- Formiran je Registar stanova u privatnom vlasništvu
- Lepoglava pomaže u rješavanju stambenog pitanja mladim obiteljima
- Osijek je jedan od gradova koji svoja povijesna dvorišta prilagođava klimatskim izazovima
- Kako je Mali Lošinj uveo održivo rješenje za osvjetljenje
- Je li Hrvatska postala porezna oaza za nekretnine?
- "Ponavljam OPET - zgrada je neživa tvorevina, cigla i beton, suvlasnici su temelj svega"
- Zgradama još 7,12 milijuna eura za energetsku obnovu
- DEVET ključnih poruka s Renovate Europe Day 2024
- Otvoren prvi hrvatski Nacionalni nZEB trening centar
- "Ako me pitate kao gradonačelnika – obnoviti, ako me pitate kao građevinara – onda rušiti"
Osim režijskih i drugih troškova koje svaki vlasnik stana plaća za ono što je sam potrošio u svom stanu, život u zgradi podrazumijeva i odgovornost prema zajedničkim troškovima koji stvaraju svi stanari/suvlasnici zgrade. Što učiniti kad se netko od stanara oglušuje na zajedničke obveze?
Svi suvlasnici u zgradi dužni su plaćati zajedničku pričuvu jer se tim novcem financiraju zajednički troškovi u zgradi poput potrošnje struje, održavanja dizala, čišćenja stubišta, osiguranja zgrade te mnogih drugih zajedničkih troškova. Osim plaćanja tekućih troškova i manjih popravaka, namjena pričuve je i štednja, odnosno akumuliranje novca koji kasnije može poslužiti za unaprjeđenja zgrade poput ugradnje senzora za paljenje svjetla na stubištu, sigurnosnih kamera ili energetske obnove fasade, većih sanacija i slično.
Svaki račun ima svoje dospijeće plaćanja, odnosno rok do kojega bi se trebao podmiriti iznos duga. Ako se u tom roku (koji je uglavnom oko 10 ili 15 dana) račun ne plati, na kućnu adresu, obično, osam dana nakon dospijeća stiže opomena koja također ima svoj 'rok trajanja'. Napominjemo da svaka tvrtka, komunalna ili telekom, ima svoje rokove.
Isto tako, ako se ne plati pričuva, bilo bi dobro da predstavnik suvlasnika, a svakako upravitelj zgrade (temeljem odredbi Međuvlasničkog ugovora) upozori suvlasnika na dug. Međutim, nerijetko se dogodi da neki suvlasnici unatoč upozorenjima jednostavno ne plaćaju za zajedničke troškove. Nekada je za naplatu takvih dugova bilo potrebno podići tužbu na sudu i tamo potraživati sredstva što je iziskivalo dodatno vrijeme ali i dodatne troškove za sudski postupak koji su na kraju opet plaćali suvlasnici koji su redovno podmirivali svoje obveze.
Danas je dovoljno da upravitelj zgrade pokrene ovrhu na novčanim sredstvima. Tada će Fina, prema donesenom javnobilježničkom rješenju, naložiti banci u kojoj dužnik ima račun, prebacivanje duga na zajednički račun stanara, odnosno upravitelja zgrade, a troškove ovrhe će platiti dužnik.
Ako suvlasnik dužnik ima dovoljno novca na računu, tada će banka cijeli iznos duga prebaciti na zajednički račun pričuve. I dug će biti plaćen. Ali ako suvlasnik dužnik u tom trenutku nema dovoljno novca na računu za otplatu duga, on neće ostati bez sredstava za život jer ima pravo na otvaranje zaštićenog računa i zaštitu određenog dijela primanja od ovrhe.
Prema trenutnim zakonskim propisima od ovrhe je izuzet iznos od tri četvrtine neto plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj. U pravilu to znači da je maksimalno moguće ovršiti JEDNU ČETVRTINU PLAĆE.
Sve ovo konkretno znači:
• Ako neto plaća iznosi 4.000 kuna, na zaštićeni račun bit će uplaćeno 3.000 kuna, dok će 1.000 kuna otići na podmirenje duga za pričuvu.
• Ako je plaća jednaka ili veća od 6.434 kune, od ovrhe je izuzet iznos od 4.289,33 kune
Primjerice, ako umirovljenik ima mirovinu 4.000 kuna, na zaštićeni račun se uplaćuje 3.000 kuna, dok se 1.000 kuna uplaćuje na redovni račun. Tada banka taj novac (tih 1.000 kuna) prebacuje na zajednički račun pričuve. Ako je dug za pričuvu npr. 3000 kuna, suvlasnici će taj dug namiriti tek za 3 mjeseca. Ako je dug npr. 500 kuna, s računa dužnika se prebacuje samo 500 kuna.
Država je napravila i popis primanja i naknada koje su izuzete od ovrhe i one na kojima je ovrha ograničena. To je primjerice invalidnina, socijalna pomoć ili dječji doplatak. Cijeli popis možete vidjeti OVDJE.
Kako otvoriti zaštićeni račun?
Zaštićeni račun može se otvoriti potpuno besplatno putem servisa e-Blokade ili osobno u poslovnici Fine.
Građani mogu besplatno putem servisa e-Blokade, kojem pristupaju putem sustava e-Građani, provjeriti imaju li dug, tko ih je eventualno ovršio i otvoriti zaštićeni račun te preuzeti sve dokumente vezane uz ovrhu. Ulaz u e-Blokade pogledajte OVDJE.
Napominju iz Fine da za provjere vezane uz prijedloge ovrha koje se nalaze kod javnih bilježnika kontaktirate Hrvatsku javnobilježničku komoru na broj telefona 01/6065-510.
Kako se prijaviti na uslugu e-Blokade
1. Morate imati korisničko ime i lozinku za ulaz u e-Građani (vjerojatno to već imate, provjerite na ovoj listi imate li npr. token neke banke ili novu osobnu iskaznicu. Ako ipak nemate korisničko ime i lozinku, možete ju dobiti u Fini)
2. Kad ste jednom ušli na eGrađani, ne trebaju vam više lozinke jer možete pristupiti svim uslugama koje se nalaze tamo, među kojima su i e-Blokade. Upute za korištenje e-Blokada su jednostavne i pristupačne unutar same aplikacije a video upute za e-Blokade možete vidjeti i na Fininom Youtube kanalu ovdje.
- KORISNI KONTAKTI
Problemi u i oko vašeg doma - kome ih prijaviti
- EU FIRE SAFETY DAY 2023
Fotonaponski paneli na krovovima - kako smanjiti mogućnost izbijanja požara
- KAKO DOSKOČITI PROBLEMIMA
Raj ili pakao u susjedstvu?