Umjesto bojlera, toplane i struje možete imati toplu vodu i grijanje putem dizalica topline
NOVI SUSTAV GRIJANJA

Umjesto bojlera, toplane i struje možete imati toplu vodu i grijanje putem dizalica topline

Kupnjom dizalice topline 'nestaju' plinara i dimnjačari. Svakako treba sve staviti na papir, troškove, održavanje, usporediti s postojećim načinom grijanja i tople vode te donijeti odluku.

Nakon potresa u Zagrebu i okolici, otvorila se pandorina kutija – bojleri, grijanje, dimnjaci. Mnogi suvlasnici morat će mijenjati bojlere koje su do sada imali i ugraditi novije koje propisuju Uredba EU i naši pravilnici. Da bi se to izvelo, a konkretno je riječ o ugradnji kondenzacijskih bojlera, u priču ulaze projektanti, dimnjačari, građevinci i tako dalje.

Gotovo da nema dana da se na društvenim mrežama ne postavi pitanje o kondenzacijskim bojlerima, o tome kako ih ugraditi, što je sve potrebno za to, koju muku je potrebno proći da bi se dobilo zeleno svjetlo raznih institucija.

Logično pitanje koje se postavlja jest – a zašto bi netko ugradio kondenzacijski bojler? Pa zar nema neki drugi način da se u bilo koji stan, pa tako i u one stanove koji kreću u obnovu nakon potresa, ugradi neki drugi sustav grijanja? Ima, itekako ima. Istražujući podatke za ovaj tekst, primijetili smo da se u posljednje vrijeme se puno počelo govoriti o dizalicama topline.

Što su dizalice topline?

Dizalice topline su uređaji koji koriste toplinu sadržanu u zraku kako bi zagrijali toplu vodu koja se koristi za grijanje i potrošnu toplu vodu. Zahvaljujući visokoj energetskoj učinkovitosti spadaju u obnovljive izvore energije te u pravilu osiguravaju COP viši od 4. Pojednostavljeno, dizalica topline može za svaki kW utrošene električne energije predati 4 kW toplinske energije pa i više. Još jednostavnije, dizalice topline troše četvrtinu energije od dosadašnjih načina grijanja koje mnogi građani koriste.

- Dizalica topline koristi struju kao energent, ali je isto bitno naglasiti da se može kombinirati s postojećim sustavima, solarima, plinom te može raditi paralelno s njima. Isto tako, dizalica akumulira energiju te trenutni nestanak struje ne znači automatski gubitak toplinske energije. Voda kao radni medij u akumulacijskom spremniku ima svoju zadanu temperaturu koju dizalica održava – objašnjava nam Hrvoje Šerić, mag. ing. ind. iz tvrtke Klomakoncept.

Napominje da dizalice topline mogu zamijeniti konvencionalne načine grijanja kao što su plinski/strujni bojler, centralno grijanje, toplana.

- Upravo se za to kupci i odlučuju s obzirom da je energetska efikasnost dizalice topline puno bolja, a samim time i mjesečni troškovi rada manji. Ugradnja dizalice topline zahtijeva veću početnu investiciju u odnosu na klasično centralno grijanje. Ipak, troškove stanovanja promatrate dugoročno te s vremenom dizalica topline doprinosi uštedama koje ukupne troškove investicije i održavanja prebacuju na povoljniju stranu u odnosu na centralno grijanje – kaže Šerić.

Prema okvirnoj procjeni, potrebno je oko pet ili šest godina da se uloženi novac u dizalicu topline izjednači sa standardnim troškovima grijanja. Kako se to moderno kaže, oko pet šest godina je da se isplati ulaganje u dizalicu topline.

- Još jedna od prednosti je što nema potrebe za izgradnjom dimnjaka, samim time nema ispuha dima ni potrebe za dodavanjem energenata poput peleta, drva i tomu slično. Također, sustav dizalica topline može istodobno riješiti i pitanje hlađenja u domu što je bitni dodatni argument na strani ovakvog sustava u odnosu na konkurenciju – kaže Šerić.

Cijena ugradnje

Naravno, nemoguće je na ovaj način reći koliko točno košta ugradnja ovog sustava jer svaki stan je drugačiji i svaki sustav je drugačiji. No, ono što je ključno jest da svi oni koji SADA imaju bojler (plinski atmosferski ili neki drugi, bojler na struju ili se griju putem toplane), dakle imaju i grijanje i toplu vodu kroz spomenute sustave, dizalica topline može se bez ikakvog problema ugraditi!

- Dakle, nije potrebno mijenjati radijatore koje građani trenutno imaju. Dizalice topline postave se na postojeći sustav, nadograde se potrebni uređaji i to je to - kaže Šerić.

Prosječna cijena uređaja je 50.000 kuna. Uz to sve ovisi o postojećem sustavu grijanja i tople vode. Ali, to je otprilike cijena. Svatko će sada reći da je to previše. I jest skupo. Međutim, kada bi sada netko išao mijenjati postojeći bojler s kondenzacijskim tada bi morao – kupiti novi bojler koji košta oko 8.000 kuna, mora sanirati dimnjak i prilagoditi ga propisanim uvjetima za rad, dovesti dimnjačara koji će napraviti atest, predstavnika plinare koji će ispitati sustav i pustiti plin. A sve to košta. Pogotovo ako zgrada nema više dimnjaka, nego se nekoliko stanova mora priključiti na jednu ili dvije cijevi. A susjed ispod ili iznad kaže da to ne želi jer njegov bojler radi savršeno.

Da, činjenica jest i da postoje subvencije za kupnju kondenzacijskih bojlera. O tome smo pisali OVDJE.

I zbog toga su kondenzacijski bojleri u startu jeftiniji za građane čiji stanovi su stradali u potresu. I logično je da će prihvatiti taj način grijanja.
Dizalica topline je skuplja, i to je činjenica. Isto tako je činjenica da država još uvijek ne subvencionira ovaj način grijanja i toplu vodu. Možda jednoga dana bude. 

Kontaktirali smo i Željka Uhlira, državnog tajnika u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Pitali smo ga mogu li se dizalice topline ugrađivati i u stanove koji su stradali u potresu u Zagrebu i okolici, a da ih država subvencionira. Odgovorio je da se temeljem tog zakona ne može ugraditi dizalice topline. 

Potrebno je spomenuti da kupnjom dizalice topline 'nestaju' plinara i dimnjačari. Svakako treba sve staviti na papir, troškove, održavanje, usporediti s postojećim načinom grijanja i tople vode te donijeti odluku.