Grafiti
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
VANDALIZAM

GRAFITI i zašarane zgrade - kako se zaštititi

Šaranje fasada zabranjeno je u svim gradovima i općinama. No u nekima suvlasnici sami moraju platiti čišćenje i zaštitu od grafita, a u nekima im gradovi to sufinanciraju. 

Taman ste 'stavili' novu fasadu ili uselili u novu, tek izgrađenu zgradu ili ste svježe obojili fasadu, i došao je neki klipan i predivnim crnim sprejem ostavio svoj trag?! 

Situacija je to u kojoj su se našli mnogobrojni suvlasnici zgrada diljem Hrvatske. Neki su si zbog toga počupali kosu i pokidali živce, a neki ni ne mare i fasada im je zašarana toliko da se ne vidi ni originalna boja.

Što u tim slučajevima napraviti? Što napraviti kada vašu predivnu fasadu, koja je u vlasništvu svih suvlasnika, neki klipan(ica) zašara i de facto uništi?

KLJUČNO ZA ZNATI

Prvo i osnovno, ZABRANJENO je šaranje i crtanje grafita po fasadama zgrada, bilo privatnih bilo javnih. OSIM u slučaju kada suvlasnici višestambene zgrade daju dozvolu za to, no to zakonski nije definirano jer nije jasno kojom većinom se takva dozvola daje - natpolovičnom ili 100 posto. 

Važno je znati da nekoliko institucija u Hrvatskoj propisuje pravila igre, odnosno sankcije u slučaju šaranja i crtanja grafita po zgradama. Ključno je to da nekoliko zakona i odredbi regulira ovu temu:

Svaka jedinica lokalne samouprave u svojim odlukama o komunalnom redu propisuje kazne i sankcije te opća pravila ponašanja u ovome segmentu, a isto tako razna ministarstva propisuju isto to. Kontaktirali smo ih sve. 

Ministarstvo kulture i medija

Obratili smo se Ministarstvu kulture i medija koje nam je reklo da je postupanje u slučajevima nelegalnih grafita na fasadama u nadležnosti lokalnih samouprava i njihovih komunalnih odjela. Ministarstvo kulture i medija izdalo je Opće konzervatorske smjernice za upravljanje javnim prostorom kulturno-povijesnih cjelina gradskih obilježja, s obzirom na to da je u Republici Hrvatskoj vrednovano i zaštićeno oko 200 povijesnih gradskih jezgri, odnosno kulturno-povijesnih cjelina gradskih obilježja. Jedan od ključnih utjecaja na zaštitu vrijednosti i ambijenta povijesne jezgre, na njezino funkcioniranje i kvalitetu stanovanja, predstavlja način upravljanja javnim prostorom reguliran Zakonom o komunalnom gospodarstvu. 

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi Odluku o komunalnom redu kojom se u svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju propisuje:

  • uređenje naselja - koje obuhvaća uređenje pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene
  • određivanje uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen-ploča na građevinama i druge urbane opreme te klimatizacijskih uređaja, dimovodnih, zajedničkih antenskih sustava i drugih uređaja na tim zgradama koji se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta
  • način uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje
  • građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na tim površinama
  • uvjete korištenja javnih parkirališta, javnih garaža, nerazvrstanih cesta i drugih površina javne namjene za parkiranje vozila
  • održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda s tih površina

Propisano je također da poslove provedbe Odluke o komunalnom redu obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave određeno općim aktom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o ustroju upravnih tijela (upravno tijelo), dok poslove nadzora koje na temelju Zakona obavlja upravno tijelo provode komunalni redari koji su službenici tog tijela.

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP)

Iz MUP-a nam kažu da su pojavni oblici ispisivanja grafita i sličnih natpisa na stambenim i drugim građevinama te uređajima javne namjene, kao i posljedično sankcioniranje počinitelja, uređeni propisima kojima se propisuje komunalni red u jedinicama lokalne (i regionalne) samouprave.

Navedenim je propisima, osim eventualnih sankcija, propisana i nadležnost nadzora nad provedbom odredbi, kao i obveze postupanja po nalogu ovlaštenog komunalnog djelatnika za subjekte na koje se propis odnosi – pravne osobe ili fizičke osobe, što može uključivati i vlasnike objekata.

