ušteda energije
Izvor: geralt / Pixabay
SAVJETI

SMJERNICE - Kako drastično smanjiti potrošnju energije u kućanstvu

Čak 80 posto ukupne potrošnje energije kućanstva troši se na zagrijavanje prostora i pripremu potrošne tople vode (PTV), dok preostalih 20 posto odlazi na potrošnju električne energije za rasvjetu, kućanske uređaje i različite elektroničke uređaje koji se koriste u kućanstvu. 

Smjernice za uštedu energije temelje se na paketu dokumenata Europske Komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina u mogućim kriznim situacijama u opskrbi te REPowerEU plana objavljenog 18. svibnja 2022. godine.

Naime, Europska komisija je 20. srpnja 2022. predstavila plan 'štedi plin za sigurnu zimu, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. Plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzmu mjere za smanjenje potrošnje kako bi se osigurala opskrba u uvjetima u kojima Rusija neće garantirati dostatnu isporuku plina za europsko tržište.

Zgrade najveći potrošači

Prvi korak i vlastiti doprinos svakog pojedinca u prevladavanju ove energetske krize leži u provedbi jednostavnih aktivnosti i korekcija ponašanja, kojima će se energija učinkovitije koristiti i izbjeći nužnost provedbe drastičnih mjera poput uskrate opskrbe energijom.

Uštedama nepotrebno potrošene energije i ubrzanom provedbom mjera energetske učinkovitosti doći će do smanjenja razmjera nestašica plina kod poremećaja dobavnih lanaca iz Rusije. 

U Hrvatskoj najveći sektor potrošnje su zgrade. Zgrade, odnosno korisnici zgrada, odgovorni su za oko 40 posto ukupne neposredne potrošnje energije. Pritom, najviše se energije troši upravo u kućanstvima, gotovo jedna trećina. Potrošnja energije u zgradi ovisi o:

  • karakteristikama zgrade
    • obliku i konstrukcijskim materijalima
  • energetskih sustava u njoj
    • sustava grijanja, hlađenja, prozračivanja, električnih uređaja i rasvjete koji se u njoj koriste
  • klimatskim uvjetima podneblja na kojem se nalazi

Na tu potrošnju značajno utječe i ponašanje te navike stanara odnosno korisnika zgrade.

Najviše energije u hrvatskom kućanstvu troši se na:

  • zagrijavanje prostora
  • pripremu potrošne tople vode (PTV).

Na ove potrebe odlazi čak oko 80 posto ukupne potrošnje energije kućanstva, dok preostalih 20 posto odlazi na potrošnju električne energije za rasvjetu, kućanske uređaje i različite elektroničke uređaje koji se koriste u kućanstvu.

Pritom, oko 24 posto kućanstava u Hrvatskoj za toplinske svrhe koristi prirodni plin, dok toplinu iz centraliziranih toplinskih sustava (tzv. toplana), u kojima se dominantno kao energent koristi prirodni plin, dobiva oko 6 posto kućanstava.

  • Drugim riječima, 30 posto hrvatskih kućanstava izravno je ovisno o opskrbi prirodnim plinom.

Ako se pogleda ukupna neposredna potrošnja (potrošnja krajnjih korisnika) prirodnog plina u Hrvatskoj, 52 posto otpada na kućanstva, a 22 posto na usluge, što znači da se 74 posto ili gotovo tri četvrtine prirodnog plina troši u zgradama. Udio energetske uporabe plina u industriji je 22 posto, a preostalih oko 4 posto u poljoprivredi, pokazuju podaci publikacije Energija u Hrvatskoj 2020. koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar.

Kako bi se ostvarili ciljevi uštede energije, uvest će mjere koje se mogu podijeliti na:

  1. mjere informiranja 
    • Osigurat će se podizanje svijesti o potrebi učinkovitog korištenja energije i razumijevanje različitih potrošača energije za potrebom provođenja mjera uštede. Pokazat će se važnost osobnog doprinosa ublažavanju posljedica energetske krize i kako to utječe na smanjivanje računa za energiju.
    • Promjenama ponašanja građana potražnja za energentima mogla bi se smanjiti i za više od 5 posto.
  2. mjere poticanja i potpore
    • usmjerit će na smanjenje financijskog troška provođenja mjera energetske učinkovitosti, kojima će se osigurati kako smanjenje potreba za energijom, tako i prelazak na obnovljive izvore energije, čime će se dugoročno poboljšati energetska sigurnost i smanjiti rizici od potencijalnih budućih poremećaja na energetskom tržištu

MJERE ŠTEDNJE:

  • DEVET savjeta za grijanje

1. Održavanje viših temperatura zraka u prostorijama za vrijeme sezone grijanja te spuštanje temperature otvaranjem prozora jedna je od najčešćih grešaka kojima se rasipa energija. Obični radijatorski ventili pomažu da se ručno regulira temperatura u prostoru dok termostatski radijatorski ventili služe da se automatski regulira temperatura u prostorijama.

Toplinska ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti.

