rušenje
Izvor: c_badeja / Pixabay
PRAVILA IGRE

Susjed je probio nosivi zid ili srušio bilo koji zajednički dio zgrade? To nikako ne smije

Promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu; osobito ne smije prouzročiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari.

'Susjed je podijelio jedan veliki stan u dva manja i u drugom stanu probio vrata na hodnik. Moje susjede su uspaničene zbog statike, ali on se pravda dokumentom ovlaštenog građevinara da zgrada može podnijeti činjenicu da je zadirao u nosivi zid.

Postoji, međutim, drugi problem koji sam načuo, a to je da su noseći zidovi vlasništvo svih stanara zgrade i da je njegov zahvat zadiranje u tuđe vlasništvo bez dozvole koje se ne može dovesti u prethodno stanje zbog toga jer je armatura u zidu sigurno 'precvikana'. Što možemo kao suvlasnici napraviti?'

Upit je to koji je stigao ZGRADOnačelnik.hr-u. I naravno, kontaktirali smo sve nadležne institucije i dobili njihova očitovanja. 

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kaže:

Inspekcijske poslove u području građenja, provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina obavlja građevinska inspekcija Državnog inspektorata, stoga biste se za sva pitanja vezana uz postupanje inspekcije na konkretnoj lokaciji trebali obratiti kolegama u press uredu Državnog inspektorata.

Pojašnjavamo ujedno da dozvole za gradnju i uporabu građevina izdaju upravni odjeli gradova i županija koji obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva stoga biste se za informacije vezane za izdane dozvole i mogućnost intervencija u zgradi bez ishođenja istih trebali obratiti nadležnom upravnom odjelu na području na kojem se nekretnina nalazi. Kontakt podatke možete pronaći OVDJE.  

Nastavno na preostali dio upita dajemo informaciju da je za tumačenje Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Ministarstvo pravosuđa i uprave kaže:

Člankom 82. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašten, ne tražeći za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s građevinskim propisima, o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ako se pridržava sljedećih pravila:

  • promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu; osobito ne smije prouzročiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari
  • ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine, to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnoga dijela, inače je svaki suvlasnik može zabraniti; ali ne može zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i sličnih uređaja, a ni postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije moguć ili nije odobren priključak na postojeću antenu te izvođenje radova kojima se osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti
  • radi promjena na svome dijelu nije dopušteno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasništvu drugoga suvlasnika bez njegova odobrenja; ali taj će ipak morati trpjeti ono u vezi s tuđim prepravkom čime se bitno i trajno ne povređuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono što je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi
  • vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu dužan je dati primjerenu naknadu drugomu čija je prava time povrijedio i kad je taj bio dužan trpjeti tu povredu.

Također, stavkom 4. istog članka određeno je da za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi s promjenama koje je izvršio suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, ako je nisu bili dužni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik; više suvlasnika odgovaraju za tu štetu solidarno.

Nadalje, člankom 83. stavkom 1. ZOV-a propisano je da ako, s obzirom na okolnosti, prijeti ozbiljna opasnost da će nastati šteta zbog onoga što u izvršavanju ili prekoračenju ovlasti poduzima ili je već poduzeo glede nekretnine pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih, svaki od suvlasnika cijele nekretnine je ovlašten od njega zahtijevati primjereno osiguranje.

Stavkom 3. istog članka određeno je da o zahtjevu za davanje osiguranja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sud u izvanparničnom postupku, ako nije što drugo propisano, ili ako se u vezi s onim što je suvlasnik poduzeo ili poduzima već vodi neki drugi postupak u kojem je moguće odrediti davanje primjerenoga osiguranja.