Ističu da treba razlikovati:

  • čin ispisivanja grafita na građevinama ili uređajima javne namjene, u smislu nagrđivanja ili oštećivanja objekta
  • ispisani sadržaj poruke ili grafita

Ako je zaprimila dojavu o ispisivanju, iscrtavanju ili uočavanju grafita, ovisno o konkretno utvrđenom činjeničnom stanju na mjestu ispisivanja ili iscrtavanja grafita, policija će provesti kriminalističko istraživanje s ciljem prikupljanja obavijesti o osnovama sumnje na počinjenje kaznenog djela ili prekršaja i u skladu s time podnijeti odgovarajuće prijave nadležnim tijelima.

Ministarstvo pravosuđa i uprave 

Kaznenim zakonom u članku 235. propisano je kazneno djelo oštećenja tuđe stvari.

Stavkom 2. navedenog kaznenog djela propisano je:

  • kažnjavanje onoga tko crtežima ili natpisima neovlašteno mijenja izgled zidova, motornih vozila ili drugih površina. Počinitelj mora postupati s namjerom, a izgled zidova, motornih vozila ili drugih površina, mijenjati neovlašteno.
  • za temeljni oblik ovog kaznenog djela propisana je kazna zatvora do dvije godine.

U stavku 3. istoga članka propisuje se:

  • kvalificirani, teži oblik počinjenja od prethodno opisanog - naime, kvalificirano obilježje djela će počinitelj ostvariti kada iz niskih pobuda crtežima ili natpisima neovlašteno mijenja izgled zidova, motornih vozila ili drugih površina ili kada počinjenjem opisanog kaznenog djela prouzroči znatnu štetu, odnosno onu štetu koja prelazi 60.000 kuna (čl. 235. stavak 3. Kaznenog zakona).
  • za ovaj oblik počinjenja zapriječena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ova kaznena djela progone se po službenoj dužnosti, a ovlašteni tužitelj je državno odvjetništvo.

Ako je počinitelj ovih kaznenih djela osuđen na uvjetnu ili djelomično uvjetnu osudu, sud mu može naložiti da u određenom roku popravi štetu prouzročenu kaznenim djelom (čl. 62. st. 1 t.1. Kaznenog zakona).

Članak 86. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da u poslove redovite uprave cijelom nekretninom, između ostalog, pripada i redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i građevne promjene nužne radi održavanja.

Člankom 2. Uredbe o održavanju zgrada, određeno je da sredstva zajedničke pričuve suvlasnici zgrade koriste prema godišnjem odnosno višegodišnjem programu osobito za pokriće troškova:

  • redovitog održavanja i poboljšavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade
  • hitnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade
  • nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade
  • osiguranja zgrade kod osiguravajućeg društva
  • zamjene postojećih i ugradnje novih zajedničkih dijelova i uređaja zgrade
  • otplate zajma za financiranje troškova održavanja i poboljšavanja zgrade 
  • poslovanja upravitelja zgrade

Također je određeno da upravitelj raspolaže sredstvima zajedničke pričuve i to pod uvjetima i u granicama utvrđenim ugovorom, kojeg upravitelj sklapa sa suvlasnicima.

Člankom 3. Uredbe o održavanju zgrada, između ostalog, je određeno da se pročelja zgrade, uključivo prozore i vrata, smatraju zajedničkim dijelovima zgrade.

Iz navedenoga proizlazi da su suvlasnici zgrade dužni održavati pročelje zgrade, a eventualne naknade štete mogu se sudskim putem zatražiti od počinitelja navedenih djela.

Također se napominje da je Zakonom o komunalnom gospodarstvu, člankom 104. stavkom 1. podstavkom 1. propisano da:

  • u svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom redu kojom se propisuje uređenje naselja koje, između ostalog, obuhvaća i uređenje pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene 

PRAVILA IGRE U GRADOVIMA

Zagreb

Problematika vezana za grafite propisana je:

Tako je člankom 6. Odluke o komunalnom redu propisano:

  • Vanjski dijelovi zgrade moraju biti održavani i uredni. Vlasnik, korisnik odnosno upravitelj zgrade dužan je neodržavane i neuredne vanjske dijelove zgrade obnoviti i održavati tako da se obnovljeni dijelovi zgrade uklapaju u cjeloviti izgled zgrade.
  • Zabranjeno je djelomično uređivanje i bojenje pročelja višestambenih zgrada, osim u slučaju kad višestambena zgrada ima više zasebnih ulaza, kada je dopušteno uređivanje pročelja dijela zgrade koji pripada jednom ulazu.
  • Zabranjeno je pisati grafite, poruke i slično te na drugi način oštećivati vanjske dijelove zgrade. Ako vanjski dijelovi zgrade nisu održavani i uredni, komunalni redar rješenjem će naložiti vlasniku, korisniku ili upravitelju zgrade otklanjanje uočenih nedostataka

