- Što se tijekom studenog 2024. radilo po pitanju obnovljivih izvora energije
- Što je potrebno napraviti da se postigne stanovanje za dostojanstvo čovjeka
- Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
- Treba li razmišljati o povratku stambenih štedionica u Hrvatskoj?
- Rješava se problem star 70 godina - izrađeni su Registar stanova i Program mjera
- Uloga Temeljnih zahtjeva za građevine u novom Zakonu
- Stambene zadruge: Novi početak starog modela?
- Što su tihe i mirne djelatnosti koje će moći "raditi" u stanovima i zgradama?
- Mogu li energetska obnova i učinkovitost bez sufinanciranja?
- MARKOVIĆ - Moramo imati porez na nekretnine, ali ne pod ovakvim uvjetima
Kod izvođenja energetske obnove višestambenih zgrada u odnosu na obiteljske kuće u osnovi nema značajne razlike, ako takve projekte promatramo kroz osnovni zadatak – poboljšanje energetske učinkovitosti objekta. O ovoj su temi, u ime Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS), tekst napisali Ivica Vlahek, Voditelj tehničko-informativne službe, JUB, i Vladimir Lovrić, Prodajno-tehnički savjetnik, Chromos-Svjetlost.
I zgrade i kuće nakon zahvata trebaju osigurati značajne uštede svojim vlasnicima u energetskim potrebama te povećati ugodnost stanovanja. Propisi koji reguliraju principe energetske učinkovitosti su jednaki bez obzira na veličinu stambenog objekta. I za jedne i za druge vrste zgrada vrijedi da izolacija pročelja (vanjskih zidova, prozora i vrata) mora zadovoljiti zahtjeve Tehničkog propisa o racionalnoj upotrebi energije i energetskoj učinkovitosti u zgradama (NN 128/15, 70/18, 73/18, 86/18) i102/20). Ti zahtjevi su detaljno pojašnjeni u propisu i osnova su za projektiranje toplinsko izolacijskih sustava. S druge strane sam propis postavlja minimalne zahtjeve u pogledu parametara energetske učinkovitosti na zgradama, što znači da manje od propisanog nije dozvoljeno, ali više od toga je poželjno ili potrebno u slučaju konkuriranja za dobivanje subvencija na ugradnju energetski učinkovitih fasadnih sustava. Drugim riječima, ako planiramo zahvate na poboljšanju toplinskih svojstava na postojećim zgradama, osnova je tehnički propis, a ako kandidiramo za subvencije FZOEU-a onda su zahtjevi oštriji, odnosno zahtijevaju dostizanje boljih energetskih parametra u odnosu na Tehnički propis.
Temeljni zahtjevi za zgrade
Međutim osim propisa koji definiraju energetska svojstva zgrade, njeno gospodarenje energijom i očuvanje topline, prilikom energetske obnove potrebno je voditi računa i o ostalim temeljnim zahtjevima za zgrade koji su navedeni u Zakonu o gradnji. Za radove na energetskoj obnovi to su prije svega zahtjevi za sigurnost u slučaju požara i zaštita od buke. Upravo zbog u ova zadnja dva spomenuta zahtjeva pojavljuju se razlike u postupcima obnove i izboru materijala između višestambenih zgrada i jednostambenih ili obiteljskih kuća.
Danas dostupna tehnološka rješenja u energetskoj obnovi zgrada baziraju se na dvije vrste obloga na pročeljima:
- ETICS sustave
- ili ventilirane sustave fasada.
Kod ETICS sustava princip je da se sve komponente toplinskog sustav ugrađuju na vanjske zidove objekta lijepljenjem, sa završnom obradom tankoslojnim zaštitno-dekorativnim žbukama. Ventilirane fasade su tehnološka rješenja kod kojih je toplinska izolacija pričvršćena na vanjskom zidu, a između izolacije i završne obloge (različite vrste zaštitno dekorativnih elemenata) nalazi se zrak koji cirkulira. Jedno i drugo rješenje ima svojih pozitivnih i negativnih elemenata, od kojih je često prevladavajući problem cijene, ventilirane fasade su značajno skuplje od ETICS sustava.