Optimalna temperatura u stambenom prostoru je 21 °C. Preporuke za održavanje temperatura u pojedinim prostorijama, gdje se ona može regulirati, kako bi se održala toplinska ugodnost, a da se u isto vrijeme ne bi rasipala energija su:

  • Hodnik 14–18 °C
  • Spavaća soba 18 °C
  • Kuhinja 18–21 °C
  • Radna soba 18–21 °C
  • Dnevni boravak 20–23 °C
  • Kupaonica 23–25 °C
  • Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16 °C

2. Ako se temperatura koja se održava u prostoru smanji za samo 1 °C, godišnje se može uštedjeti približno 5 posto energije za grijanje.

3. Ako se otvara prozor na duže vrijeme potrebno je isključiti sustav grijanja ili hlađenja.

4. Redovito treba čistiti radijatore kako bi se osiguralo da nečistoće ne sprečavaju prijelaz topline.

5. Tijekom ljeta prilikom pražnjenja i punjenja instalacije centralnog grijanja može ostati zrak koji s početkom sezone grijanja može smanjiti toplinski kapacitet vašeg sustava. Tako pola radijatora može biti vruće, a pola hladno. Stoga je potrebno redovito odzračivati radijatore i cijelu instalaciju kako bi se ispustio zarobljeni zrak. Ovaj postupak će se možda morati ponoviti više puta na početku sezone grijanja.

6. Radijatorski termostatski ventil regulira temperaturu u svakoj prostoriji u kojoj se nalazi. Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila moguća je ušteda energije čak i do 20 posto (što ovisi o vrsti termostata i brzini reakcije). Ušteda se ostvaruje tako da termostatski radijatorski ventil sam regulira zadanu temperaturu u prostoriji propuštajući više ili manje tople vode u radijator.

7. Ugradnjom sobnog termostata mogu se smanjiti troškovi za grijanje od 7 posto do 15 posto.  Termostat se programira tako da se za vrijeme noći ili dok se ne boravi u kući temperaturu postavi najnižu vrijednost. Može se također regulirati sustav grijanja tako da se gasi sat vremena prije izlaska iz kuće te se pali pola sata prije povratka. Sobni termostat regulira temperaturu u prostoru tako da uključuje centralno grijanje kad temperatura u prostoru padne ispod određene zadane vrijednosti.

8. Jednom godišnje, prije početka sezone grijanja, potrebno je pozvati servisera da se provjere plinske ili uljne instalacije i plamenik. Zaprljani plamenik uzrokuje nedovoljno izgaranje goriva, ali i manje efikasan rad cijelog sustava.

9. Jednom godišnje, prije počeka sezone grijanja, potrebno je pozvati ovlaštenu osobu da se provjeri stanje izmjenjivača topline. Da bi se toplina proizvedena u uređaju iskoristila, potrebno je da su izmjenjivači topline čisti od kamenca. Sloj kamenca smanjuje prolaz topline te uređaj radi s manjom učinkovitosti. U takvom slučaju potrošit će se veće količine plina, za isti toplinski učinak u prostorijama. 

Kod promjene sustava grijanja, treba razmotriti ugradnju sustava kojim će se postići najviši mogući stupanj energetske neovisnosti. Takvo rješenje su dizalice topline. Dizalica topline koristi obnovljive izvore energije u vidu okolišnog zraka, vode ili tla u iznosu i do 80 posto dok je preostali dio energije iz električne mreže. Električna energija koja se koristi za pogon dizalice topline može proizlaziti iz obnovljivih izvora energije (iz vlastite fotonaponske elektrane ili kupnjom zelene energije) čime ćete postići nulti ugljični otisak vašeg sustava grijanja. Dizalica topline troši približno 2,5 do 5 puta manje električne energije nego električni radijatori ili peći.

 Smjernica za optimalnu temperaturu grijanja max. 21 °C 


  • ČETIRI savjeta za hlađenje

1. Hlađenje prostora na preniske temperature u ljetnom razdoblju nije poželjno. Razlika između vanjske i unutarnje temperature zbog zdravstvenih razloga ne bi trebala biti viša od 7 °C. Pri postavljenim nižim temperaturama dolazi do povećanog isušivanja zraka (rošenja na unutarnjoj jedinici) što je energetski i zdravstveno nepovoljno. Kako se veliki dio energije troši na izdvajanje vlage iz zraka, kapacitet uređaja za hlađenje se znatno smanjuje. Stoga podesite temperaturu na regulatoru na temperature koja prati ovu preporuku, ovisno o vanjskoj temperaturi.

  • Za svaki stupanj (1 °C) niže temperature prostora utroši se 3 posto do 5 posto više energije.

2. Za vrijeme provjetravanja prostorije potrebno je ugasiti klima-uređaj.

3. Ne treba hladiti prostorije u kojima se ne boravi!

4. Prilikom rada klima-uređaja eliminirati bespotrebne toplinske izvore u prostoru (kao što je rasvjeta, pećnice i ostali kućanski uređaji).

 Temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 °C 


  • ČETIRI savjeta za rasvjetu

1. Koristite LED žarulje koji smanjuju potrošnju energije i do 90 posto u odnosu na klasična rješenja.

2. Ako u sobi ne borave osobe, svjetlo treba isključiti. Naravno, kad god je to moguće treba koristiti prirodno svjetlo.

3. Senzori pokreta i uređaji za podešavanje vremena osvjetljenja mogu biti korisni za stubišta, spremišta, garaže itd. U hodnicima i stubištima kojima prolazi manji broj osoba potrošnja električne energije može se smanjiti do 50 posto ugradnjom detektora pokreta. Dodatna mogućnost je korištenje automatskog osvjetljavanja stubišta.

4. Reducirajte dekorativnu rasvjetu gdje je to moguće jer ona ne pridonosi značajno povećanju osvijetljenosti prostorije, a dodatno troši električnu energiju

 Racionalno koristite rasvjetu prostorija 


  • OSAM savjeta za kućanske uređaje

1. Perilicu rublja ili posuđa koristite u razdoblju niže tarife.

2. Kod perilica posuđa budite energetski učinkoviti odabiranjem kratkoga programa pranja s niskom temperaturom.

3. Postavite hladnjake i ledenice na što hladnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka, radijatora ili bojlera). Također izbjegavajte izloženost ovih uređaja sunčevom zračenju. Hladniji prostor znači veću uštedu energije – u ovom slučaju svaki stupanj može smanjiti potrošnju električne energije i do 5 posto.

4. Standardna temperatura čuvanja zamrznute hrane je -18 °C, a ako se podesi temperatura za 1 °C niža može se povećati potrošnja energije i do 5 posto. Optimalna temperatura hladnjaka iznosi oko 6 °C.

5. Redovito čistite uređaje jer time se također smanjuje potrošnja energije (npr. sloj leda od 3 mm u zamrzivaču povećava potrošnju električne energije za oko 30 posto), uključite ih u trenutku kada vam trebaju. Uređaje koji su u radu poput pećnica ili hladnjaka otvarajte što kraće. Uštedjet ćete energiju, a uređaji će dulje trajati.

6. Električne uređaje poput televizora, radija i računala ugasite kad se ne koriste. Navedeni uređaji troše energiju u tzv. stand-by načinu rada. Isključite punjač za mobitel ili tablet iz utičnice nakon punjenja. 

7. Isključite elektroničke zaslone računala čim vam nije nužan jer obično troši oko 50 posto energije potrebne za rad računala. To se može postići i postavkama na samom računalu. 

8. Postavite temperaturu električnog bojlera na 55–60 °C, a ako se iz prostorije boravi više od 24 sata potrebno ga je isključiti.

 Uređaje koje ne koristite isključite iz napajanja


  • Dugoročne mjere energetske učinkovitosti

Mjerama promjene ponašanja mogu se ostvariti značajne uštede energije i povezanih troškova. No, za dugoročne učinke te smanjenje rizika od budućih poremećaja na energetskom tržištu, rješenja se nalaze u investicijama u mjere energetske obnove zgrada/kuća i to redom:

  • Povećanjem toplinske izolacije vanjske ovojnice (vanjskih zidova, krovova i podova) te zamjenu vanjske stolarije – provedba ovakvih mjera mora zadovoljiti uvjete Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (TPRUETZZ), a ovisno o početnom stanju zgrade/kuće, potrebnu energiju za grijanje je moguće smanjiti preko 50 posto  – dosad provedeni projekti energetske obnove zgrada pokazuju da je prosječna ušteda potrošnje veća od 60 posto;
  • Zamjenom postojećih sustava grijanja učinkovitijim sustavima koji koriste obnovljive izvore energije, uključujući i sustave za vlastitu proizvodnju električne energije pomoću fotonaponskih panela.

Redoslijed provedbe ovih mjera izuzetno je važan:

  1. Prvo je potrebno smanjiti potrebe zgrade/kuće za energijom
  2. Potom je potrebno sustave grijanja dimenzionirati za takvu smanjenu potrošnju energije

U protivnom, zgrada će biti energetski neučinkovita i nepotrebno će emitirati energiju u okoliš. Nikako se ne preporučuje ugradnja novih sustava koji koriste prirodni plin ili loživo ulje, bez obzira na to koliko učinkoviti oni bili. U nekim zgradama, pogotovo višestambenima s plinskim etažnim grijanjem, prelazak na drugi energent bit će posebno teško ostvariti (i tehnički, ali i zbog suvlasničkih odnosa) te je pogotovo u ovom segmentu potrebno žurno pokrenuti energetsku obnovu, kako bi se maksimalno smanjila potreba za plinom u tim zgradama.

Iz Vlade poručuju kako smjernice naglašavaju mjere koje se mogu ostvariti odmah. Te mjere, ako se sustavno provode, zajednički ostvaruju značajne uštede energije. Provođenjem Smjernica postići će se uštede od minimalno 15 posto potrošnje plina u razdoblju od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023.

Pročitajte i:

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!