Za kršenje navedene odredbe propisane su kazne, i to:

  • za pravne osobe u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 1.000 do 2.000 kuna
  • za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u iznosu od 3.000 do 5.000 kuna
  • za fizičku osobu u iznosu od 1.000 do 2.000 kuna

Temeljem Odluke o komunalnom redu komunalni redari, u okvirima svakodnevnog rada, kontinuirano provode kontrole devastacije objekata grafitima te se pritom interventno uklanjaju grafiti uvredljivog i neprimjerenog sadržaja koji svojim izgledom ili tekstom narušavaju izgled grada, kao i oni koji su ispisani na spomenicima, skulpturama i ostalim objektima od važnosti za izgled grada.

U slučaju utvrđivanja neovlaštenog grafitiranja neodgodivo se pokreću postupci s ciljem njihova uklanjanja sukladno odredbama Odluke o komunalnom redu.

S obzirom na kompleksnost problema sa svime je upoznata i Policijska uprava Zagrebačka, od kojih je zatražena pomoć u utvrđivanju identiteta prekršitelja kako bi komunalno redarstvo protiv poznatih prekršitelja moglo nastaviti daljnje vođenje postupaka.

Grad Zagreb temeljem Odluke o zaštiti objekata od grafita sufinancira zaštitu vanjskih dijelova objekata koji su neposredno dostupni s javne površine, i to :

  • 80 posto troškova za uklanjanje grafita, najviše do 88 kn/m2 s PDV-om
  • 60 posto troškova za nanošenje zaštitnog antigrafitnog premaza, najviše do 41 kn/m2 s PDV-om
  • 80 posto troškova za nabavu kamera i tehničkog uređaja za nadzor uličnog pročelja, najviše do 5.500 kn s PDV-om
  • 60 posto troškova za nabavu kamera i tehničkog uređaja za nadzor ostalih pročelja, najviše do 1.500 kn s PDV-om

Zahtjev za zaštitu vanjskih dijelova objekta od grafita može podnijeti vlasnik objekta, predstavnik suvlasnika ili upravitelj zgrade ako po posebnom propisu zgrada mora imati upravitelja.

Izvođenje radova ugovara vlasnik odnosno suvlasnici putem upravitelja zgrade temeljem godišnjeg programa upravljanja zgradom.

Što se tiče samih murala, člankom 3. Odluke o zaštiti objekata od grafita propisano je da se znakovi, slike, natpisi i drugo mogu ispisivati na vanjskim dijelovima objekta vidljivim s javne površine radi umjetničkog izražavanja (umjetnički grafiti) uz suglasnost vlasnika i uz rješenje koje donosi gradsko upravno tijelo nadležno za komunalne poslove uz prethodno mišljenje povjerenstva što ga osniva i imenuje gradonačelnik i suglasnost gradskog upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako objekt ima svojstvo zaštićenog kulturnog dobra ili se nalazi na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili zaštićenih dijelova prirode.

Nadalje, Grad Zagreb sufinancirat će uklanjanje grafita u 100-postotnom iznosu na području Povijesno urbane cjeline zone zaštite A i dijela zone zaštite B. 

Ako se objekt nalazi na području Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba, može na prijedlog Povjerenstva (koje će analizirati stanje) financirati 100 posto troškova za uklanjanje grafita:

  • najviše do 88,00 kn/m2 s PDV-om i 100 posto troškova za nanošenje zaštitnog antigrafitnog premaza, a najviše do 41,00 kn/m2 s PDV-om, na svim vanjskim dijelovima objekta koji su neposredno dostupni s javne površine.

Split

U Odluci o komunalnom redu stoji: 

Članak 5.

  • (1) Vlasnici ili korisnici ili posjednici dužni su pročelja zgrada i objekata držati u urednom stanju.
  • (2) Zabranjeno je oštećivati, prljati, ispisivati, crtati grafite, lijepiti plakate ili na drugi način nagrđivati pročelja zgrada i objekata.
  • (3) Posuda s cvijećem iznad površine javne namjene mora biti postavljena i osigurana tako da se spriječi pad posude te izlijevanje vode.
  • (4) Iznimno od stavka 2. ovog članka, grafiti se mogu crtati na mjestima u skladu s odlukom koju donosi gradonačelnik.

