vrana
Izvor: pixabay.com
SUŽIVOT ČOVJEKA I VRANA

VRANE - Napadaju ljude samo iznimno, evo kako se zaštititi

Iako se može činiti da vrane napadaju bez razloga, to nije točno. One napadaju samo kada za to imaju dobre razloge, a najvažniji su mladunci ili agresivno ponašanje prema njima.

U posljednjih nekoliko dana mediji vrve objavama o napadima vrana na ljude. Zagreb, Kaštela, Varaždin.... Građani su u strahu jer napad vrana može biti opasan, što pokazuju i izvještaji s hitnih prijema. 

Razlog naseljavanja i gniježđenja vrana u gradovima je siguran i konstantan izvor hrane, stoga gradske vlasti apeliraju u svakoj prigodi na građane i predstavnike stanara na lokacijama gdje su vrane aktivne, da se:

  • okoliš oko stambenih objekata održava čistim
  • ne bacaju otpadci hrane
  • kuhinjski otpad odlaže na za to predviđena mjesta.

S vranama se postupa prema Programu zaštite divljači, a u skladu s člankom 9. Zakona o lovstvu. Zakon definira da su :

  • vrana siva (Corvus corone cornix L.)
  • vrana gačac (Corvus frugilegus L.)

životinjske vrste - divljač. 

Nadalje, Pravilnik o lovostaju definira razdoblje zabrane lovalovostaj prema vrstama divljači, ovisno o njihovim biološkim svojstvima i ekološkim uvjetima u kojima obitavaju. Za vrane su konkretni datumi:  

  • vrana siva (Corvus corone cornix L.) od 1. ožujka do 31. srpnja
  • vrana gačac (Corvus frugilegus L.) od 1. ožujka do 31. srpnja

Vrane s prvim toplim danima u godini počinju biti aktivnije, njihovo se gnijezdo počne graditi kako bi se pripremile za sezonu gniježđenja. To počinje početkom ožujka, a ovisi o vremenskim prilikama. Sukladno Pravilniku o lovostaju, vrane su zaštićene, a to znači razdoblje u kojemu vrane poliježu jaja i brinu se za mladunce, sve dok mladi ne odu iz gnijezda. Lovostaj završava 31. srpnja.

U tom razdoblju se ne smiju raditi nikakvi zahvati na navedenim vrstama niti na njihovu okruženju jer je to uznemiravanje. No po pitanju prekomjernog stanja vrana - na kritičnim lokacijama orezuju se stabla na kojima se one gnijezde nakon perioda lovostaja.

Brojni gradski uredi nadležni za 'problem vrana' objavili su posljednjih nekoliko dana razna priopćenja. Primjerice, zagrebački ured za poljoprivredu i šumarstvo priopćio je da 'zbog povećanog broja dojava građana o 'napadima' vrana na ljude, napominju da se ptice zalijeću ('napadaju') u ljude i životinje isključivo u iznimnoj situaciji - jedna od njih je kad im je ugroženo mlado u gnijezdu ili je ispalo iz gnijezda te ga tako štite'.

Ističe se da je to prirodno ponašanje životinja, stoga savjetuju građane da dan ili dva izbjegavaju lokaciju gdje se nalazi gnijezdo dok ptić ne odleti iz gnijezda. U situaciji kada je pronađen ispali ptić nije se poželjno približavati lokaciji već istu treba prijaviti nadležnim službama. 

Inače, temeljem osmatranja i procjene, na dan 1. travnja 2017. godine je na površinama Grada Zagreba zabilježeno:

  • vrana siva (Corvus corone cornix L.) – stalna vrsta - 900 kljunova
  • vrana gačac (Corvus frugilegus L.) – stalna vrsta - 1.300 kljunova

Zašto su vrane u gradovima?

Razlog naseljavanja i gniježđenja vrana u gradovima je siguran i konstantan izvor hrane. Gradske službe apeliraju na građane i predstavnike suvlasnika na lokacijama gdje su vrane aktivne da se:

  • okoliš oko stambenih objekata održava čistim
  • ne bacaju otpadci hrane
  • kuhinjski otpad odlaže na za to predviđena mjesta

Vrane su već odavno udomaćeni stanovnici urbanih područja u kojima ima drveća, poput parkova i drvoreda. Gnijezda najčešće grade na višim granama, no sve češće i na stupovima za struju ili na drugim povišenim objektima.

Ako želite izbjeći napade vrana u sezoni kada su posebno uzbuđene, stručnjaci preporučuju nekoliko pravila.

