opruka
Izvor: margarita_kochneva / Pixabay
NE BUDI NEPLATIŠA

Vlasnik nekretnine je preminuo. Što dalje?

Postupak nakon smrti vlasnika nekretnine nije jako kompliciran, no ima svoj tijek i formu i potrebno je imati dosta dokumentacije. 

Vlasnik nekretnine (stana ili kuće) je preminuo. Njegovi nasljednici (suprug(a), djeca, unuci, rodbina...) nasljeđuju tu nekretninu. No što ako nema nasljednika? Što ako se nasljednici ne mogu dogovoriti? Što ako nasljednik postoji, no ne upisuje se kao vlasnik nekretnine? 

Pitanja su to koja muče brojne suvlasnike zgrada diljem Hrvatske jer problem nastaje u neplaćanju pričuve i režija, ali i činjenici da mnogi nasljednici ne upisuju vlasništvo, a žive u tim nekretninama. 

ZGRADOnačelnik.hr je odgovore potražio u Ministarstvu pravosuđa i uprave i kod odvjetnika Petra Petrića iz odvjetničkog društva Petrić & Kajić. 

Pravo nasljeđivanja i pravila po kojima sud, druga tijela i ovlaštene osobe postupaju u nasljednim stvarima uređena su Zakonom o nasljeđivanju

Preminulu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik), a nasljedno se pravo stječe u trenutku ostaviteljeve smrti. Stjecatelj nasljednog prava može ga se po odredbama ZN-a odreći te će se onda uzeti kao da ga nikada nije niti stekao.

Postupak nakon smrti vlasnika

Nakon smrti ostavitelja ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu. Ostavinski postupak je izvanparnični postupak u kojem se:

  • utvrđuje tko su ostaviteljevi nasljednici
  • što čini njegovu ostavinu
  • koja još prava iz ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima (legatarima, odnosno osobama koje su oporučno ovlaštene primiti što iz ostavine) i drugim osobama

VAŽNI POJMOVI

Ostavinski postupak -  provodi općinski sud ili javni bilježnik kao povjerenik suda.

Ostavinska raspravasredišnji dio ostavinskog postupka, a vodi se na jednom ili više ročišta.

Legat - jedan ili više zapisa koji oporučite­­lj ostavlja oporukom.

Ostavinska rasprava neće se provoditi:

  • ako umrli nije ostavio ostavinu
  • ako je ostavitelj ostavio samo pokretne stvari i s njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak

Tko pokreće postupak?

Pokretanje postupka ostavinske rasprave pokreću, naravno, nasljednici. No, odvjetnik Petar Petrić kaže:

Pokretanje ostavinskog postupka, nije ograničeno na ostaviteljeve nasljednike, već su za to legitimirane sve osobe koje imaju pravni interes da se utvrdi ostavinska imovina i nasljednici.

Nakon što je pokrenut ostavinski postupak, u postupku će biti utvrđeni nasljednici, koji će onda biti odgovorni za dugove ostavitelja, naravno do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

Rješenje o nasljeđivanju

Nakon završetka ostavinske rasprave sud ili javni bilježnik donosi rješenje o nasljeđivanju. Budući da se po hrvatskom pravu nasljeđuje prema zakonu u trenutku ostaviteljeve smrti, tim se rješenjem utvrđuje tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava stekle i druge osobe.

Sadržaj rješenja propisan je ZN-om te se ono dostavlja svim nasljednicima i zapisovnicima, kao i osobama koje su tijekom postupka istakle zahtjev za nasljedstvo. Također, dostavlja se i nadležnom poreznom tijelu i nadležnom zemljišnoknjižnom sudu.

U rješenju o nasljeđivanju sud ili javni bilježnik će odrediti da se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju provedu u zemljišnoj knjizi potrebni upisi u skladu s pravilima zemljišnoknjižnog prava.

Ostavinska rasprava

Na ostavinsku raspravu pozivaju se:

  • stranke
    • nasljednici, zapisovnici, druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine
  • osobe koje bi po zakonu mogle polagati pravo na nasljedstvo
    • u slučaju postojanja oporuke
  • izvršitelj oporuke
    • ako je postavljen
  • druge zainteresirane osobe

U pozivu na ročište će sud ili javni bilježnik obavijestiti zainteresirane osobe o pokretanju postupka, o tome je li mu koja oporuka već predana te će ih pozvati da odmah dostave pisanu oporuku, odnosno ispravu o usmenoj oporuci, ako se kod njih nalazi, ili da naznače svjedoke usmene oporuke.