NOVČANE KAZNE

Članak 90.

(1) Fizičke i pravne osobe kaznit će se novčanom kaznom (neke od kazni):

  1. ako postupaju suprotno odredbi članka 5. stavaka 1. i 3. 
    • Vlasnici ili korisnici ili posjednici dužni su pročelja zgrada i objekata držati u urednom stanju
    • Posuda s cvijećem iznad površine javne namjene mora biti postavljena i osigurana tako da se spriječi pad posude te izlijevanje vode
  2. ako postupaju suprotno odredbi članka 15. stavka 3.
    • Zabranjeno je uništavati, oštećivati, šarati, crtati, plakatirati ili na drugi način umanjivati namjenu i funkcionalnost informacijskih ploča
  3. ako postupaju suprotno odredbi članka 27. stavak 2.
    • Vlasnici, suvlasnici ili korisnici zgrada ili objekata dužni su voditi brigu o tome da zgrade i objekti budu propisno obilježeni te oštećene ili išarane kućne brojeve zamijeniti novima.
  4. ako postupaju suprotno odredbi članka 28. stavaka 2. i 3.
    • Zabranjeno je uništavati, oštećivati, šarati, crtati, plakatirati ili na drugi način umanjivati namjenu i funkcionalnost komunalnih objekata, opreme i uređaja u općoj upotrebi.
  5. ako postupaju suprotno odredbi članka 44. stavaka 1., 2. i 4.
    • Stajališta gradskog prometa i taksi stajališta zabranjeno je onečišćavati, po njima crtati, plakatirati ih, zauzimati pokretnim napravama i predmetima.
  6. ako postupaju suprotno odredbi članka 55.
    1. Na površinama javne namjene zabranjeno je spremnike za otpad:
      - oštećivati ili uništavati ili šarati ili crtati po njima

(2) Za prekršaj fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 kuna.

(3) Za prekršaj fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 kuna.

(4) Za prekršaj pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 15.000 kuna.

(5) Za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 2.000 kuna.

Dubrovnik 

Komunalni redari Grada Dubrovnika postupaju u takvim slučajevima (šaranje zgrada grafitima op.ur.) po Odluci o komunalnom redu na području Grada Dubrovnika, a u kojoj je člankom 8., stavkom 10. zabranjeno pisati, crtati, prljati, mehanički oštećivati, uništavati ili na drugi način devastirati vanjske dijelove zgrada, za što je propisana novčana kazna člankom 222. iste Odluke (10.000 kuna za pravnu osobu, 2.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, 5.000 kuna za fizičku osobu obrtnika i 2.000 kuna za fizičku osobu).

Nadalje člankom 6. Odluke o komunalnom redu, propisano je da je vlasnik, korisnik, odnosno upravitelj zgrade dužan neodržavane i neuredne vanjske dijelove zgrade obnoviti i održavati tako da se obnovljeni dijelovi zgrade uklapaju u cjeloviti izgled zgrade.

Slijedom navedenog, komunalni redari provode svoje ovlasti temeljem Zakona, a ovisno o svakom pojedinom slučaju primjenjujući Zakone i Odluke jedinica lokalne samouprave, izriču obavezne prekršajne naloge i rješenja za uklanjanje grafita, odnosno uređenje neodržavanih vanjskih dijelova zgrade.

Pula

Praksa u Puli koju također muči problem grafita je da u prvoj fazi pozivaju upravitelje i/ili vlasnike da uklone grafite s fasade. Uglavnom nakon poziva fasada se očisti.

Problem je da se grafiti često ponovno pojavljuju i tada se ne zna kakva će biti reakcija upravitelja i/ili vlasnika, a zbog troškova.

