- Šef zagrebačke Čistoće: Možemo reći da su građani puno zadovoljniji nego prije
- Energetski prioriteti EK za 2025.: I stanovanje treba uključiti u energetske planove
- Možemo li prestati bacati novac na loše zgrade?
- Od otpada do bogatstva: Kako pepeo može postati ključna sirovina za budućnost
- Kako pokrenuti stambenu zadrugu: Vodič korak po korak
- Legrad dodjeljuje sredstva za uređenje nekretnina
- Predstavnici suvlasnika i upravitelji su kriminalci?
- VPŽ subvencionira kamate na kredite zdravstvenim radnicima
- OTPAD - "Situacija na terenu nije jednaka ni u dva grada, a kamoli u dvije države"
- Projekti za otpad, sunčane elektrane, električne automobile i obnovu dobit će 652 milijuna eura!

O recikliranju se zadnjih godina govori na dnevnoj bazi, što je jako pohvalno. No, jesmo li uopće svjesni što je to recikliranje, što ono obuhvaća, koliko je to važno i što se zapravo može reciklirati?
Što je recikliranje?
Najjednostavnije rečeno - recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. To podrazumijeva sakupljanje, izdvajanje, preradu iskorištenih stvari ili materijala te izradu novih proizvoda od dobivene materije. Sve što se može ponovo iskoristiti, a da se ne baci, može se reciklirati.
Da bismo što bolje reciklirati jako je važno odvojiti otpad prema njegovoj vrsti. Reciklaža se može primjenjivati i u svakodnevnom životu, ne samo odvajanjem otpada već i poklanjanjem stvari koje nam više ne trebaju. Uz to, jedan od najstarijih oblika recikliranja je kompostiranje – to podrazumijeva pravljenje komposta od organskih ostataka.
Prvi korak do recikliranja je odvajanje otpada u kućanstvu i bez toga u svakodnevnom životu nemoguće je zamisliti bilo kakav cjelovit sustav upravljanja otpadom. Inače, odvajanje otpada u kućanstvima je zakonska obaveza svakog građanina Republike Hrvatske, ne oduzima puno vremena, a dobrobiti su neprocjenjive.
Zašto je recikliranje i odvajanje otpada važno?
Otpad ne onečišćuje samo zrak, podzemne vode i tlo, već dovodi i do ispuštanja CO2 i metana u atmosferu i na taj način utječe na klimatske promjene. Osim toga, sve što završi u zemlji, vodi ili zraku na kraju dođe do naših tanjura. Voda koju pijemo, ribe, meso, voće, povrće i žitarice koje jedemo 'hrani' se vodom, zemljom i zrakom koji su onečišćeni, zagađeni, puni mikroplastike, štetnih plinova i drugih nimalo zdravih tvari.
Prema podacima sa službene internetske stranice Europske unije, količina otpada nastalog u EU konstantno raste i trenutno iznosi oko 3 milijarde tona godišnje, a ponovno se upotrebljava ili reciklira tek 40 posto otpada iz kućanstva.
>>>Hrvati godišnje stvore upola manje komunalnog otpada nego Danci
Koje su dobrobiti recikliranja?
Recikliranjem se štedi energija i smanjuju emisije štetnih plinova. Na primjer, recikliranjem jedne limenke napravljene od aluminija uštedi se čak 90 posto energije potrebne za izradu nove, a recikliranjem jednog kilograma papira izbjegnu se emisije u iznosu od jednog kilograma CO2 kao i emisije metana.
Prilikom postupka recikliranja koriste se već iskorištene sirovine i proizvodi čime se smanjuje potreba korištenja i eksploatacije prirodnih resursa. Upotrebom recikliranih umjesto prirodnih sirovina, u procesu proizvodnje troši se mnogo manja količina vode i energije nego li u proizvodnji novih proizvoda od novih sirovina. Kada industrije upotrebljavaju reciklirane sirovine, ispuštaju manje štetnih stakleničkih plinova i otpadnih voda. I na kraju krajeva, zbrinjavanje otpada je vrlo skup proces, a industrija recikliranja otpada može otvoriti više radnih mjesta.
Što se sve može reciklirati?
Bilo bi dobro provjeriti koje je sve vrste otpada moguće reciklirati u vašem području. Za recikliranje se mogu odvojiti staklo, papir, plastika i limenke te ostali (komunalni) otpad. No, i u tim glavnim kategorijama postoje potkategorije, o čemu ćemo detaljnije u sljedećem tekstu.