Svaki napad ima uzrok

Svaki napad ima svoj uzrok, no da i ljudi vrlo često napadom protumače prelet vrane ako je letjela blizu ili ih okrznula.

Stručnjaci kažu da svaki napad životinje ima neki uzrok. U 90 posto slučajeva kod vrana je to ispadanje mladih iz gnijezda, što dosta ovisi i o vremenskim prilikama. Njihova gnijezda nisu baš stabilna i pri malo jačem puhanju vjetra mladi znaju ispasti. Vrana to prepozna kao opasnost, pa ako im se ljudi približe, vrane reagiraju radi obrane svojeg mladunca. Takvi događaji mogu su očekivati još početkom lipnja kad mladi polijeću iz gnijezda.

U razdoblju do otprilike 10. lipnja mladi polijeću iz gnijezda pa se u tom razdoblju bilježe takve pojave, preletavanja i napadi, a nakon toga mladi polete pa vrane odlaze skupa s njima. Vrlo je neugodno, no ne dopuštaju se lovne aktivnosti. Stoga pri svakoj dojavi i izlasku na teren građane stručnjaci educiraju građane o vrstama i načinu života vrana i reagiranja na ljude.

Ostavite ih na miru

Iako se može činiti da vrane napadaju bez razloga, to nije točno. One napadaju samo kada za to imaju dobre razloge, a najvažniji su mladunci ili agresivno ponašanje prema njima. Treba znati da vrane odlično pamte lica i po nekoliko godina. Stoga je najbolje ne uznemiravati ih i ne ponašati se agresivno jer nam se agresija može obiti o glavu s odgodom.

Ne prilazite mladuncima

Vrane i njihovo potomstvo iz prijašnjih godina revno paze na mladunce koji još nisu stasali. Stoga je u sezoni od svibnja do početka srpnja najbolje izbjegavati njihova gnjezdilišta, a osobito mladunce.

Ako ste im se zamjerili, zaobilazite ih

Vrane su izuzetno inteligentne i dobro pamte lica i to - godinama. Čovjeka kojeg percipiraju kao agresora prepoznat će nakon dugo vremena čak i ako se odjene sasvim drugačije. Štoviše, budući da imaju sposobnost komunikacije i poučavanja, one će drugim pripadnicima jata razglasiti informacije na temelju kojih će agresor postati nepoželjna osoba za sve.

Održavajte čistoću

Vrane su, slično ljudima, lovci, sakupljači i lešinari, ukratko - oportunisti. U prirodi im se jelovnik sastoji od beskralježnjaka, malenih sisavaca, ptića, bobica, voća, sjemenja i strvina. U gradovima jedu i kruh, tjestenine i drugu hranu koju ljudi bace.

Glavna metoda smanjenja broja vrana je smanjenje količine dostupne hrane. Tu se prvenstveno misli na zatvaranje kanti za smeće i to mehanizmima koji su zaista djelotvorni jer su sive vrane u stanju brzo naučiti otvoriti običan poklopac. Uz kante za smeće, problem je i odlaganje velike količine ostataka hrane na smetlištu te ostavljanje hrane za mačke i golubove po gradu.

Primjerice (podaci za Grad Zagreb, ali se može primijeniti i na ostale gradove) utvrđena su TRI ključna problema:

  • smetlište
  • studentski domovi
  • otvoreni koševi za smeće u naseljima

Temeljni problem svake aglomeracije je namjerno ili nenamjerno izlaganje veće količine otpadaka koje divlje životinje mogu koristiti za jelo. Stoga nazočnost vrana nije slučajna.

Veliki problem predstavlja odlagalište otpada Prudinec na Jakuševcu. Naime, vrane (uglavnom gačci) se na tom lokalitetu hrane, a nakon hranjenja se vraćaju na odmorišta.

Jedno od najvećih takvih odmorišta je i Studentski dom Stjepan Radić gdje se može okupiti i preko 300 parova gačaca. Obilaskom terena utvrđeno je kako na odlagalištu otpada nema većih stabala koja bi poslužila kao gnijezdilišta ove vrste te se oni ne bi širili na okolne parkove i parkšume.

Osim toga u dijelu naselja otpaci se još uvijek bacaju u otvorene koševe za smeće (npr. u zagrebačkom kvartu Ravnice). Kako bi se vranama i sitnim zvijerima spriječio pristup hrani potrebno je otvorene kante ili koševe za smeće zamijeniti zatvorenima.  