Rijeka

Nedozvoljeno grafitiranje oblik je vandalizma, odnosno namjernog čina koji uzrokuje oštećenje i/ili uništavanje površine javne namjene i urbane opreme. S ciljem sprečavanja vandalskog ponašanja Grad Rijeka je krajem 2019. godine pokrenuo Akcijski plan za sprječavanje vandalizma i njime su utvrđene mjere i aktivnosti koje se odnose na sprečavanje vandalizma na području grada Rijeke. Akcijskim su planom propisane preventivne mjere odnosno pojačavanje javne rasvjete i postavljanje video nadzora na površini javne namjene gdje je učestala pojava vandalizma, pojačan obilazak mjesnih odbora od strane komunalnih redara i tajnika mjesnih odbora, provedba raznih informativnih i edukacijskih aktivnosti s ciljem ukazivanja na štetnost vandalizma, ustroj i kontinuirano vođenje baze podataka o vandalizmu, na temelju koje će se pratiti dinamika učestalosti pojavljivanja i uklanjanja posljedica vandalizma te planirati buduće aktivnosti, uvođenje obveze premazivanja pročelja koja se obnavljaju uz sufinanciranje iz gradskog proračuna zaštitnim premazom do tri metra visine, uz davanje preporuke suvlasnicima višestambenih zgrada da učine isto.

Što se represivnih mjera tiče, prema Odluci o komunalnom redu zabranjeno je uništavati, oštećivati te šarati po urbanoj opremi i vanjskim dijelovima zgrada ili ih na drugi način prljati i nagrđivati te je propisana novčana kazna u iznosu od 1.000 kuna za fizičku osobu – počinitelja prekršaja. Također, odredbom iz članka 235. Kaznenog zakona propisana je kazna zatvora do dvije godine za onoga tko ošteti, uništi, izobliči ili učini neuporabljivom tuđu stvar, i onoga tko crtežima ili natpisima neovlašteno mijenja izgled zidova, motornih vozila ili drugih površina, a ako počinitelj to učini iz niskih pobuda ili je njime prouzročio znatnu štetu, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Svaka jedinica lokalne samouprave, sukladno odredbi iz članka 104. Zakona o komunalnom gospodarstvu, putem svog predstavničkog tijela donosi odluku o komunalnom redu, u svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju kojom se, između ostalog, propisuje uređenje naselja, koje obuhvaća uređenje pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene. Odluka o komunalnom redu sadrži i prekršajne odredbe, kojima se propisuju sankcije za nepostupanje po njezinim odredbama, a koliko će te kazne biti, isključiva je diskrecijska odluka svake JLS.

  • Odlukom o komunalnom redu Grada Rijeke je zabranjeno crtati i šarati po vanjskim dijelovima zgrade, a za prekršitelje ove odredbe propisana je kazna u visini od 1.000 kuna.

U slučajevima nedozvoljenog grafitiranja na imovini Grada, javnim površinama ili na zgradama komunalnih i trgovačkih društava te ustanova u vlasništvu, Grad organizira interventno uklanjanje grafita u što kraćem roku od prijave ili uočavanja grafita, odnosno u roku od 24 sata od obavijesti policijske uprave. U slučaju utvrđenja počinitelja vandalskog čina uklanjanje štetne posljedice odrađuje se o njegovom trošku.

Komunalno redarstvo odmah po uočavanju štete prouzročene vandalskim činom obavještava o tome nadležnu policijsku upravu kako bi poduzeli mjere u svojoj nadležnosti radi otkrivanja počinitelja.

Vlasnik zgrade može protiv prekršitelja, ako se utvrdi njegov identitet, pokrenuti kazneni postupak zbog namjernog oštećivanja zgrade i istovremeno zahtijevati naknadu štete putem suda. Ako se prekršitelj ne može utvrditi, što je vrlo čest slučaj, vlasnik zgrade na kojoj se nalaze grafiti obvezan je pročelje zgrade sanirati tj. ukloniti grafite.

Dakle, suvlasnici zgrade dužni su izvršiti sanaciju pročelja, odnosno ukloniti grafite te, ako smatraju potrebnim, poduzeti mjere kako se ovakve situacije ne bi ponavljale. To se prije svega odnosi na obavještavanje Policije, radi pronalaska počinitelja, a također poduzimanje mjera zaštite svoje nekretnine, primjerice ograđivanjem zgrade kako bi se time onemogućio pristup potencijalnim počiniteljima, postavljanjem sigurnosne kamere, radi njihovog lakšeg utvrđivanja ili, na koncu, premazivanjem pročelja antigrafitnom bojom, s koje se, u slučaju ponovnog iscrtavanja, grafiti uklanjaju ispiranjem te nema potrebe ponovno ličiti pročelje.

