dimnjak, sanacija dimnjaka
Izvor: pixabay.com
ZGRADOnačelnik.hr
SAMO ČINJENICE

Sanira li se dimnjak koji koristi jedan stanar iz pričuve ili ne? Evo odgovora!

U Facebook grupi Potres u Zagrebu – Svi mi u centru jedna je članica grupe postavila pitanje na koje je dobila više od 80 odgovora. Naime, pokrenula je vruću temu o tome što se sve može i treba sanirati iz pričuve, na konkretnom primjeru dimnjaka. NA SNAZI NOVI ZAKON O UPRAVLJANU O ODRŽAVANJU ZGRADA.

Od 1.1.2025. na snagu je stupio novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada stoga ovaj tekst, odnosno dijelovi teksta, možda nisu usklađeni s novom regulativom! Tijekom 2025. godine tekst će biti ažuriran u skladu sa Zakonom.

Pitanje prenosimo u cijelosti:

U mojoj zgradi stanari ne žele platiti sanaciju mog dimnjaka jer, kažu, da sam samo ja na tom dimnjaku i da si sama platim. Dimnjak nije urušen, ali bi trebao strojarski projekt za sanaciju jer pojedine firme bez toga ne žele napraviti inox cijevi za dimnjak. Zgrada nije bila znatnije oštećena tako da nitko još uvijek nije došao na drugi uvid temeljito pogledati zgradu. Na tom dimnjaku su dvije kaljeve peći na plin.

E sada, nigdje nema ni jednog podatka ni zakona koji zabranjuje kaljeve peći na plin. Drugo, da li se dimnjak na koji sam samo ja priključena, sanira na trošak pričuve? Ovo je stambena zgrada, a ne privatna kuća i logično je da ide sve iz pričuve.

Odgovori na ovo su poprilično oprečni – neki smatraju da je to apsolutno slučaj koji treba sanirati iz pričuve, drugi smatraju da je dimnjak jedno, a dimovod drugo, dok mnogi smatraju da je to stvar čiste nekolegijalnosti (da ne kažemo zlobe) jer je gospođi za tu sanaciju potreban pristanak 51 posto suvlasnika, što ne može dobiti, a ni od predstavnika suvlasnika nema podršku.

Odgovor na ovo pitanje potražili smo u Uredbi o održavanju zgrada u kojoj stoji da 'sredstva zajedničke pričuve suvlasnici zgrade koriste prema godišnjem odnosno višegodišnjem programu osobito za pokriće troškova' vezanih za zajedničke dijelove zgrade, o čemu smo pisali ovdje.
Osim toga, Uredba navodi da se zajedničkim dijelovima zgrade, između ostalog, smatraju 'dimnjaci i ventilacijski kanali, hidranti, protupožarni sustavi i instalacije uključujući i protupožarne aparate u zajedničkim dijelovima zgrada' OSIM ako je međuvlasničkim ugovorom drugačije određeno.

Tu informaciju nam je potvrdio i upravitelj Dražen Pomper iz Monela koji kaže da 'popravak dimnjaka u ovoj konkretnoj situaciji koju je gospođa navela na Facebooku ovisi ISKLJUČIVO o tome što piše u međuvlasničkom ugovoru.'

Dakle, temelj odnosa među suvlasnicima jedne zgrade jest međuvlasnički ugovor. To je polazišna točka suživota. Ako se tim ugovorom nije točno definiralo odnose unutar zgrade, primjenjuje se Uredba.

Na Facebook grupi je u komentarima na ovu temu puno (dez)informacija. Ono što je ČINJENICA i u ovome konkretnom slučaju (a da se pri tome nema više informacija) jedino ispravno reći – pročitajte međuvlasnički ugovor. Tek onda se može vidjeti koje su opcije. Te opcije mora svakome suvlasniku reći i ponuditi predstavnik suvlasnika i/ili upravitelj zgrade. Ako to ne žele, obavezno se angažira odvjetnik te, ako netko to želi, na sudu pokušati dokazati svoj slučaj.