Vlasnik preminuo, a nema nasljednika. Što dalje?

No nekoliko je situacija koje muče Predstavnike suvlasnika i suvlasnike:

• što ako nasljednik nije poznat
• što ako je nasljednik poznat, ali se nije uknjižio kao novi vlasnik nekretnine
• što ako se namjerno ne želi uknjižiti

Ostavinski postupak je, kaže odvjetnik Petar Petrić iz odvjetničkog društva Petrić&Kajić, redoviti sudski postupak koji se provodi nakon smrti ostavitelja. Ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti kada sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih.

Ako nije proveden ostavinski postupak (primjerice, zato što ostavinski sud nije zaprimo smrtovnicu ostavitelja ili s njom izjednačenu ispravu) pa iza ostaviteljeve smrti nije doneseno rješenje o nasljeđivanju, a iza ostavitelja je ostala imovina, mjesno nadležnom općinskom sudu može se podnijeti prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka, uz dostavu potrebnih isprava.

Rješenje o nasljeđivanju

Nakon završetka ostavinske rasprave, sud donosi rješenje o nasljeđivanju kojim utvrđuje tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle druge osobe.

Pravomoćnim je rješenjem utvrđeno što je:

• u sastavu ostavine
• tko je ostaviteljev nasljednik
• koliki mu nasljedni dio pripada
• je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako
• postoje li kakva prava na zapise i koja su
• koja su prava time stekle i druge osobe

Naslijeđene nekretnine

Kada je riječ o nekretninama u ostavinu ulaze sve nekretnine ostavitelja bez obzira jesu li one uknjižene i bez obzira na mjesto gdje se nalaze.

Nakon što se donese Rješenje o nasljeđivanju i pravomoćnosti, javni bilježnik ili sud koji je vodio postupak ostavinske rasprave po službenoj dužnosti uputit će pravomoćno Rješenje na provedbu u zemljišne knjige nadležnog Općinskog suda kako bi se vlasništvo prenijelo na vlasnike.

Dakle, važno je znati, kaže odvjetnik Petrić, da nasljednici nisu dužni samostalno podnositi dokumente za upis prava vlasništva ako su nekretninu naslijedili.

Ako je nadležno tijelo propustilo učiniti taj korak, ili se nasljedniku žuri, može i samostalno podnijeti prijedlog za uknjižbu prava vlasništva. Uz prijedlog za uknjižbu važno je priložiti Rješenje o nasljeđivanju i platiti pristojbu.

U slučajevima u kojima naslijeđene nekretnine nisu upisane u zemljišne knjige te se vode kao izvanknjižno vlasništvo, nasljednik će sudskim ili drugim putem morati urediti stanje u zemljišnim knjigama.

Nasljednik nije poznat

Ako nasljednik nije poznat, za pokretanje ostavinskog postupka su legitimirane osobe koje imaju pravni interes. Dakle, pokretanje ostavinskog postupka, nije ograničeno na ostaviteljeve nasljednike, već su za to legitimirane sve osobe koje imaju pravni interes da se utvrdi ostavinska imovina i nasljednici.

Kada je pokrenut ostavinski postupak, u postupku će biti utvrđeni nasljednici koji će onda biti odgovorni za dugove ostavitelja, naravno do vrijednosti naslijeđene imovine.

Ako ostavitelj nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu, odnosno grad, koji time stječu jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, s razlikom da se oni ne mogu odreći nasljednog prava te oni svakako odgovaraju i za ostaviteljeve dugove.

Kako naplatiti režije?

Komunalne tvrtke često se nađu u problemu zbog ovakvih situacija. Primjerice, zagrebački GSKG koji u ime Grada Zagreba radi naplatu pričuve te komunalne naknade i naknade za uređenje voda (u ime Hrvatskih voda), protiv preminule osobe, naravno, ne može pokrenuti ovršni postupak. Kako kažu, ostavinski sporovi ponekad ne budu pokrenuti uopće ili traju i 20 godina.

