju suvlasnicima da u odredbe Kućnoga reda napišu da je zabranjeno hraniti ptice (osim naravno ako je riječ o kućnim ljubimcima poput papiga ili kanarinaca). U protivnom, suvlasnik je sam dužan pokriti troškove sanacije štete i čišćenja ptičjeg izmeta po zgradi, balkonima ili prozorima. Naime, jako je veliki problem kada susjedi hrane ptice (ponajviše se tu misli na golubove) jer onda one stalno dolaze očekujući hranu.

Sanitarna inspekcija?

Da, može se pozvati sanitarna inspekcija, kaže Grabušić iz Agorama, no oni izlaze na teren samo u teškim slučajevima. Sjeća se, jednom su imali primjer gdje je jedna starija gospođa u svome stanu hranila golubove, otvorila bi balkonska vrata i prozore da golubovi mogu slobodno ući u stan. Iz stana se širio nesnosan smrad. Pozvana je sanitarna inspekcija, izašli su na teren. Gospođa je na podu u stanu imala nekoliko centimetara debeli sloj ptičjeg izmeta. Pozvana su njezina djeca i jedva je gospođa pristala da ode u dom.

KAKO RIJEŠITI PROBLEM?

S obzirom na sve navedeno, suvlasnicima zgrada koji imaju problem s pticama i ptičjim izmetom, predlažemo slijedeće korake:

1. Suvlasnik koji ima problem ili predstavnik suvlasnika sazivaju sastanak
2. Održati sastanak suvlasnika u kojem će točke dnevnoga reda glasiti:
1. Rješavanje problema s pticama
2. Dopuna Kućnoga reda
3. U Odluci koja se donosi piše: 
1. Suvlasnicima stambene zgrade zabranjuje se hranjenje ptica u zajedničkim prostorijama
2. Suvlasnici sambene zgrade, kao i stanari te iste zgrade, ne smiju u svojim stanovima i balkonima hraniti ptice (osim ako su kućni ljubimci, za što imaju sve potvrde nadležnog veterinara)
3. Ako suvlasnik ili stanar stambene zgrade u svom stanu ili balkonu hrani ptice (koji nisu kućni ljubimci za koje ima sve potvrde nadležnog veterinara), dužan je platiti svu štetu i nered koje ptice koje hrane naprave na zajedničkim prostorima kao i ostalim dijelovima zgrade 
4. Predstavnik suvlasnika naručuje čišćenje i sanaciju štete od tvrtke koja se bavi čišćenjem
5. Za donošenje odluke o nastaloj šteti i neredu, potrebna su dva potpisa - predstavnika suvlasnika i drugog suvlasnika u zgradi te fotografije štete i nereda
6. Temeljem toga, zadužuje se Upravitelj zgrade za izdavanje uplatnice suvlasniku u iznosu čišćenja i sanacije nereda i štete 
4. Odluka o Kućnome redu - u odredbe kućnoga reda uvrstiti članak u kojemu će pisati:
1. Suvlasnicima stambene zgrade zabranjuje se hranjenje ptica ili bilo kojih drugih životinja koje nisu kućni ljubimci u zajedničkim prostorijama
2. Suvlasnici sambene zgrade, kao i stanari te iste zgrade ne smiju u svojim stanovima i balkonima hraniti ptice ili bilo koje druge životinje (osim ako su kućni ljubimci, za što suvlasnik ili stanar ima sve potvrde nadležnog veterinara)
3. Ako suvlasnik ili stanar stambene zgrade u svom stanu ili balkonu hrani ptice ili ostale životinje (koje nisu kućni ljubimci), dužan je platiti svu štetu i nered koje ptice koje hrane naprave na zajedničkim prostorima kao i ostalim dijelovima stanova zgrade 
5. Angažirati tvrtku, stručnu tvrtku, koja će na zgradu postaviti zaštitu od ptica 
6. A ako postoji u zgradi prostor koji nije nastanjen ili gdje vlasnik ne smatra to problemom i ugrožava zdravlje svih, tražiti sudskim putem 'privremenu mjeru' zbog ugrožavanja zdravlja.

NAPOMINJEMO - Ove se navedene odluke donose NATPOLOVIČNOM VEĆINOM suvlasničkih udjela i to u godišnjem planu održavanja zgrade i tek kada financije zgrade dozvole da se podmire svi troškovi održavanja zajedničkih dijelova.

Pročitajte i:
VRANE - Napadaju ljude samo iznimno, evo kako se zaštititi
Ako se gnijezdo vrana nalazi u vašoj okolini, pošaljite zahtjev za uklanjanje
Ako imate rodino gnijezdo na krovu, možete dobiti novce
Komarci, štakori, žohari, ose - kako ih se riješiti i kome se javiti
Ose, stršljeni, pčele, bumbari - Koja je razlika i što nakon uboda
I vas vole komarci? Pogledajte kako ih se riješiti
Trikovi i metode - kako se riješiti dosadnih muha