Također, u pozivu će se posebno upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donošenja prvostupanjskoga rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o odricanju od nasljedstva usmeno na ročištu ili javno ovjerovljenom ispravom (ispravom na kojoj je potpis neke osobe ovjerovio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima), međutim ako na ročište ne dođu ili takvu izjavu ne daju smatrat će se da žele biti nasljednici.

Koje vrste oporuka postoje i kako je napisati da bi bila valjana, pročitajte OVDJE

Na ostavinskoj raspravi razjasniti će se sva važna pitanja za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito prava na nasljedstvo, veličinu nasljednoga dijela i prava na legate. Sud ili javni bilježnik donosi odluku na temelju rezultata cjelokupne rasprave te je pritom ovlašten utvrđivati činjenice koje stranke u postupku nisu iznijele te izvesti i dokaze koje one nisu predložile, ako ocijeni da su te činjenice i dokazi važni za odlučivanje.

Sud ili javni bilježnik odlučuje o pravima, u pravilu, nakon što je zainteresiranim osobama omogućio da daju potrebne izjave, dok će o pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, odlučivati prema podacima kojima raspolaže, uzimajući u obzir njihove pisane izjave koje stignu do donošenja odluke.

Nasljednička izjava

Nasljedničke izjave su izjave kojima nasljednik prihvaća ili se odriče nasljedstva te je svatko ovlašten, ali nitko nije dužan, dati nasljedničku izjavu.

  • Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednik
  • Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći

Sud ili javni bilježnik neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, no nasljednik koji ju želi dati može to učiniti:

  • usmeno pred ostavinskim sudom ili javnim bilježnikom koji vodi ostavinski postupak 
  • pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ovjerovljene isprave koja sadrži nasljedničku izjavu ostavinskom sudu ili javnom bilježniku koji vodi ostavinski postupak

Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljedstva sud ili javni bilježnik mora nasljednika upozoriti na posljedice te izjave.

  • nasljednik se može nasljedstva odreći samo u svoje ime te i u ime svojih potomaka

Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo, o kojima ovisi sastav ostavine ili o kojima ovisi predmet legata. Na parnicu ili upravni postupak upućuje se stranka čije pravo sud smatra manje vjerojatnim.

  • Međutim, ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi pravo na oporukom određeni legat ili drugo pravo, sud će uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak, ali neće prekidati ostavinski postupak.

Nakon završetka ostavinske rasprave sud ili javni bilježnik donosi rješenje o nasljeđivanju te je

  • protiv rješenja koja kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donosi javni bilježnik - dopušten prigovor
  • protiv rješenja koja u ostavinskom postupku donosi prvostupanjski sud dopuštena žalba ako ZN-om nije drugačije propisano

Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju sud ili javni bilježnik dostavlja po službenoj dužnosti nadležnom zemljišnoknjižnom sudu najkasnije u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je rješenje postalo pravomoćno. U rješenju o nasljeđivanju sud ili javni bilježnik će odrediti da se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju provedu u zemljišnoj knjizi potrebni upisi u skladu s pravilima zemljišnoknjižnog prava. Na temelju dostavljenog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju nadležni zemljišnoknjižni sud provodi uknjižbu stvarnih prava (primjerice, uknjižbu prava vlasništva nasljednika na naslijeđenoj nekretnini).

Dugovi ostavitelja

Odvjetnik Petar Petrić napominje da nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja.

Odgovornost nasljednika ograničena je vrijednošću naslijeđene imovine i odnosi se na onaj dio tražbine vjerovnika koji je postojao u času ostaviteljeve smrti, pa vjerovnik ima pravo na naplatu od nasljednika i onog dijela tražbine - zateznih kamata - koja je nastala kao posljedica zakašnjenja u ispunjenju nakon smrti ostavitelja jer u tom dijelu to nije dug ostavitelja, već dug nasljednika.

Ako ostavitelj nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu, odnosno grad, koji time stječu jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, s razlikom da se oni ne mogu odreći nasljednog prava te oni svakako moraju odgovarati i za ostaviteljeve dugove. 

Naplata dugova ostavitelja

Vjerovnik koji je još za života ostavitelja pokrenuo ovrhu radi naplate svojeg potraživanja od ostavitelja te je ishodio pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, presudu ili drugu ispravu na temelju koje je proveo ili želi provesti ovrhu, može u Fini zatražiti da se ovrha nastavi odnosno provede u korist nasljednika.