Tada vlasnika, u svojoj evidenciji, dalje vode kao preminulu osobu. A s obzirom na to da se protiv preminule osobe ne može pokrenuti ovrha, dugovanja za pričuvu samo se povećavaju i stoje na redovnom dugovanju.

Kada bude poznat nasljednik (kada bude u ZK uknjižen kao vlasnik nekretnine), on bi morao platiti dospjeli neplaćeni dug koji se odnosi na naslijeđenu nekretninu.  Ako ih ne plati, pokreće se postupak ovrhe.

U pravilu, ovrha se pokreće prijedlogom za donošenje rješenja na temelju vjerodostojne isprave (vjerodostojna isprava je u pravilu račun ili izvadak iz poslovnih knjiga).

Nakon što se ispune uvjeti za provedbu ovrhe (rješenje mora biti pravomoćno i ovršno), dostavlja se na provedbu u Finu, obavezno uz obrazac Zahtjeva za naplatu. Od rujna 2021. godine prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi se podnosi elektronski, a od kraja siječnja ove godine po donesenom rješenju o ovrsi zahtjev za naplatu se podnosi elektroničkim putem, za sva rješenja koja su donesena u elektroničkom obliku.

• Fina će, prema donesenom rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, naložiti banci u kojoj dužnik ima račun, pljenidbu i prijenos duga na račun ovrhovoditelja, a troškove ovrhe će platiti dužnik.
• No, ovrhovoditelj će morati kod podnošenja zahtjeva za naplatu predujmiti propisani iznos naknade za provedbu ovrhe u Fini. Iznos koji je predujmljen, Fina će upisati na teret ovršenika i prisilno naplatiti u korist ovrhovoditelja.

Rok od šest mjeseci 

U ostavinskom postupku utvrđuje se, dakle, tko su ostaviteljevi nasljednici. Ako nije poznato tko su nasljednici:

• sud će oglasom objavljenim u Narodnim novinama, a i na drugi prikladan način pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu.

Ako se u roku od šest mjeseci od objave oglasa u Narodnim novinama ne javi nijedan nasljednik, utvrdit će se da je ostavina prešla u vlasništvo općine, odnosno grada kako je određeno Zakonom o nasljeđivanju.

Ostaviteljeve nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze te se time stječu sva prava i obveze koje proizlaze iz prava vlasništva.

Nasljednik nije uknjižen, ali živi u nekretnini

Nasljedno pravo stječe se u trenutku ostaviteljeve smrti, a stjecatelj ga se može odreći po odredbama Zakona o nasljeđivanju pa će se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao. Osoba koja je nasljednik, postaje sveopći pravni nasljednik neke osobe. Ostaviteljevom smrću njegova ostavina prelazi na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo.

Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu.

Sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno te je ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi.

Ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu.

Ako nakon smrti ostavitelja
nije proveden ostavinski postupak
(npr. zato što ostavinskom sudu nije dostavljena smrtovnica ostavitelja ili s njom izjednačena isprava)
a iza ostavitelja je ostala imovina
mjesno nadležnom općinskom sudu može se podnijeti prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka

Potrebni dokumenti:

• smrtovnica
• drugi dokaz o smrti ostavitelja
• oporuka
• isprave koje se odnose na ostaviteljevu imovinu npr. izvadak iz zemljišnih knjiga

Za ostavinski postupak je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište, a podredno boravište odnosno ako nije imao ni prebivalište ni boravište u Republici Hrvatskoj nadležan je sud na čijem se području nalazi pretežni dio ostavine u Republici Hrvatskoj. 

Nakon što je podnesena ovrha radi prisilne naplate sredstava pričuve stambene zgrade, ovrhovoditelj (upravitelj stambene zgrade) može u svakom trenutku od Fine zatražiti informaciju o stanju naplate svoje tražbine, i to tako da zahtjev za podacima podnese Fini ne samo izravno na šalteru, već može i putem online servisa Fine za predaju dokumentacije (OSPD).

Projekt ZGRADOnačelnik.hr-a 'Ne budi neplatiša' podržava