recikliranje, odvajanje otpada, kante, kontejneri
Izvor: zgradonačelnik.hr
ZGRADOnačelnik.hr
PLASTIC FREE KUĆANSTVO

Što je recikliranje i zašto je važno odvajati otpad u kućanstvu

O recikliranju se zadnjih godina govori na dnevnoj bazi, što je jako pohvalno. No, jesmo li uopće svjesni što je to recikliranje, što ono obuhvaća, koliko je to važno i što se zapravo može reciklirati?

Što je recikliranje?

Najjednostavnije rečeno - recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. To podrazumijeva sakupljanje, izdvajanje, preradu iskorištenih stvari ili materijala te izradu novih proizvoda od dobivene materije. Sve što se može ponovo iskoristiti, a da se ne baci, može se reciklirati.

Da bismo što bolje reciklirati jako je važno odvojiti otpad prema njegovoj vrsti. Reciklaža se može primjenjivati i u svakodnevnom životu, ne samo odvajanjem otpada već i poklanjanjem stvari koje nam više ne trebaju. Uz to, jedan od najstarijih oblika recikliranja je kompostiranje – to podrazumijeva pravljenje komposta od organskih ostataka.

Prvi korak do recikliranja je odvajanje otpada u kućanstvu i bez toga u svakodnevnom životu nemoguće je zamisliti bilo kakav cjelovit sustav upravljanja otpadom. Inače, odvajanje otpada u kućanstvima je zakonska obaveza svakog građanina Republike Hrvatske, ne oduzima puno vremena, a dobrobiti su neprocjenjive.

Zašto je recikliranje i odvajanje otpada važno?

Otpad ne onečišćuje samo zrak, podzemne vode i tlo, već dovodi i do ispuštanja CO2 i metana u atmosferu i na taj način utječe na klimatske promjene. Osim toga, sve što završi u zemlji, vodi ili zraku na kraju dođe do naših tanjura. Voda koju pijemo, ribe, meso, voće, povrće i žitarice koje jedemo 'hrani' se vodom, zemljom i zrakom koji su onečišćeni, zagađeni, puni mikroplastike, štetnih plinova i drugih nimalo zdravih tvari.

Prema podacima sa službene internetske stranice Europske unije, količina otpada nastalog u EU konstantno raste i trenutno iznosi oko 3 milijarde tona godišnje, a ponovno se upotrebljava ili reciklira tek 40 posto otpada iz kućanstva.

>>>Hrvati godišnje stvore upola manje komunalnog otpada nego Danci

Koje su dobrobiti recikliranja?

Recikliranjem se štedi energija i smanjuju emisije štetnih plinova. Na primjer, recikliranjem jedne limenke napravljene od aluminija uštedi se čak 90 posto energije potrebne za izradu nove, a recikliranjem jednog kilograma papira izbjegnu se emisije u iznosu od jednog kilograma CO2 kao i emisije metana.

Prilikom postupka recikliranja koriste se već iskorištene sirovine i proizvodi čime se smanjuje potreba korištenja i eksploatacije prirodnih resursa. Upotrebom recikliranih umjesto prirodnih sirovina, u procesu proizvodnje troši se mnogo manja količina vode i energije nego li u proizvodnji novih proizvoda od novih sirovina. Kada industrije upotrebljavaju reciklirane sirovine, ispuštaju manje štetnih stakleničkih plinova i otpadnih voda. I na kraju krajeva, zbrinjavanje otpada je vrlo skup proces, a industrija recikliranja otpada može otvoriti više radnih mjesta.

Što se sve može reciklirati?

Bilo bi dobro provjeriti koje je sve vrste otpada moguće reciklirati u vašem području. Za recikliranje se mogu odvojiti staklo, papir, plastika i limenke te ostali (komunalni) otpad. No, i u tim glavnim kategorijama postoje potkategorije, o čemu ćemo detaljnije u sljedećem tekstu.

