Što je sindrom bolesne zgrade i kako utječe na ljude

Istraživanja pokazuju da ljudi u razvijenim zemljama provode i do 90 posto vremena u zatvorenim prostorima. Sve je više ljudi koji se javljaju s akutnim bolestima čiji je simptome nemoguće objasniti drugačije nego obitavanjem u određenoj zgradi. Sindrom bolesne zgrade (engl. sick building syndrome, SBS) jedna je od posljedica nedovoljnog promišljanja o zgradama kao ekosustavu.

Sindrom bolesne zgrade nije priznata bolest već opis fenomena koji nije lako ukloniti. 

Kvaliteta zraka

Sindrom bolesne zgrade (SBZ) je pojam koji se primjenjuje na situaciju u kojoj neki ili svi ljudi koji obitavaju u zgradi (obično rade ili žive u njoj) doživljavaju nespecifične zdravstvene probleme kao što su glavobolja, vrtoglavica, mučnina, nadražene oči, nos ili grlo, suhi kašalj, ili iritacija kože.

Ovi učinci mogu biti lokalizirani na dio zgrade ili biti prisutni u cijeloj zgradi i obično se pretpostavlja da su uzrokovani lošom kvalitetom zraka u zatvorenom prostoru (eng. indoor air quality, IAQ). Simptomi obično nestanu ubrzo nakon napuštanja zgrade, iako neki učinci mogu ostati i nakon napuštanja zgrade. Ako je SBZ u pitanju, simptomi se ne mogu pripisati točno određenom uzroku ili bolesti.

SBZ se razlikuje od bolesti povezanih izravno sa zgradom, a to su bolesti koje se mogu dijagnosticirati i pripisuju se specifičnim zagađivačima koji se prenose zrakom unutar zgrade.

SBZ je prvi put identificiran 1970-ih, a izvješće Svjetske zdravstvene organizacije iz 1984. navodi da do 30 posto novih i preuređenih zgrada može imati problema s kvalitetom zraka u zatvorenom prostoru koji mogu izazvati zdravstvene simptome. Neadekvatna ventilacija zgrade je najčešći uzrok.

Pojava SBS-a sredinom 1970-ih često se pripisuje smanjenim standardima ventilacije za komercijalne zgrade kako bi se povećala energetska učinkovitost, nakon arapskog embarga na naftu 1973. godine. Kemijski zagađivači također potencijalno doprinose SBZ-u - to uključuje hlapljive organske spojeve koje emitiraju tepisi, presvlake, sredstva za čišćenje i drugi izvori te proizvodi izgaranja uključujući čestice i ugljični monoksid proizveden iz uređaja za grijanje kao što su kamini i peći. Biološki zagađivači kao što su plijesni, pelud, virusi, bakterije i životinjski izmet također mogu doprinijeti SBZ-u. 

Zaštita na radu

Sindromom bolesne zgrade (SBZ) prvenstveno se bave stručnjaci zaštite na radu. Naime, iako SBZ nije ugrađen u zakonsku regulativu s područja zaštite na radu, postoje smjernice kako ga prepoznati i ublažiti. 

U publikaciji "Sigurnost i zaštita na radu" iz 2017. godine, Indira Aurer Jezerčić iz Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti (ZIRS) piše kako ste možda primijetili da se radnici učestalo i masovno žale na glavobolju, otežano disanje, iritaciju očiju, smanjenu koncentraciju. K tome još izostaju s posla, loše su raspoloženi i nervozni. Oni to povezuju s boravkom u prostorima gdje rade. Navedeni simptomi nestaju ili su blaži kada su osobe izvan zgrade. Ako više od 20 posto osoba ima neke od navedenih poteškoća može se posumnjati na sindrom bolesne zgrade (SBZ).

Sindrom bolesne zgrade nije priznata bolest već opis fenomena koji nije lako ukloniti. Iako ti simptomi neće uvelike naštetiti radnicima, nisu trivijalni i dovode do stresa, smanjuju radnu efikasnost, povećavaju izostanke, produljuju pauze, izazivaju učestalo žaljenje i negodovanje radnika. Ne treba ih zamijeniti sa specifičnim štetnostima u radnim prostorima kao što su legionela, kemijske štetnosti kod rada s opasnim kemikalijama, dugoročno izlaganje azbestu ili radonu te rad u buci, na povišenoj ili niskoj temperaturi.

Uzrok SBZ-a

Najčešći uzroci pojave "Sindroma bolesne zgrade" su: neispravna ventilacija, klimatizacija, kemijske štetnosti iz unutrašnjih izvora (ugljični monoksid, organske komponente koje su posljedice rada fotokopirnih uređaja, isparavanja sredstava za čišćenje, formaldehid, dim cigareta i sl.), kemijske štetnosti iz vanjskog izvora (ispušni plinovi automobila i sl.), biološke štetnosti (bakterije, kvasci, plijesni, virusi, ptičji izmet i sl.) te fizikalne štetnosti (temperatura, vlaga buka, rasvjeta i dr.). Sve nabrojano može utjecati na pojavu lošije kvalitete unutarnjeg zraka u odnosu na kvalitetu vanjskog zraka.