Također, iznimno, u slučaju da se eksplicitne poruke govora mržnje nađu ispisane na zidovima na frekventnim dijelovima centra grada, gradske službe uklonit će grafit bez obzira na to u čijem je zgrada vlasništvu.

Suvlasnike se ne sankcionira indirektno za taj vandalski čin, već je odlukom propisano da vanjski dijelovi zgrade (pročelje, balkon, terasa, lođa, ulazna vrata, prozori, prozorski otvori, žljebovi i drugi vanjski uređaji i oprema) moraju biti uredni i čisti, stoga se očekuje od njih, da ako ne uspiju utvrditi počinitelja koji je zaprljao te vanjske dijelove i od njega se ne namire za počinjenu štetu, to ipak učine samostalno. Naravno, suvlasnicima se ostavlja razuman rok da riješe nastalu situaciju.

Kada se radi o zgradi u kojoj je Grad Rijeka suvlasnik, dakle, ne radi se isključivo o imovini u vlasništvu Grada Rijeke, iz čega bi proizlazila isključiva obveza uklanjanja grafita od strane gradskih službi, već se radi, kako je pojašnjeno, o zgradi u suvlasništvu, među kojim suvlasnicima je i Grad Rijeka, u tom slučaju, potrebno je dogovoriti se na razini svih suvlasnika zgrade oko izvršenja sanacije, odnosno uklanjanja grafita. U praksi to razumijeva uklanjanje grafita iz sredstava zajedničke pričuve.

U slučajevima slikanja umjetničkih murala na zgradu u privatnom vlasništvu, svi suvlasnici moraju dati pristanak.

Vandalizam je izazov s kojim se urbane sredine susreću te Grad Rijeka nastoji putem Akcijskog plana za sprječavanje vandalizma podići svijest i ojačati komunikaciju između građana, gradskih službi i policije kako bi se olakšalo inače teško otkrivanje vandala. Cilj je zajedničkim djelovanjem podići svijest o obvezi čuvanja imovine i dugoročno spriječiti pojavu vandalizma u što spada i nedozvoljeno grafitiranje.

Građani mogu aktivno sudjelovati u suzbijaju vandalizma tako da sve nedozvoljene aktivnosti prijave na besplatni broj telefona Komunalnog redarstva 0800 51 00 ili putem za te slučajeve otvorenu posebnu rubriku web servisa 'Gradsko oko'.

Velika Gorica

Člankom 9. Odluke o komunalnom redu zabranjeno je uništavati pročelja zgrada te po njima šarati, crtati ili ispisivati poruke. Odluku o komunalnom redu člankom 100. provode komunalni redari, dok su prekršajne odredbe definirane člankom 101, 102 i 104. Odluke o komunalnom redu.

Vukovar

U Gradu Vukovaru trenutno je na snazi Odluka o komunalnom redu kojom su određena pravila za postavljanje klima uređaja i drugih uređaja na zgradama.

Temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima čl. 39. svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. Nadalje, sukladno čl. 41. Zakona za poduzimanje poslova koji premašuju okvire redovitog upravljanja, odnosno za poduzimanje izvanrednih poslova potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

Temeljem odredbe čl. 17. Odluke o komunalnom redu, antene, klima uređaje, alarmne sustave, zaštitne tende i drugu opremu vlasnici zgrade dužni su postaviti na vanjske dijelove zgrade i dijelove krovišta, koji nisu okrenuti na javnu površinu. Ako se gore navedeni uređaji postavljaju na vanjske dijelove zgrada i krovišta zgrada koja su uz javne površine ili su vidljiva s javnih površina, dopušteno je samo uz suglasnost upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove.

Temeljem odredbi čl. 121. stavak 1. točke 8. Odluke o komunalnom redu propisana je kazna za prekršaj onoga (pravne ili fizičke osobe) tko bez suglasnosti nadležnog tijela oslikava fasadu u svrhu reklamiranja ili oglašavanja, postavi reklamne ili oglasne panoe, natpise ili reklame, zaštitne tende, klima uređaje i sl. u iznosu od 2.500 kuna (pravna osoba), 800 kuna (odgovorna osoba u pravnoj osobi) i 500 kuna (fizička osoba). 

Nepravilnosti se može prijaviti u Grad Vukovar, Upravni odjel nadležan za komunalne poslove.