Osim navedenog, otpad se može podijeliti i u ambalažni, električni i elektronički otpad, otpadne gume, ulja i vozila, otpadne baterije i akumulatore te druge posebne kategorije otpada. No ovdje se zadržavamo samo na otpadu koji se može odvajati u kućanstvu i reciklirati.
Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradive i ne mogu se reciklirati, ali se umjesto njih mogu pronaći ekološke zamjene.
Najčešći otpad za recikliranje:
- STAKLO - Staklo se očisti i preoblikuje, tako se pohranjuje energija u kremenskom pijesku.
- PLASTIKA - Iz plastike se stvara plastika niže kakvoće za industrijsku upotrebu, a tako se štedi nafta.
- PAPIR - Da bi se papirne otpatke očistilo treba ih se namočiti, a iz ocijeđenih ostataka pravi se karton ili papir niže kakvoće.
- METAL - Metal se može više puta reciklirati, a tako se uštedi 5 tona boksita i troši se 20 puta manje energije.
- TETRAPAK - Tetrapak ambalaža nije smeće, nego sekundarna sirovina, a najviše se izrađuje od papira, aluminija i najlona.
- BIOOTPAD - U biootpad spada sav otpad poput starog voća i povrća i njihovih ostataka, ljuski jajeta ili taloga od kave, preostala hrana i drva koje se pretvori u zemlju.
Deset savjeta za smanjenje otpada u kućanstvu:
- Planirajte kupovinu. Kupujte samo ono što vam je zaista potrebno.
- Umjesto plastičnih vrećica u trgovini koristite višekratne platnene vrećice.
- Birajte proizvode koji su u povratnoj ambalaži ili onoj napravljenoj od recikliranih materijala ili pak u ambalaži koju je moguće ponovno koristiti.
- Što manje kupujte proizvode koji su zasebno pakirani.
- Ako je moguće, za gotovu hranu koju kupujete u dućanu ponesite vlastite posude kako biste izbjegli korištenje jednokratne plastične ambalaže.
- Izbjegavanje flaširanu vodu u plastičnim bocama. Ta je verzija skuplja i tako se nakupljaju velike količine plastičnog otpada. Sa sobom imajte vlastitu bocu koju možete ponovno napuniti, a poznato je da je voda zdravija ako je držite u staklenoj ili aluminijskoj boci koje se mogu trajno koristiti.
- Što je više moguće smanjite količinu otpadnog papira. Na primjer, možete printati obostrano, a bilješke ili popis stvari za kupovinu pišite na drugu stranu upotrijebljenog lista papira umjesto na novi.
- Stvari koje više ne želite ili vam ne trebaju (odjeću, staru električnu opremu, namještaj, kućanske aparate), umjesto da ih bacite možete pokloniti ili prodati putem raznih oglasnika ili društvenih mreža.
- Što je više moguće kupujte netoksične proizvode i višenamjenska sredstva za čišćenje kako biste reducirali količinu opasnog otpada i manje zagađivali okoliš.
- Uložite koju kunu više u punjive baterije koje se mogu višekratno upotrebljavati. Možda je u startu ulog veći, ali su dobrobiti neprocjenjive i dugotrajno je isplativije i za novčanik i za smanjenje zagađenja okoliša.
* Projekt ZGRADOnačelnika 'Plastic free kućanstvo' podržava
Fina kroz svoje usluge poput e-računa, e-potpisa u oblaku i drugih elektroničkih usluga i servisa već pridonosi smanjenju količine otpada i iskorištavanja prirodnih resursa.
Također, internim procedurama već su propisane obveze razdvajanja i odlaganja otpada poput papira, plastike, elektroničkog otpada, starih baterija, ulja i drugog opasnog otpada. Prestanak korištenja plastike za jednokratnu uporabu bit će još jedna potvrda društveno odgovornog poslovanja Fine i pozitivnih promjena u društvu koje kroz svoj angažman i rad Fina potiče.
- NOVI ZAKON
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
- NOVI PROJEKT ZGRADONAČELNIK.HR-A
STANOVANJE PO MJERI - Priuštivo, održivo i stabilno!
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - siječanj/veljača/ožujak 2025.