Uzrok je kombinacija niza čimbenika. Oni se grubo mogu podijeliti u dvije skupine:

1. Fizikalni ili okolišni čimbenici - npr. ventilacija, čišćenje, održavanje, razmještaj u prostoru, kvaliteta zraka i dr.
2. Radni čimbenici - npr. raznolikost i zainteresiranost za radne zadatke te mogućnost da sam radnik kontrolira svoje radne zadatke i radni okoliš

Čimbenici koji utječu na pojavu SBZ-a:

• Projekt zgrade i ureda
• tzv. “openspace” s više od deset radnih mjesta u prostoru, mnogo tapeciranog namještaja, veći broj otvorenih polica, pregrada, novi namještaj, tapison i svježe obojeni zidovi
• Servisiranje i održavanje zgrade
• klimatizacija, loša rasvjeta (treptanje i bliještanje), nemogućnost vlastitog podešavanja ventilacije, grijanja i svjetla, nedostatno održavanje, neispravna oprema i loše čišćenje
• Radni okoliš i kvaliteta zraka 
• visoka temperatura, velike razlike u temperaturi tijekom dana, niska ili visoka vlaga, kemijske štetnosti (dim cigarete, ozon, hlapljivi organski spojevi iz namještaja ili tehnike, prašina
• Radni čimbenici
• monotoni i rutinski rad i rad s računalom

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, ali su međusobno povezani i daju sinergijski negativan učinak. Npr. loše projektiran, reguliran ili održavan klimatizacijski sustav može poremetiti ventilaciju, temperaturu ili vlagu u zraku. Novi namještaj može “puštati” kemijske štetnosti, loše čišćenje ima kao posljedicu prašinu u zraku. 

ZAGAĐIVAČI I ŠTETNOSTI

Različiti kemijski zagađivači mogu utjecati na kvalitetu zraka unutar prostorija, a time i na zdravlje ljudi koji borave u određenom prostoru. Neki od najčešćih kemijskih zagađivača:

Ugljični monoksid (CO)

zagušljiv, poznat kao "tihi ubojica" jer je bezbojan i bez mirisa. Kada se udahne, CO se veže na crvene krvne stanice i time negativno utječe na prijenos kisika, što u konačnici može dovesti do gušenja.

Sumporov dioksid (SO2)

bezbojni plin s jakim mirisom. Sumporov dioksid nadražujuće djeluje na dišni sustav, a izloženost visokim koncentracijama u relativno kratkom vremenu može utjecati na stezanje krvnih žila u plućima što negativno utječe na disanje. Najpodložniji negativnom utjecaju SO2 su djeca, starije osobe, osobe s kroničnim bolestima pluća i astmatičari. Osim spomenutog, SO2 u zraku utječe i na smanjenu sposobnost dišnog sustava u obrani protiv stranih čestica i bakterija te može pojačati štetne učinke ozona

Dušikov dioksid (NO2)

otrovni plin koji nastaje izgaranjem goriva. NO2 negativno djeluje na zdravlje u visokim koncentracijama, dok u niskim djeluje nadražujuće u području pluća. Dugoročna izloženost niskim koncentracijama može dovesti do uništavanja plućnog tkiva tako da ljudi postaju više osjetljivi na infekcije dišnih sustava (prehlade, gripe i sl.). Najpodložniji negativnom utjecaju NO2 su djeca, starije osobe, osobe s kroničnim bolestima pluća i astmatičari

Hlapivi organski spojevi (VOC)

Hlapljivi organski spojevi su organski spojevi koji su hlapivi (isparavaju) pri sobnoj temperaturi. Ovi spojevi izazivaju najčešće sljedeće simptome: iritacija oči, nosa i grla, teškoće disanja, te u posebnim slučajevima mogu povećavati rizik od razvoja raka. Najčešći primjer VOC-a koji je prisutan obično u zraku zatvorenih prostora je formaldehid.

Jedan od izvora formaldehida jest materijal izrađen od iverice. U novije vrijeme, često se u svrhu ušteda prije koristi iverica nego li masivno drvo ili neki drugi materijal za izradu namještaja (ormari, radni stolovi, police i sl.). Iako jeftina zamjena za puno drvo, pri upotrebi iverice koriste se veće količine ljepila koje predstavljaju izvor VOC-ova.

