- Šef splitske Čistoće: Imamo ŠEST ključnih operativnih problema
- Trećina stanovnika EU noću trpi prekomjernu buku
- Energetskim sektorom dominiraju muškarci. Je li vrijeme za promjene? Saznajte na konferenciji
- Šef zagrebačke Čistoće: Možemo reći da su građani puno zadovoljniji nego prije
- Energetski prioriteti EK za 2025.: I stanovanje treba uključiti u energetske planove
- Možemo li prestati bacati novac na loše zgrade?
- Od otpada do bogatstva: Kako pepeo može postati ključna sirovina za budućnost
- Kako pokrenuti stambenu zadrugu: Vodič korak po korak
- Legrad dodjeljuje sredstva za uređenje nekretnina
- Predstavnici suvlasnika i upravitelji su kriminalci?

Smanjenje potrošnje energije odavno je želja i cilj Europske unije. Energetska kriza koja je udarila tijekom 2022. godine samo je dodatno naglasila potrebu za energetskom samostalnošću Staroga kontinenta ali i potrebu za pojačanim korištenjem obnovljivih izvora energije.
Da bi se to sve postiglo, mora postojati pravni temelj - a to je nekoliko raznih Uredbi i Direktiva. Hrvatski savjet za zelenu gradnju, partneri projekta Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo zajedno, izradio je priručnik 'Putokaz za dekarbonizaciju zgrada u RH' u kojemu je, između ostaloga, napravljen i detaljan pregled Uredbi i Direktiva EU koje su ucrtale smjer dekarbonizacije u Europi.
Ambiciozan plan
Europska Komisija predstavila je svoj prijedlog za prvi Europski zakon o klimi u ožujku 2020., a njegova primjena je ozakonjena u srpnju 2021. u sklopu Europskog Zelenog Plana, s ciljem postizanja klimatski neutralne Europe do 2050. Ispunjavanje ambicioznog plana potpune dekarbonizacije Europske unije podrazumijeva donošenje sveobuhvatnog zakonskog okvira koji bi sustavno izmijenio način na koji se prometuje, koristi i proizvodi energija, kupuju i koriste proizvodi te kako se gradi i upotrebljava infrastruktura. Kako bi postigla ove ambiciozne ciljeve, Komisija se obvezala na:
- smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030.
- potpunu ugljičnu neutralnost do 2050.
- prekid ovisnosti gospodarskog rasta o potrošnji neobnovljivih izvora energije do 2050.
Europski zeleni plan i Europski zakon o klimi pružaju opću sliku važnosti postizanja cilja klimatske neutralnosti. Kako bi različiti sektori gospodarstva imali konkretniju sliku što moraju napraviti kako bi postigli te ciljeve, Europska Unija donijela je niz prijedloga izmjena specifičnih direktiva te inicijativa kojima se žele dati jasne upute kako postići te ciljeve:
- Direktiva o energetskom svojstvu zgrada / EPBD (Energy Performance of Buildings Directive)
- Direktiva o energetskoj učinkovitosti / EED (Energy Efficiency Directive)
- Val obnove (Renovation Wave)
- Akcijski plan za kružno gospodarstvo / CEAP (Circular economy action plan)
- Europski okvir za održive zgrade - Level(s) (European framework for sustainable buildings)
- 'Spremni za 55%' (Fit for 55)
- Novi Europski Bauhaus (New European Bauhaus)
- Okvirna direktiva o otpadu (Waste Framework Directive)
- EU taksonomija (EU taxonomy)
- EU sustav trgovanja emisijama / ETS (EU Emissions Trading System)
Direktiva o energetskom svojstvu zgrada (Energy Performance of Buildings Directive - EPBD)
EPBD pokriva širok raspon politika koje pomažu nacionalnim vladama poboljšati energetska svojstva zgrada i unaprijediti postojeći fond zgrada. Ciljevi EPBD su:
- uspostava razrađenih i dugotrajnih strategija obnove za sve države članice - godišnja stopa obnove od 3 posto zgrada na razini Unije
- ublažavanje energetskog siromaštva
- uspostava minimalnih i troškovno optimalnih zahtjeva za energetsku učinkovitost za postojeće i još neizgrađene zgrade
- podrška za elektromobilnost i uvođenje minimalnih zahtjeva za odgovarajuću infrastrukturu
- promoviranje optimalne sheme na europskoj razini za implementaciju pametnih tehnologija i rješenja
- identifikacija nacionalnih financijskih mehanizama za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada
Iako su inicijalni planovi postavljeni u ovoj direktivi bili ambiciozni, Komisija je prepoznala da je potreban snažniji zamah u promjenama koje je potrebno napraviti te je shodno tome, koncem 2021., pokrenula proces izmjene direktive i stavila snažniji naglasak na modernizaciju zgrada prema konceptu zgrada nulte energije, poboljšanje kvalitete zraka u zgradama, digitalizaciju energetskih sustava i poboljšanju infrastrukture koja će podržavati održive načine transporta ljudi i robe te postupno uvođenje minimalnih standarda energetske učinkovitosti.