ETICS sustavi su primjenjivi na višestambenim zgradama i na obiteljskim kućama, ali izbor materijala treba biti u skladu s propisima, za višestambene zgrade to je Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara, kojim je definirano koje vrste toplinske izolacije su primjenjive za ugradnju na takvim objektima. Navedenim pravilnikom zgrade su razvrstane u podskupine prema zahtjevnosti zaštite od požara, pri čemu je jedan od važnijih parametara visina objekta.
Izolacija
Općenito Pravilnik propisuje da se za toplinsku izolaciju zgrada visine veće od 22 m smiju koristiti isključivo negorive toplinske izolacije (reakcija na požar A2) ili klasificirani sustavi toplinske izolacije (reakcija na požar A2-d1). To za izbor materijala znači da na visokim zgradama treba ugrađivati izolaciju od mineralne vune ili klasificirane sustave s mineralnom vunom. Na zgradama ispod 22 m visine mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasnog vozila, mogu se ugrađivati sustavi s toplinskom izolacijom razreda reakcije na požar B-d1 ili lošije ovisno o vrsti i visini zgrade. Drugim riječima na zgradama nižim od 22 m moguće je ugrađivati sustave s izolacijom od EPS-a, uz poštovanje obveze ugradnje požarnih barijera ovisno o visini objekta.
Za obiteljske kuće sukladno propisima najčešće nema zahtjeva za obveznom ugradnjom sustava s negorivom izolacijom pa je to osnovna razlika u odnosu na višestambene zgrade.
Kod sustava s izolacijom od mineralne vune u odnosu na izolaciju od EPS-a posebnosti ugradnje se očituju u vrsti i debljini temeljne žbuke, načinu mehaničkog pričvršćivanja, vrsti završnog sloja. Sustavi s mineralnom vunom zahtijevaju ugradnju pričvrsnica u polja izolacijskih ploča (tzv. W shema) za razliku od sustava s izolacijom od EPS-a gdje se primjenjuje pričvršćivanje u spojnicama ploča (tzv. „T“ shema).
Broj pričvrsnica po m2 ovisi o visini objekta i vjetrovnoj zoni, minimalni broj pričvrsnica je 6 kom/m2
Debljina temeljne žbuke (armaturni sloj polimer cementnog ljepila s mrežicom) kod sustava s mineralnom vunom mora biti minimalno 5 mm (u suhom stanju), dok je kod sustava s EPS-om ta debljina minimalno 3 mm (u suhom stanju). Navedene debljine uvjetuju izbor materijala za izradu temeljne žbuke koji kod mineralne vune mora biti veće elastičnosti i čvrstoće.
Prilikom ugradnje sustava s EPS-om i s požarnim barijerama od negorive izolacije treba voditi računa da je temeljna žbuka adekvatne debljine i pravilno armirana posebno na spoju izolacije od EPS-a i negorive izolacije (MW).
Izvor: Zaštita pročelja zgrada od požara – priručnik za projektiranje i izvođenje – GF - 2017
Izvor: Zaštita pročelja zgrada od požara – priručnik za projektiranje i izvođenje – GF - 2017
Općenito govoreći u slučaju ugradnje sustava s EPS-om i požarnim barijerama sve komponente koje ugrađujemo na izolacijsku oblogu potrebno je uskladiti s pravilima ugradnje sustava s mineralnom vunom.
To vrijedi i za izbor završnog sloja zaštitno-dekorativne žbuke, jer kod sustava s mineralnom vunom trebamo zadovoljiti zahtjeve požarne otpornosti, povećane difuzije vodene pare i vodoodbojnosti. U tom smislu odabir završnih slojeva je nešto uži nego kod sustava s EPS-om. Za sustave s mineralnom vunom prihvatljivi su završni slojevi na osnovi silikatnih, silikonskih ili mineralnih veziva. Međutim na višestambenim zgradama preporuka je upotreba završnih slojeva na silikonskoj osnovi, zbog osiguranja vodoodbojnosti fasadnih ploha jer ne postoji zaštita od krova i oborine se slijevaju niz fasadne plohe. U tom kontekstu su završni slojevi na silikatnoj i mineralnoj osnovi slabiji izbor.