Člankom 3. Uredbe o održavanju zgrada propisano je da ako suvlasnici zgrade međuvlasničkim ugovorom ne urede drukčije, zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade smatraju se:

  • nosiva konstrukcija zgrade (temelji, nosivi zidovi, stupovi, međukatna konstrukcija, krovna konstrukcija i sl.)
  • pokrov
  • prohodne i neprohodne zajedničke terase
  • pročelja zgrade uključivo prozori i vrata
  • elementi zaštite od vanjskih utjecaja na zajedničkim dijelovima zgrade (kapci, žaluzine, grilje i sl.)
  • krovna i ostala limarija na zajedničkim dijelovima zgrade
  • dimnjaci i ventilacijski kanali, hidranti, protupožarni sustavi i instalacije, uključujući i protupožarne aparate u zajedničkim dijelovima zgrada
  • zajednička stubišta, uključujući i ogradu stubišta
  • požarni prilazi, ljestve i stepeništa
  • dizala u zajedničkim dijelovima zgrade s instalacijama i uređajima koji omogućavaju njihovu redovitu uporabu
  • instalacije za dovod plina i električne energije do brojila stana ili drugog posebnog dijela zgrade
  • instalacije kanalizacije, glavni vertikalni i horizontalni vodovi i temeljne instalacije, uključivo reviziona okna
  • vodovodne instalacije od glavnog vodomjera za zgradu do odvajanja instalacije za pojedini stan ili drugi posebni dio zgrade, odnosno do vodomjera u stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade
  • sanitarni uređaji i instalacije vodovoda i kanalizacije u zajedničkim dijelovima zgrade
  • električne instalacije stubišne rasvjete i drugih trošila u zajedničkim dijelovima zgrade, glavna razvodna ploča s uklopnim satom, električne instalacije za stanove i posebne dijelove zgrade do brojila za stan ili drugi posebni dio zgrade
  • nužna i panik rasvjeta
  • zajedničke instalacije centralnog grijanja i centralne pripreme tople vode do radijatorskog ventila odnosno ventila trošila u stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade
  • radijatori i druga grijaća tijela u zajedničkom dijelu zgrade
  • telefonske instalacije do mjesta razdvajanja u stan ili drugi posebni dio zgrade
  • zajedničke televizijske ili radio antenske instalacije, uključujući i kabelske i satelitske instalacije s pojačalom i svim drugim zajedničkim uređajima koji omogućuju redoviti prijam, do mjesta razdvajanja u stan ili drugi posebni dio zgrade
  • instalacije i uređaji za zvonce, električne brave i interni govorni uređaj od ulaza u zgradu do stana ili drugog posebnog dijela zgrade odnosno do mjesta odvajanja instalacije za pojedini stan ili drugi posebni dio zgrade
  • zajednička kotlovnica i toplinska podstanica
  • zajednička hidroforska postrojenja i bunari za vodu, prepumpne stanice za otpadnu vodu i pumpne stanice za vodu, električni agregati, aku baterije i drugi uređaji za rasvjetu, pokretanje dizala i sl.
  • gromobranske instalacije
  • kanali za smeće
  • septičke jame

Iz prethodno navedenog proizlazi da se nosivi zidovi smatraju zajedničkim dijelovima zgrade. Za eventualno rušenje ili probijanje nosivog zida potrebna je:

  • prvenstveno suglasnost svih suvlasnika,
    • a temeljem suglasnosti svih suvlasnika potrebno je zatražiti odobrenje nadležnog državnog tijela

Ovlasti za odobrenje navedenih radova propisane su Zakonom o gradnji koji je u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ono što suvlasnici zgrade s početka teksta moraju napraviti jest podnijeti prijavu Državnom inspektoratu - građevinskoj inspekciji. 

- Građevinska inspekcija Državnog inspektorata obavlja inspekcijski nadzor zakonitosti građenja po službenoj dužnosti na licu mjesta te po utvrđenju svih činjenica može dati odgovor na upit.

Prijava mogućeg nezakonitog građenja na određenoj lokaciji može se podnijeti Državnom inspektoratu ispunjavanjem elektroničkog obrasca 'Podnošenje prijava', dostupnom OVDJE ili slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili osobno u Pisarnici Državnog inspektorata.

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.