Zadar

Grad Zadar je Odlukom o komunalnom redu propisao zabranu šaranja po vanjskim dijelovima zgrade i propisao novčanu za prekršitelje. U Gradu Zadru komunalni redar izdaje Rješenje o uklanjanju grafita u nekom zadanom roku pod prijetnjom izricanja novčane kazne ako se rješenje ne izvrši.

Grad Zadar je propisao Odlukom o komunalnom redu održavanje čistoće i zabranu šaranja po pročeljima zgrada. Istom Odlukom propisane su novčane kazne od 10.000 kuna za pravnu osobu, 5.000 kuna za fizičku osobu-obrtnika i fizičku osobu u iznosu od 1.000 kuna. Komunalni redari postupaju po službenoj dužnosti ako u provedbi nadzora nad određenim područjem uoče kršenje odredbi komunalnog reda te po prijavi nadležnih službi i građana.

Vlasnici nekretnine dužni su voditi brigu o vanjskom izgledu i čistoći pročelja zgrada te u slučaju uklanjanja grafita najčešće podmiruju troškove iz zajedničkih sredstava kao što je pričuva.

KAKO RIJEŠITI PROBLEM?

Odluka suvlasnika

Za čišćenje grafita s fasade i stavljanje premaza potrebna je odluka suvlasnika. Prema jednom mišljenju Ministarstva pravosuđa iz 2017. godine kojeg je zatražio jedan upravitelj (posjedujemo to mišljenje, op.ur.) stoji da su pravila igre definirana člankom 41. (stavci 1. i 2.) te člankom 87. (stavkom 1. i 2.) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Iz toga proizlazi:

  • Uklanjanje grafita i nanošenje antigrafitnog premaza spada u poduzimanje poboljšice zajedničkih dijelova nekretnine te je stoga potreban pristanak svih suvlasnika osim u slučaju ispunjenja pretpostavki iz čl. 87. st. 2. Zakona o vlasništvu kada je potreban pristanak suvlasnika koji zajedno imaju većinu suvlasničkih udjela. 

Članak 87. stavak 2. kaže:

- Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, ipak nije potreban pristanak svih ako suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova odluče da se poboljšica učini, a da će oni sami snositi troškove ili se ti troškovi mogu pokriti iz pričuve, ne ugrožavajući time mogućnost da se iz pričuve podmire potrebe redovitoga održavanja, te ako te poboljšice neće ići suviše na štetu nadglasanih suvlasnika.

 U prijevodu - inače je za čišćenje grafita i nanošenje antigrafitnog premaza potrebna suglasnost SVIH suvlasnika, ALI: 
  •  ako većina suvlasnika odluči to napraviti i sami to platiti iz vlastitog džepa, onda je potrebna natpolovična većina suvlasničkih udjela
  •  ako većina suvlasnika odluči to napraviti, troškovi se MOGU POKRITI IZ PRIČUVE ako se time ne ugrožavaju potrebe redovitog održavanja zgrade 

 

Čišćenje i premaz

Nažalost, nema sustavnog rješenja problema pošaranih fasada. Trenutno se brojni gradovi i suvlasnici zgrada u Hrvatskoj bore s time kako spriječiti da njihova fasada bude vandalizirana. Neke od mjera su prevencija i edukacija, visoke kazne, videonadzor i tako dalje.  Kontaktirali smo tvrtke koje se bave s uklanjanjem grafita i prodajom posebnih premaza koji mogu pomoći.   

- Statistika pokazuje da se oko 60 do 70 posto grafita u svijetu može prebojati, a za ostalih 30 do 40 posto nudimo sredstva za uklanjanje 'World's Best Graffiti Remover'. Odluka je na vlasniku zgrade ili površine na kojoj je nacrtan grafit koji način želi - objašnjava Danijel Banić, direktor, Natural Power d.o.o.

Kaže da Zaštitni premaz Graffiti Coating kojeg oni nude omogućava lakše uklanjanje novih grafita, odnosno da ih se može jednostavno oprati vodom. Ujedno štiti i od vlage i morske soli. Traje sedam do deset godina, ali ako se jednom ispere grafit onda se treba ponovo nanijeti premaz. Znači, uglavnom služi za zaštitu od vlage i olakšava uklanjanje grafita.

Ivona Odorčić iz tvrtke Valigo d.o.o. objašnjava da postoji opcija prefarbavanja grafita, tako da se nanese temeljna boja i dva premaza fasadne boje.

