Zajednički prostori, različite potrebe: Kako stambene zgrade i kvartovi mogu biti ravnopravnije za sve

Upravo zato je važan rodno ravnopravni urbanizam, pristup koji u centar stavlja korisnike prostora svih dobi, spolova i potreba. Prema informacijama s portala Pametni gradovi rodno ravnopravni urbanizam nije samo nešto što bi "gradovi trebali raditi", to je pristup koji može pozitivno utjecati i na upravljanje višestambenim zgradama, a samim time i na svakodnevicu svih stanara.

Što je rodno ravnopravni urbanizam?

Rodno ravnopravni urbanizam (eng. gender-equal urban planning) pristup je koji analizira i planira urbani prostor prema potrebama svih korisnika, uključujući i žene, osobe s invaliditetom, starije osobe, djecu i druge često zanemarene skupine.

Tradicionalni urbanizam često polazi od ideje "neutralnog korisnika", a taj korisnik najčešće ne postoji. Jer stvarnost je takva da:

• žene češće koriste javni prijevoz i obavljaju više kratkih putovanja tijekom dana
• osobe s djecom trebaju dovoljno prostora za kolica, pristup dizalima i sigurnost
• starije osobe traže sigurnost i klupe za odmor
• djeca trebaju sigurne prostore za igru unutar naselja.

Kad se prostor planira samo iz jedne perspektive, najčešće muške i radno aktivne osobe srednjih godina, cijele skupine ostaju "nevidljive" u prostoru.

Kako se to povezuje s vašom zgradom ili naseljem?

Upravljanje višestambenim zgradama nije samo stvar održavanja dizala ili zamjene žarulja. Riječ je o stvaranju ugodnog, sigurnog i pristupačnog prostora za sve stanare. Evo kako se ideja rodno ravnopravnog urbanizma može konkretno primijeniti:

1. Pristupačnost za sve

Zgrade bez rampi, dizala ili širokih ulaza isključuju mnoge - roditelje s djecom, starije osobe, osobe s invaliditetom. Pristupačnost treba biti prioritet ne samo u novogradnji, već i u obnovi postojećih objekata.

2. Rasvjeta i sigurnost

Dobra rasvjeta oko zgrada, u stubištima i na parkiralištima povećava osjećaj sigurnosti, posebno kod žena koje dolaze doma navečer. Ovo je jednostavna, ali često zanemarena mjera.

3. Uređenje zajedničkih prostora

Imate zelenu površinu kraj zgrade? Razmislite tko je koristi. Je li pogodna za igru djece? Ima li sjena za starije osobe? Je li opremljena kantama za smeće, rasvjetom i klupama?

4. Sudjelovanje svih suvlasnika u odlučivanju

Statistike pokazuju da su žene često manje uključene u sastanke suvlasnika ili odluke o održavanju zgrada. Poticanjem većeg uključivanja svih suvlasnika dobivaju se raznolikija mišljenja i bolja rješenja.

Primjeri iz prakse: što možemo naučiti od drugih?

Švedska, grad Umeå

U gradu Umeå, koji se aktivno bavi rodno osjetljivim urbanizmom, jedan od projekata bio je redizajn tunela koji povezuje dva dijela grada. Umjesto mračnog, uskog prolaza, stvoren je svijetao, širok prostor s umjetničkim muralima i otvorenim pogledom, što je značajno povećalo sigurnost, posebno za žene.

Austrija, Beč

Beč je jedan od vodećih gradova u Europi po pitanju rodno osviještenog urbanizma. U kvartovima poput Frauen-Werk-Stadt, projektiranje stambenih kompleksa uključivalo je žene kao glavne korisnice, a rezultat su prostrani hodnici, dječja igrališta u vidokrugu prozora, zajednički prostori i više funkcionalnosti u svakodnevici.

UN-Habitat i Minecraft u planiranju

U nekoliko zemalja, uključujući Vijetnam, organizacije su koristile Minecraft kako bi djeca i žene vizualizirali promjene koje žele u svom kvartu. Ova participativna metoda dovela je do konkretnih promjena, npr. osvjetljenja, sigurnosnih kamera i boljeg rasporeda prostora.

Hrvatska tek na početku

Hrvatska se tek počinje ozbiljnije baviti temama rodne ravnopravnosti u prostoru. Na razini zakona i strategija postoji okvir (Zakon o ravnopravnosti spolova, Nacionalna politika za ravnopravnost spolova), no implementacija u urbanizam je još uvijek rijetka.

Međutim, evo što možemo početi raditi već danas:

• JLRS-ovi mogu u natječaje za urbanu obnovu ili lokalne akcijske planove uključiti kriterije rodne ravnopravnosti
• predstavnici suvlasnika mogu uključiti sve stanare u odlučivanje i analizirati što bi u zajedničkim prostorima moglo biti poboljšano
• građani mogu inicirati promjene - predložiti bolju rasvjetu, više klupa, sigurnije pješačke puteve

Rodna ravnopravnost u prostoru ne znači da žene imaju “više prava”, već da svi imaju jednake uvjete korištenja prostora, što je posebno važno u zajedničkim stambenim zgradama i naseljima.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!