Također uvodi i plan za usklađivanje i harmonizaciju energetskih certifikata svih članica do 2025. i uvođenje putovnice za obnovu zgrada do kraja 2024. Konkretni ciljevi koje revidirani EPBD želi postići su:
- Zgrade nulte emisije moraju uračunati potencijal zgrade za globalno zatopljenje u životnom ciklusu
- Ubrzanje obnove i poboljšanje energetske učinkovitosti 15 posto najneučinkovitijih zgrada u Europskoj uniji i postavljanje minimalnih uvjeta energetske učinkovitosti
- Sve zgrade moraju dostići energetski razred F do 2027. i razred E najkasnije do 2030. na revidiranoj A-G skali energetskih certifikata
Direktiva o energetskoj učinkovitosti (Energy efficiency directive - EED)
Budući da je gotovo 75 posto zgrada u EU izrazito energetski neučinkovito, potrebni su značajni iskoraci kako bi se ispunili ciljevi zadani u Europskom zakonu o klimi. Direktiva je donesena još 2012. te je dopunjena 2018. s ambicioznijim ciljevima o podizanju razine energetske učinkovitosti, odnosno smanjenju potrošnje energije za 32,5 posto u odnosu na projekcije potrošnje iz 2007. godine.
Sredinom 2021. Europska komisija podnijela je prijedlog za novu direktivu o energetskoj učinkovitosti kojoj je cilj staviti upravo energetsku učinkovitost kao jedno od glavnih načela energetske politike EU i dodatno povećati ciljeve koji se moraju ispuniti do 2030. Mehanizmi za postizanje ovih ciljeva putem revizije postojeće Direktive su:
- potrošnja energije na razini EU ne smije biti veća od 1128 Mtoe (milijun tona ekvivalentne) primarne energije i/ili ne više od 846 Mtoe krajnje potrošnje energije
- definiranje indikativnih nacionalnih doprinosa za povećanje energetske učinkovitosti koristeći specifične nacionalne kriterije
- smanjenje potrošnje energije javnog sektora od 1,7 posto i obnova 3 posto podne površine na godišnjoj razini te uzimanje energetske učinkovitosti proizvoda, usluga i drugog o obzir tijekom procesa javne nabave
- zahtjev da sve nestambene zgrade veće od 1000 m2 kojima treba obnova naprave studije izvedivosti kako bi se izvršila obnova putem ugovora o energetskoj učinkovitosti
- jasniji i stroži zahtjevi za osiguranje tehničkih kompetencija pružateljima energetskih usluga, stručnjacima koji provode energetske preglede, energetskim menadžerima i instalaterima
Kampanja Val obnove (Renovation wave)
Obnova privatnih i javnih zgrada predstavlja izuzetnu priliku, ne samo za što efikasnije postizanje klimatskih ciljeva, već i za gospodarski oporavak nakon pandemije. Glavna područja na koja je ova strategija fokusirana su:
- 34 milijuna Europljana si ne može priuštiti adekvatno grijanje, stoga je važno uhvatiti se u koštac s energetskim siromaštvom i poboljšati najmanje energetski učinkovite zgrade
- održiva, dekarbonizirana i kružna obnova javnih zgrada i socijalne infrastrukture - škole, bolnice, kulturne i javne ustanove kao polazišne točke renovacije predvodnici vala obnove
- •na grijanje, hlađenje i toplu vodu u kućanstvima u EU-u potroši se oko 80 posto energije u stambenim zgradama, a dvije trećine te energije proizvode se iz fosilnih goriva, stoga je potrebno uložiti značajne napore u dekarbonizaciju grijanja i hlađenja i smanjenje potražnje za energijom
Kako bi se postigli zadani klimatski ciljevi do 2030. u ovom segmentu, potrebno je:
- potražnja za energijom za grijanje i hlađenje najviše bi se trebala smanjiti u stambenom sektoru, između 19 posto i 23 posto u odnosu na razinu iz 2015.
