Svaka zgrada može imati svoj komadić prirode

U vremenu u kojem gradovi rastu brže nego ikad, zelene površine postaju ne samo pitanje estetike već i opstanka. One hlade, čiste zrak, upijaju oborinske vode, stvaraju mikroklimu i okupljaju ljude. Upravo zato, kada govorimo o održavanju i upravljanju stambenim zgradama, pitanje „imamo li gdje posaditi drvo?“ postaje itekako relevantno.

Rješenja temeljena na prirodi 

Kako navodi portal Pametni gradovi, jedan od ključnih pristupa u oblikovanju zelenih gradova jesu rješenja temeljena na prirodi (eng. Nature-Based Solutions - NBS). Ukratko, riječ je o metodama koje koriste prirodne procese i elemente za rješavanje urbanih izazova, poput smanjenja toplinskih otoka, filtracije zraka, upravljanja bujičnim vodama ili stvaranja hladovine u pregrijanim naseljima.

Primjerice, Singapur je već godinama poznat kao „zeleni grad budućnosti“. Tamo je kanal rijeke Kallang pretvoren u prirodni tok s integriranim parkom, što je povećalo sigurnost od poplava, poboljšalo kvalitetu vode i postalo omiljeno mjesto susreta zajednice, a sve to uz niže troškove održavanja nego što bi koštala tradicionalna betonska infrastruktura.

Vertikalno i krovno ozelenjavanje

U gradovima poput Zagreba, Splita, Osijeka ili Rijeke, horizontalni prostor za nove parkove jednostavno više ne postoji. Ali imamo zidove. I krovove.

Vertikalni vrtovi, ozelenjene fasade, krovni vrtovi i zeleni krovovi sve su češći u planovima urbane obnove. Njihova prednost je višestruka:

• smanjuju temperaturu u okolini zgrade i unutar stanova
• povećavaju energetsku učinkovitost
• upijaju kišnicu
• povećavaju vrijednost nekretnine
• stvaraju prostor za odmor i uzgoj biljaka.

U Beču, primjerice, gradska vlast sufinancira izgradnju zelenih fasada i krovova, i to ne samo u novogradnji nego i na starijim zgradama. U Hrvatskoj bi takve poticaje mogli preuzeti i JLRS-ovi, uz angažman upravitelja zgrada i zajednica suvlasnika.

Hrvatski gradovi zakoračili u ovu „zelenu“ budućnost

Grad Zagreb je usvojio Strategiju zelene urbane obnove, koja naglašava važnost očuvanja postojećih zelenih površina, stvaranja novih (čak i malih džepova zelenila), ali i održivog gospodarenja građevinskim fondom. Rijeka je također razvila svoju strategiju i identificirala ključne lokacije za intervencije. Fokus je na podizanju kvalitete života, stvaranju prostora za zajednicu i bolju otpornosti na klimatske promjene.

Obje strategije pozivaju i građane da budu partneri u provedbi, a upravo tu na scenu stupaju zgrade i njihovi suvlasnici.

Što zgrada može učiniti?

Zgrade nisu samo mjesta za stanovanje, one su zajednice. Ako živite u zgradi s dvorištem, ravnim krovom ili golom fasadom, već imate potencijal da učinite razliku.

Primjeri što se može napraviti uz dobru volju i malo organizacije:

• ozeleniti zajednički krov, ne mora biti vrt, može biti travnata površina s klupama
• uvesti „zeleni zid“ na južnu fasadu - poboljšava izolaciju, a izgleda fantastično
• postaviti spremnike za kišnicu u dvorištu i koristiti ih za zalijevanje biljaka
• urediti zajednički vrt u zapuštenom dvorištu zgrade.

Ako ste upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika, istražite mogućnosti sufinanciranja ovakvih projekata. Već postoji nekoliko EU fondova i nacionalnih natječaja za zelenu infrastrukturu. Primjerice, Grad Zagreb je lani imao Javni poziv za ozelenjavanje dvorišta.

Zajedništvo i zelene inicijative

Studije Europske agencije za okoliš (EEA) pokazuju da "zeleni" prostori smanjuju stres, potiču fizičku aktivnost i poboljšavaju mentalno zdravlje. Osim toga, ljudi se bolje povezuju i lakše surađuju.

U Zagrebu je zgrada u naselju Trnje organizirala sadnju zajedničkog vrta. Inicijalna sumnjičavost stanara brzo je nestala kada su vidjeli prve plodove, ali i kada su počeli zajedno zalijevati biljke, razgovarati, pa i razmjenjivati recepte. Mali vrt, ali veliki društveni kapital.

Gradovi nisu samo ceste, neboderi i infrastruktura, gradove čine ljudi i priroda. A kada to dvoje spojimo na pravi način, dobijemo više od estetike. Dobijemo zdravije, sigurnije, otpornije i ugodnije gradove.

Zato sljedeći put kada budete na sastanku suvlasnika, predložite sadnju cvijeća, uređenje okućnice ili dvorišta (ako ga imate), a možda čak i krova.  Možda nećete odmah dobiti jednoglasnu podršku, ali počet ćete razgovor. A od razgovora nastaju promjene.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!