U komparaciji sustava s različitim vrstama toplinske izolacije možemo reći da ne postoji ultimativna vrsta toplinske izolacije, koja ima samo prednosti, a da u isto vrijeme nema i nedostatke. Pravilan odabir vrste sustava znači poznavanje njihovih posebnosti, nedostataka, poštovanje propisa te želja i mogućnosti investitora kako bi se postigao optimum u tehničkom i ekonomskom smislu.
Razlike u obnovi
S organizacijskog aspekta kada uspoređujemo energetsku obnovu višestambenih zgrada i obiteljskih kuća uz sufinanciranje od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost postoje određene razlike u pripremi dokumentacije i nastavno u izvođenju radova i izboru materijala.
Prva bitna razlika je u tome što je uvjet prilikom prijave više stambene zgrade na energetsku obnovu izrada detaljnog troškovnika radova, koji precizno definira zahtjeve po pitanju izvođenja radova ali i izbora materijala koji će se koristiti u energetskoj obnovi. Druga bitna razlika je i ta što je investitor ili predstavnik investitora dužan imenovati ovlaštenog nadzornog inženjera za predmetnu energetsku obnovu. Imenovani nadzor nadalje je dužan kontrolirati provedbu mjera definiranih u projektu, kontrolirati kvalitetu izvođenja radova ali voditi računa i o materijalima koji se ugrađuju.
S druge strane kod prijave energetske obnove obiteljskih kuća na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potreban nam je jedino ponudbeni troškovnik od izvođača radova koji često ne bude detaljno razrađen i nerijetko izvođač koji je sastavljao ponudu, a koja je uz ostalu dokumentaciju prilog za Fond u konačnici niti ne izvodi radove pošto to i nije uvjet koji je postavio Fond.
Na obiteljskim kućama investitor nije dužan angažirati ovlaštenog nadzornog inženjera i samim time otvara se prostor za razne improvizacije. Nerijetko se to manifestira kroz nepravilnu nabavku materijala od strane izvođača, kombiniranje komponenti više različitih proizvođača fasadnih sustava, a koje nisu međusobno ispitane i kao takve ne smiju biti ugrađene na fasadu. Posljedica nedostatka kontrole izvođenja radova je i manje kvalitetno izvođenje radova, naročito gledajući kroz razne detalje na fasadama koje je nužno izvesti uz poštovanje pravila struke, a koji često iziskuju više radnih sati, kvalitetnije i ponekad skuplje materijale.
Dojam je da se proces energetske obnove na višestambenim zgradama odvija u bolje kontroliranim uvjetima i s puno većom kontrolom što svakako pridonosi konačnoj kvaliteti i dugotrajnosti fasade. U procese energetske obnove višestambenih zgrada aktivno su uključeni i predstavnici odabranog proizvođača fasadnog sustava što dodatno pridonosi kvaliteti.
Na EO višestambenih zgrada investitori i izvođači su u pravilu zaštićeni i međusobnim ugovorima, što na obiteljskim kućama najčešće nije slučaj. Ugovori često podrazumijevaju i dugogodišnje garancije od izvođača, ponekad i dodatne instrumente osiguranja koji garantiraju kvalitetu.
Tekst je omogućio HUPFAS.
S obzirom na to da je HUPFAS udruga od 19 renomiranih tvrtki koje se već dugi niz godina bave toplinsko-fasadnim sustavima, suvlasnici uvijek, poručuju iz ove udruge, mogu računati na podršku HUPFAS-a u smislu optimalnog rješenja ili pak sumnje da se nešto izvodi neispravno.
Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.
Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.
ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.
Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:
POD POKROVITELJSTVOM
PARTNERI PROJEKTA
Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.
MEDIJI
- KULTURNO DOBRO
Energetska obnova zaštićenih zgrada - što trebate znati
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - studeni/prosinac 2024.