Pri tome je dužan Fini, uz zahtjev, dostaviti i ovjerenu kopiju rješenja o nasljeđivanju. Nakon primitka zahtjeva i provjere ispravnosti dostavljene dokumentacije, Fina će nastaviti ovrhu na svim računima nasljednika dok se ne naplati dug u cijelosti. Pri tome, Fina ne utvrđuje vrijednost naslijeđene imovine, već ovrhu provodi u iznosu u kojem je ista zatražena na teret ostavitelja.

Upis u zemljišne knjige

Ako stranka sama predlaže upis u zemljišnu knjigu na temelju rješenja o nasljeđivanju ili Europske potvrde o nasljeđivanju, potrebno je nadležnom zemljišnoknjižnom sudu priložiti:

  1. prijedlog za upis
  2. rješenje o nasljeđivanju u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, ili preslici s potvrdom pravomoćnosti odnosno, ako je rješenje o nasljeđivanju izdano u državi članici, potvrdom ovršnosti (izvršivosti) ili Europsku potvrdu o nasljeđivanju u ovjerenoj preslici
  3. ako rješenje o nasljeđivanju ili Europska potvrda o nasljeđivanju nisu sastavljeni na hrvatskom jeziku, prijevod ovlaštenog sudskog tumača na hrvatski jezik
  4. u slučaju da podnositelja zahtjeva zastupa punomoćnik, potrebno je dostaviti punomoć u izvorniku ili ovjerenoj preslici
  5. ako podnositelj zahtjeva nije odredio punomoćnika koji će ga zastupati, a nalazi se u inozemstvu, obvezan je odrediti opunomoćenika za primanje pismena s prebivalištem u Republici Hrvatskoj

Ako stranka (nasljednik) sama predlaže upis u zemljišnu knjigu za podnošenje prijedloga za upis prava vlasništva na naslijeđenoj nekretnini nije određen rok.

Sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama prijedlog za upis podnosi se:

  • elektronički, putem javnog bilježnika i odvjetnika, kao ovlaštenih korisnika informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda
  • putem sustava e-Građani
  • u pisanom obliku neposredno ili putem ovlaštenog pružatelja poštanskih usluga, s time da je sud u čijoj je nadležnosti zemljišnoknjižni predmet dužan zaprimiti svaki prijedlog bez obzira na to je li prikladan da se po njemu provede upis.

Prijedlog elektroničkim putem podnosi se isključivo na obrascu koji pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa (pravilnik možete vidjeti OVDJE.

Zemljišnoknjižni prijedlozi u pisanom obliku mogu se podnijeti na obrascu propisanom Pravilnikom o obrascima u zemljišnoknjižnom postupku 

  • prijedlog u pisanom obliku koji nije podnesen na propisanom obrascu neće se samo zbog toga odbaciti ako se po njemu inače može postupiti

Pitanja i odgovori

(preuzeto s internetskih stranica Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada)

Postoji li način naplate pričuve za razdoblje dvije godine od smrti vlasnika stana (bez nasljednika), za nekretninu koju otad koristi davatelj doživotnog uzdržavanja (ugovor zabilježen i pod vlastovnicom), ali ne upisuje vlasništvo? Upravitelj zgrade i dalje izdaje račune na preminulu vlasnicu navedenu i sad pod vlastovnicom te kaže kako se sva pričuva do upisa novog vlasnika zapravo ne može naplatiti jer se ne može teretiti izvanknjižnog vlasnika (ako se tako uopće i vodi davatelja uzdr.)?

  • Upravitelj bi trebao podnijeti prijavu protiv trenutno neformalnog vlasnika. Sud bi trebao utvrditi činjenično stanje Ovo je otvoreni problem već duže vrijeme što neki zloupotrebljavaju.

Pitanje: vlasnik stana koji nije plaćao pričuvu dulje vrijeme, preminuo je. Upravitelj je za njegova života ishodio više rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koja se nalazila u Fini u redoslijedu naplate, ali po istima nije bilo naplate. Nakon smrti vlasnika stana, Fina je prestala postupati po ovim ovrhama. Poznat je nasljednik preminulog vlasnika. Moramo li nastaviti ovrhu preko suda?

Odgovor: U ovom slučaju, ovrhovoditelj može sukladno odredbama Ovršnog zakona zatražiti nastavak provedbe ovrhe na teret računa nasljednika izravno od Fine, i nije potrebno dostavljati zahtjev sudu.

Projekt ZGRADOnačelnik.hr-a 'Ne budi neplatiša' podržava