Osim spomenutog, izvor VOC-ova predstavljaju i tepisi. Pri njihovoj izgradnji, koriste se razna ljepila i boje iz kojih kasnije isparavaju VOC-ovi, što najčešće uključuje aceton, toluen, ksilen, formaldehid i derivate benzena. Sredstva koja se koriste za čišćenje u svom sastavu mogu sadržavati dietil-ftalate koji su poznati kao spojevi koji utječu na hormonsku regulaciju u ljudskom organizmu te mogu štetiti živčanom sustavu.

Izvor VOC-ova predstavljaju i marker flomasteri, na što ukazuje i njihov miris. Od kemijskih spojeva koji se nalaze u markerima treba istaknuti metil-etil-ketone, toluen i formaldehid.

Osim markera, izvor VOC-ova predstavljaju i tinte te toneri koji se svakodnevno koriste u pisačima.

BIOLOŠKE ŠTETNOSTI

Biološke štetnosti mogu uzrokovati razne bolesti, a djeluju na ljudski organizam kroz tri različita mehanizma:

• Infekcija
• Alergija / Preosjetljivost
• Toksikoza - simptomi uzrokovani toksinima proizvedenih mikroorganizama npr. mikotoksini koje proizvodi plijesni

Neki od najčešćih biološki zagađivača:

Plijesan

najčešći uzrok “bolesnih zgrada“. Plijesan se brzo razvija i raste u toplim i vlažnim okruženjima. Ako se ne tretira na vrijeme, u kratkom razdoblju može stvoriti vrlo visoku koncentraciju spora u zraku. 

Virusi i bakterije

česti uzročnici „sindroma bolesne zgrade“ pogotovo u objektima s velikom cirkulacijom ljudi kao što su škole, vrtići, banke, pošte, bolnice te se kao i plijesni vrlo brzo razvijaju i povećavaju svoju koncentraciju u zraku.

Grinje 

mikroorganizmi koji utječu na razvoj alergijskih reakcija kod ljudi. Hrane se mrtvim ljudskim stanicama koje najčešće nalazimo u tepisima, posteljini, namještaju i sl. Kao plijesni i bakterije, i grinje za rast i razmnožavanje preferiraju toplu i relativno vlažnu okolinu koja se obično nalazi u zatvorenim prostorima.

Pelud

porijeklom od raznih stabala i biljaka, čest je uzročnik alergijskih reakcija. Može se akumulirati u zatvorenim prostorima ako se sustav za prozračivanje, ventilaciju i klimatizaciju ne održava pravilno. Pelud, osim što u prostore ulazi kroz prozore i vrata, često se unosi odjećom i obućom.

FIZIKALNE ŠTETNOSTI

Na razvoj "sindroma bolesne zgrade“ mogu utjecati i određene fizikalne štetnosti. Najčešći od njih su:

Fluorescentna rasvjeta i električna oprema

za spomenutu rasvjetu karakteristična je trepćuća i oštra svjetlost koja za posljedicu kod ljudi može razvijati loše raspoloženje te glavobolju. Česta je pojava lošeg raspoloženja i lošeg osjećanja i kod ljudi koji duže vrijeme provode uz zaslone računala i druge električne opreme. Uzrok tome su visokofrekventna elektromagnetska polja (EMS), koja mogu razvijati simptome koji uključuju umor, glavobolju i nemogućnost koncentriranja. Kod ljudi se spomenuta pojava još naziva i „električna preosjetljivost"

Temperatura

Iako bi mnogi odbacili ambijentalnu temperaturu kao uzročnika „sindroma bolesne zgrade“, okoliša koji je prevruć ili prehladan, može imati utjecaj na ljudsko zdravlje. S ekstremnim temperaturama, tijelo mora naporno raditi kako bi održalo svoju unutarnju temperaturu na pravoj razini. Posljedice neadekvatne temperature su umor i iscrpljenost.

Vlažnost

neprimjerena vlažnost, kao i temperatura, stvaraju pritisak tijelu koje pokušava održati ravnotežu. Kao i visoke temperature, jako vlažno okruženje može dovesti do dehidracije ljudskog organizma.

Buka 

Značajna buka može biti iscrpljujuća za organizam te može dovesti do glavobolje. Buka također negativno utječe na koncentraciju te produktivnost.

KAKO SPRIJEČITI SBZ?

Da bi se "bolesna" zgrada uspješno liječila, potrebno je odrediti što točniju dijagnozu, a to se postiže mjerenjem kvalitete zraka prostorija u kojima ljudi rade i borave.

• detekcija i uklanjanje izvora
• smanjivanje emisije zagađenja
• povećanje broja izmjena zraka u prostorijama
• pročišćavanje zraka
• redovita kontrola kvalitete zraka
• redovito servisiranje i čišćenje ventilacijskih i klimatizacijskih sustava
• edukacija

U već spomenutoj publikaciji "Sigurnost i zaštita na radu" iz 2017. godine, Indira Aurer Jezerčić iz Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti (ZIRS) piše da je za SBZ često krivac sama građevina i instalacije u zgradi. Postojeće stanje teško je ili gotovo nemoguće ispraviti. Ispravci su skupi i upitni. Stoga taj problem moraju imati na umu projektanti i izvođači radova. Ispravno projektirani i provedeni odgovarajući parametri radnog okoliša imaju ključnu ulogu pri izbjegavanju SBZ-a.