Osobna zaštita

Najbolje je naoružati se strpljenjem i uviđavnošću. Sezona povećane agresivnosti vrana prestaje početkom srpnja, a vrhunac njihovog uzbuđenja traje svega desetak dana. Ako u tom razdoblju baš morate prolaziti kroz njihova gnjezdilišta, a bojite se napada, naoružajte se kišobranom kao štitom.

Vrane mogu i djecu doživjeti kao uljeze pa roditelji trebaju biti posebno na oprezu. Naime, djeca svojim uzbuđenim ponašanjem, trčanjem i mahanjem rukama mogu isprovocirati napad vrana. Računajte s time da ćete se zamjeriti vranama ako u samoobrani postupite previše agresivno.

Kome se javiti

U slučaju da ste primjetili veći broj vrana u svome naselju ili su se u vašoj blizini događali napadi, obavezno zovite gradske komunalne službe, vatrogasce te društva za zaštitu životinja koji vam mogu pomoći.  

Pozitivna perspektiva

Vrane, kao oportunisti, svejedi su koji će skupljati hranu i konzumirati sve što im je dostupno, uključujući i smeće, pa čak i lešine drugih životinja. Vrane imaju nezaobilaznu ulogu u smanjenju dostupne hrane drugim, manje poželjnim životinjama, poput štakora koji su bez sumnje veća opasnost za čovjeka.

Smanjivanjem broja vrana doći će zasigurno i do porasta broja štakora, golubova, a možda čak i galebova, koji su daleko agresivniji prilikom otimanja hrane od ljudi, a koji se već gnijezde na krovovima primorskih mjesta te slovenskih gradova. Konačno, potrebno je educirati ljude o ovom napuhanom problemu.

Treba premjestiti gnijezda?

Emilio Menđušić iz šibenskog Sokolarskog centra 'Dubrava' kaže kako ćemo se dugoročno morati priviknuti na suživot s prirodom. Ponašanje iz našeg okoliša objašnjava izjavom – Imperija uzvraća udarac. Razdoblje dizanja obitelji kod vrana jednostavno trebamo izdržati i  savjetuje građanima da se u to vrijeme ne približavaju njihovim boravištima.

Dresirani sokolovi kojima bi se rastjerale nisu rješenje. Snažni sokol bi nad vranom napravio brutalan genocid koji nitko ne bi volio vidjeti pred svojim očima. Stoga ima drugačiji prijedlog saniranja problema:

  • Najbolje bi bilo u proljeće pratiti njihova kretanja, uočiti gdje grade gnijezda i ukloniti ih sa stabala koja s nalaze u blizini zgrada ili okupljanja ljudi. To bi vrane odnijelo na neku njima sigurniju im lokaciju i time smanjilo neugodne bliske susrete.

Više o vranama

Ptice iz porodice vrana (Corvidae) spadaju među najinteligentnija stvorenja na Zemlji. Iako imaju mnogo manje mozgove od majmuna i dupina, posjeduju izuzetno visoke kognitivne sposobnosti. Testovi su pokazali da znaju rješavati složene probleme u sedam i više koraka. Štoviše, jedna studija objavljena 2016. u časopisu Nature, pokazala je da imaju sposobnost koja se naziva teorijom uma. To je sposobnost razumijevanja da druga bića imaju um koja se još donedavno smatrala isključivo ljudskim potencijalom. Čak ni djeca mlađa od tri godine nemaju potpuno razvijenu teoriju uma.

Znanstvenici su već ranije uočili da se vrane ponašaju izuzetno inteligentno. Primjerice, često će koristiti automobile za drobljenje tvrdih ljuski oraha. Pritom će čak pratiti paljenje i gašenje svjetala na semaforu i koristiti priliku kada je crveno kako bi se dočepale slomljenog oraha preko kojeg su prešli automobili. Također će u gradu odabrati zgrade s ravnim krovovima kako bi na njih iz velike visine ispuštale orahe u namjeri da dođu do slatkog plijena.

Na ideju da bi vrane mogle posjedovati teoriju uma znanstvenike su navela promatranja u kojima je uočeno da hranu često lažno zakapaju i naknadno premještaju kada imaju osjećaj da ih konkurencija promatra. Studija iz 2016. potvrdila je ovu hipotezu tako što je raznim mehanizmima otklonila mogućnost da je takvo ponašanje vrana instinktivno i nesvjesno. Pokazala je da se vrane na jedan način ponašaju kada su uvjerene da ih nitko ne može vidjeti, a na drugi kada misle da ih drugi promatraju.