- godišnja stopa zamjene opreme za grijanje morala bi doseći otprilike 4 posto u stambenom i u uslužnom sektoru
- udio energije iz obnovljivih izvora i otpadne topline morao bi se povećati na 38-42 posto
Ugrubo, cilj Vala obnove je udvostručenje razine energetske obnove u idućih deset godina, smanjenje emisije stakleničkih plinova, poboljšanje kvalitete života stanovnika EU te poticanje stvaranja novih 'zelenih' poslova.
Akcijski plan za kružno gospodarstvo (Circular Economy Action Plan - CEAP)
Građevinski sektor zaslužan je za iskorištavanje gotovo 50 posto ukupnog ekstrahiranog materijala te je zaslužan za 35 posto ukupnog otpada u cijeloj EU. Stoga je jedna od komponenti novog akcijskog plana za kružnu ekonomiju i građevinski sektor, u kojem je imperativ stavljen na korištenje recikliranih materijala u procesu izgradnje zgrada.
Isto tako, namjera plana je integracija i primjena prakse procjene utjecaja u životnom ciklusu tijekom postupka javne nabave. Aktivnosti koje će se provoditi u kontekstu cirkularnosti građevinskog sektora su:
- Stavljanje naglaska na održivost građevnih proizvoda, uključujući moguće uvođenje zahtjeva da određeni građevni proizvodi sadržavaju reciklirani sadržaj, pritom ne kompromitirajući sigurnost i funkcionalnost istih
- Razvijanje i promocija inicijativa za smanjenje prekrivanja još neiskorištenog tla i promicanje obnove napuštenih ili neiskorištenih kontaminiranih industrijskih područja te povećanje sigurne, održive i kružne uporabe iskopanog tla
- Poboljšanje trajnosti i prilagodljivosti izgrađene imovine te razvijanje digitalnih kapaciteta za prikupljanje podataka o istoj
- Korištenje Level(s) okvira zbog uvođenja procjene životnog ciklusa pri definiranju kriterija javne nabave
'Spremni za 55 posto' (Fit for 55)
Paket prijedloga za izmjenu, reviziju i ažuriranje postojećeg zakonodavstva EU za postizanje obvezujućeg cilja klimatske neutralnosti do 2050. Ovim paketom mjera Europski parlament želi osigurati svoje mjesto predvodnika u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, povećati razinu inovativnosti i konkurentnosti industrije EU osiguravanjem jednakih uvjeta na tržištu u odnosu na subjekte iz trećih zemalja te naposljetku, osigurati okvir za socijalno pravednu zelenu tranziciju. Najvažniji ciljevi ovog paketa koji se dotiču sektora zgradarstva i energetske učinkovitosti su sljedeći:
- povećati trenutačni cilj na razini EU-a od najmanje 32 posto obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije na najmanje 40 posto do 2030.
- povećanje trenutačnog cilja za energetsku učinkovitost s 32,5 posto na 36 posto smanjenja neposredne potrošnje energije i 39 posto za potrošnju primarne energije u odnosu na projekcije iz 2007. godine
- osnivanje Socijalnog fonda za klimatsku politiku iz kojeg će se tijekom razdoblja od 2025. do 2032. dodijeliti sredstva za:
- energetsku učinkovitost zgrada
- dekarbonizaciju sustava grijanja i hlađenja u zgradama
- integraciju energije iz obnovljivih izvora
- pristup mobilnosti i prijevozu s nultom i niskom stopom emisija
- pružiti potporu ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima i korisnicima usluga prijevoza privremenom izravnom potporom dohotku
Europski okvir za održive zgrade - Level(s) (European framework for sustainable buildings)
Alat za izvještavanje i analizu razine održivosti zgrada u kontekstu kružnog gospodarstva koji pruža jedinstven zajednički jezik za sve procese obnova zgrada unutar inicijativa za održivost Europske unije.