Velika je zamka mijenjanje originalne namjene prostora i materijala u zgradi. Rekonstrukcije se moraju pomno provjeriti da ne bi došlo do neželjenih poremećaja (npr. pregrađivanjem velikog ureda u manje neki bi mogli ostati bez otvora za ventilaciju ili s previše/premalo rasvjetnih tijela). Neki savjeti za odgovarajući radni okoliš i organizaciju rada koji mogu ublažiti ili ukloniti poteškoće (a moguće ih je primijeniti i na stambenu zgradu):

Ventilacija

• Osigurajte svježi zrak u prostor.
• Uklonite neugodne mirise, dim, pare i prašinu.
• Osigurajte odgovarajuću temperaturu i vlagu u zraku. Spriječite ustajali zrak ili propuh. 
• Kod mehaničke ventilacije brzina strujanja zraka treba biti od 0,1 – 0,25 (ljeto) m/s.
• Kopiraona, sanitarije i mjesta za pušenje trebaju imati odvojenu ventilaciju. 
• Izvana se ne smije dobavljati zagađeni zrak. 
• Pojačavanje rada ventilacije lošije je rješenje nego pronalaženje izvora zagađenja unutar sustava

Temperatura i vlaga 

• Sama temperatura prostora nije faktor SBZ-a, ali visoka temperatura i promjena u temperaturi može uzrokovati pojavu kemijskih štetnosti.
• Niska vlaga doprinosi prašnjavoj atmosferi koja iritira oči, nos i grlo. Visoka vlaga uzrokuje rast bakterija. Preporučena relativna vlažnost zraka je 40 – 70 posto. 
• Redovito treba čistiti ovlaživače prostora.

Rasvjeta

• Preporučuje se što više prirodnog svjetla (ostakljena površina neka je srazmjerna 1/8 površine poda).
• Umjetna rasvjeta neka bude osobno podesiva, bez titranja i bliještanja, stalno čista i odmah je potrebno zamijeniti neispravna rasvjetna tijela. 
• Posebnu pažnju treba posvetiti tamo gdje se radi s računalima.

Buka

• Poznato je da buka veća od 60 dB utječe na stanje organizma u čovjeku.
• U slučaju pojačane buke (istrujavanje zraka iz izlaznih rešetki, buka iz radijatora, vibracije klima jedinica) iz instalacija potrebno ih je servisirati.
• U slučaju promjene namještaja ili uklanjanja tapisona može doći do gubitka apsorpcije zvuka i poremećene akustike u prostoru.

Održavanje i čišćenje

• Dobro održavanje zgrade najbolja je prevencija za uklanjanje ili smanjenje sindroma bolesne zgrade. To uključuje odgovarajuće materijale i gradnju, postojanje grijanja, hlađenja, ventilacije, odgovarajući namještaj i radnu opremu.
• Sve navedeno mora se sustavno održavati. Pod tim se misli na kvalitetnu i redovitu zamjenu dijelova, čišćenje i ugađanje. Čišćenje je vrlo važan faktor. Godišnje je potrebno čistiti rešetke, kanale sustava za ovlaživanje. Godišnje je potrebno čistiti tapisone i tapecirani namještaj. Prozore i rasvjetu svakih nekoliko mjeseci. Treba izbjegavati intenzivne mirise sredstava i one koji doprinose prašini, a dati prednost vakuumskom i vodenom čišćenju.
• Zatrpani stolovi i police ometaju potpuno čišćenje. Možda je korisno uvesti obvezu oslobađanja površina od papira za svakog zaposlenika.
• Bitno je i vođenje evidencije o cijelom stanju kako bi se kroz nju prepoznala uzročno posljedična veza s pojavom sindroma.

Pročitajte još:

• Želite energetski obnoviti zgradu? A jeste li razmišljali o temperaturi i vlazi, potresu i požaru?
• Nakon energetske obnove često 'bacamo lovu u vjetar', doslovno!
• Toplinska ugodnost i kvaliteta zraka u višestambenim zgradama
• ALGE I GLJIVICE na fasadi - koliko su opasne i kako ih riješiti
• Kako prepoznati je li nekretnina (ne)kvalitetno građena
• Kako se riješiti vlage i plijesni
• Skrivene mane novogradnje - što treba znati

Izvori korišteni za ovaj tekst

• Britannica
• Publikacija "Sigurnost i zaštita na radu"
• Tvrtka ANT d.o.o. 

Drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr-u uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!