Osim navedenog, otpad se može podijeliti i u ambalažni, električni i elektronički otpad, otpadne gume, ulja i vozila, otpadne baterije i akumulatore te druge posebne kategorije otpada. No ovdje se zadržavamo samo na otpadu koji se može odvajati u kućanstvu i reciklirati.
Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradive i ne mogu se reciklirati, ali se umjesto njih mogu pronaći ekološke zamjene.

Najčešći otpad za recikliranje:

  • STAKLO - Staklo se očisti i preoblikuje, tako se pohranjuje energija u kremenskom pijesku.
  • PLASTIKA - Iz plastike se stvara plastika niže kakvoće za industrijsku upotrebu, a tako se štedi nafta.
  • PAPIR - Da bi se papirne otpatke očistilo treba ih se namočiti, a iz ocijeđenih ostataka pravi se karton ili papir niže kakvoće.
  • METAL - Metal se može više puta reciklirati, a tako se uštedi 5 tona boksita i troši se 20 puta manje energije.
  • TETRAPAK - Tetrapak ambalaža nije smeće, nego sekundarna sirovina, a najviše se izrađuje od papira, aluminija i najlona.
  • BIOOTPAD - U biootpad spada sav otpad poput starog voća i povrća i njihovih ostataka, ljuski jajeta ili taloga od kave, preostala hrana i drva koje se pretvori u zemlju.

Deset savjeta za smanjenje otpada u kućanstvu:

  1. Planirajte kupovinu. Kupujte samo ono što vam je zaista potrebno.
  2. Umjesto plastičnih vrećica u trgovini koristite višekratne platnene vrećice.
  3. Birajte proizvode koji su u povratnoj ambalaži ili onoj napravljenoj od recikliranih materijala ili pak u ambalaži koju je moguće ponovno koristiti.
  4. Što manje kupujte proizvode koji su zasebno pakirani.
  5. Ako je moguće, za gotovu hranu koju kupujete u dućanu ponesite vlastite posude kako biste izbjegli korištenje jednokratne plastične ambalaže.
  6. Izbjegavanje flaširanu vodu u plastičnim bocama. Ta je verzija skuplja i tako se nakupljaju velike količine plastičnog otpada. Sa sobom imajte vlastitu bocu koju možete ponovno napuniti, a poznato je da je voda zdravija ako je držite u staklenoj ili aluminijskoj boci koje se mogu trajno koristiti.
  7. Što je više moguće smanjite količinu otpadnog papira. Na primjer, možete printati obostrano, a bilješke ili popis stvari za kupovinu pišite na drugu stranu upotrijebljenog lista papira umjesto na novi.
  8. Stvari koje više ne želite ili vam ne trebaju (odjeću, staru električnu opremu, namještaj, kućanske aparate), umjesto da ih bacite možete pokloniti ili prodati putem raznih oglasnika ili društvenih mreža.
  9. Što je više moguće kupujte netoksične proizvode i višenamjenska sredstva za čišćenje kako biste reducirali količinu opasnog otpada i manje zagađivali okoliš.
  10. Uložite koju kunu više u punjive baterije koje se mogu višekratno upotrebljavati. Možda je u startu ulog veći, ali su dobrobiti neprocjenjive i dugotrajno je isplativije i za novčanik i za smanjenje zagađenja okoliša.

* Projekt ZGRADOnačelnika 'Plastic free kućanstvo' podržava Fina #zanasuzemlju

Fina kroz svoje usluge poput e-računa, e-potpisa u oblaku i drugih elektroničkih usluga i servisa već pridonosi smanjenju količine otpada i iskorištavanja prirodnih resursa.

Također, internim procedurama već su propisane obveze razdvajanja i odlaganja otpada poput papira, plastike, elektroničkog otpada, starih baterija, ulja i drugog opasnog otpada. Prestanak korištenja plastike za jednokratnu uporabu bit će još jedna potvrda društveno odgovornog poslovanja Fine i pozitivnih promjena u društvu koje kroz svoj angažman i rad Fina potiče.

Fina #zanasuzemlju