Osnovni Level(s) indikatori održivosti su:
- emisije ugljičnog dioksida tijekom životnog ciklusa zgrade
- učinkovito korištenje građevinskog materijala i njegove cirkularnosti
- učinkovito korištenje vode
- razina zdravih i ugodnih prostora
- razina prilagodljivosti i otpornosti
- optimizirani trošak u životnom ciklusu
Novi Europski Bauhaus (New European Bauhaus - NEB)
Inicijativa i drugačiji pristup prema ispunjavanju Europskog zelenog plana putem stvaranja ‘’lijepih, održivih i uključivih prostora, proizvoda i životnih stilova’’. Novi Europski Bauhaus želi pokrenuti zelenu tranziciju u brojnim sektorima, među kojima je i građevinski, a cilj je omogućiti svim građanima EU pristup robama koje su cirkularne i koje nemaju značajan ugljični otisak te podržavaju obnovu prirode i čuvaju bioraznolikost. Kako bi ovo postigla, Komisija gradi pokret zainteresiranih građana i organizacija, kombinira relevantne EU inicijative i predlaže nove korake i mogućnosti financiranja, neka od kojih obuhvaćaju:
- stvaranje tzv. NEB Labosa koji će na terenu stvarati uvjete za provođenje Novog Europskog Bauhausa, stvarajući uvjete za zelenu tranziciju te nove alate, okvire, preporuke politika i sl. Zadatak NEB Labosa je osigurati koheziju projekata i njihovu usklađenost s principima NEB-a. Također, podržavat će razvoj projekata umrežavajući zajednicu uključenih dionika s institucijama i usklađujući lokalne projekte s europskom i međunarodnom dimenzijom
- davanje temeljnog kapitala za transformativne NEB projekte u državama članicama EU - u razdoblju od 2021. do 2022. predviđeno je 85 milijuna Eura za NEB projekte
- financiranje projekata socijalnog i subvencioniranog stanovanja koji su u skladu s Novim Europskim Bauhausom
Okvirna direktiva o otpadu (Waste Framework Directive - WFD)
Europska Komisija će u 2023. ažurirati Okvirnu direktivu o otpadu s kojom se želi staviti snažniji naglasak na kružno gospodarstvo, tako da će postaviti ciljeve za minimalni povrat materijala i smanjenje otpada, iako se treba tek vidjeti o kojoj razini ambicije se radi.
EU taksonomija (EU taxonomy)
Kako bi se pokrenuo napredak s financijske strane, zakon o uređenoj klasifikaciji održivih investicija (taksonomija) donesen je u lipnju 2020. Taksonomija postavlja razne kriterije u različitim kategorijama s ciljem određivanja koji se financijski proizvodi i investicije mogu deklarirati kao održivi.
U prosincu 2021., Komisija je izdala prvi delegirani akt o održivim aktivnostima za ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene. U kontekstu građevinskog sektora, cilj mu je primijeniti jasno definirane taksonomske kriterije za nove zgrade, zgrade koje se rekonstruiraju i obnavljaju te za stjecanje ili posjedovanje zgrada. Primjenjujući te kriterije, investitori mogu identificirati što je ekološki prihvatljivo te, s druge strane, koje su aktivnosti čije performanse treba poboljšati.
Naposljetku, to će pomoći razvoju niskougljičnog sektora te dekarbonizaciji visokougljičnih sektora, a ubuduće bi se financije i investicije
koje se predstavljaju kao ‘zelene’ trebale opravdati korištenjem taksonomskih kriterija što će pomoći tržištu odrediti koje ekonomske aktivnosti doprinose klimatskim ciljevima.’
EU sustav trgovanja Emisijama (ETS)
Sustav trgovanja emisijama EU-a (ETS) utemeljen je na načelu postavljanja 'gornje granice' ukupnog iznosa stakleničkih plinova koji svake godine mogu emitirati subjekti koji su obuhvaćeni sustavom i kupovine emisijskih dozvola ako se ta granica prijeđe.
Navedena granica se tijekom vremena smanjuje kako bi se došlo do smanjenja emisija. Od uvođenja ETS EU sustava 2005., emisije su smanjene za 42,8 posto u glavnim sektorima koji su obuhvaćeni:
- proizvodnja električne energije i topline
- energetski intenzivne industrijske
Većina smanjenja emisija do sada se dogodila u energetskom sektoru.
U skladu s Fit-to-55 paketom, Europska komisija donijela je i zakonodavni prijedlog izmjene Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova u EU kojim se predlaže uvođenje sustava trgovanja emisijskim jedinicama za sektore zgradarstva i prometa.
Smatra se da bi se primjenom trgovanja emisijama na goriva u sektoru zgrada pridonijelo uvođenju čišćih goriva za grijanje na tržište, skratila razdoblja povrata ulaganja u obnovu i ubrzala zamjena goriva za grijanje i hlađenje u postojećim zgradama. Uz to bi se uvele mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada te uređaja i sustava koji troše energiju kako bi se sveukupne potrebe za energijom također smanjile.
Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.
Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:
POD POKROVITELJSTVOM
PARTNERI PROJEKTA
Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.
MEDIJI
ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.
- NOVI ZAKON
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
- NOVI PROJEKT ZGRADONAČELNIK.HR-A
STANOVANJE PO MJERI - Priuštivo, održivo i stabilno!
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - siječanj/veljača/ožujak 2025.