- Ovisno o vrsti grafita (vrsti boje, gustoći ispune) ponekada je potrebno nanijeti i više slojeva premaza do potpunog pokrića grafita. Problem kod ove opcije je da se često ne može 'pogoditi' ista boja fasade pa se uvijek primijeti razlika u nijansi područja koje se prebojalo - ističe Odorčić. 

Postoji i opcija, kaže Odorčić, čišćenja grafita pomoću sredstva za uklanjanje grafita.

Na površinu se nanese ili naprska sredstvo, pusti da djeluje ovisno o uputi proizvođača te se ispere visokotlačnim uređajem. Ako je potrebno ponovi se postupak.

- Primjerice jedna litra našeg sredstva iznosi oko 450 kuna + PDV. Jedna litra dovoljna je za 20 - 40 m2 (ovisno o ispunjenosti bojom). Kod grubih (fasadnih) površina često je potrebno ponoviti postupak, kao i kod kamenih poroznih površina. Isto tako, kod fasadnih površina treba pripaziti na jačinu pritiska uređaja za visokotlačno pranje kako se fasada ne bi oštetila. Zna se dogoditi da se grafit ne može u potpunosti oprati pa ostane lagani obris - napominje Odorčić. 

Primjer uklanjanja grafita s kamene porozne površine 

Na slici lijevo može se vidjeti lagani obris crvene boje, međutim ovdje je bio slučaj zgrade koja je kulturno dobro i pranje visokim pritiskom nije bila opcija već lagano ručno četkanje i ispiranje mlazom vode.

Elma Fazlagić, direktorica tvrtke EcoTherm objašnjava da prebojavanje grafita ne podrazumijeva čišćenje već maskiranje potrebe bojanja pročelja zgrade pri čemu je impregnacija površina neophodna radi budućih iscrtavanja, dok skidanje/pranje grafita s prethodno neimpregniranih površina podrazumijeva njegovo eliminiranje prilagođenim sredstvima, odnosno visokotlačnim parnim uređajem te ostalim specijaliziranim strojevima ovisno o vrsti onečišćenja.

- Pri pripremi površine uklanjanjem/skidanjem koriste se ekološki i neabrazivni proizvodi koji ne oštećuju površinu koja se tretira. Važno je naglasiti da se kod čišćenja površina zgrada koje su povijesno-kulturna dobra koristi kombinacija suhog komprimiranog zraka i sode zbog najmanje abrazivnosti - kaže Fazlagić.

Tehnike uklanjanja grafita na nezaštićenim površinama

Tehnike uklanjanja grafita biraju se prema vrsti grafita i zidova te se kreću od jednostavnog brisanja marker grafita pomoću mekih krpi ili mekih četki do čišćenja vodom (s ili bez deterdženta), s organskim rastvaračima ili sredstvima za otklanjanje boje na bazi alkalija, ili nanošenja izbjeljivača za uklanjanje bojenih grafita. U nekim situacijama, to znači korištenje i kontroliranih abrazivnih sredstava.

- Zaštitni premaz djeluje kao barijera od prodora boja u spreju te se veže za njih. Mora biti vodoodbojan i paropropustan. Površine zaštićene premazom na koje su nanesene boje u spreju, čiste se visokotlačnim peračem s vrućom vodom temperature oko min. 60 °C do optimalnih 90 °C pri čemu se sva zaprljanja eliminiraju. Premaz se tada oljušti te sa sobom odnese boje u spreju i ostale nečistoće. Bolji efekt se postiže ako se u vodu za pranje doda deterdžent za pranje fasadnih površina - objašnjava Fazlagić. 

S obzirom na to da je glavni sastav antigrafitnih premaza paraffin koji se skida tek s vrućom vodom (min 60-90 stupnjeva), premaz ostaje postojan godinama na svim vremenskim utjecajima te se skida isključivo nakon pranja vrućom vodom. Nije moguće predvidjeti koliko točno, ali sigurno nekoliko godina zadržava svoja svojstva. Fazlagić kaže da je cijena antigrafitnog premaza 50 kn/m2 (PDV uključen), dok je cijena uklanjanja grafita s premaza 125 kn/m2 (PDV uključen). Također, cijena ponovnog postavljanja antigrafitnog premaza nakon čišćenja zbog grafita iznosi 125 kn/m2 - obuhvaća proizvod i ruke majstora (PDV uključen).

Nakon čišćenja površine od novonastalih grafita na prethodno zaštićenoj fasadi potrebno je nanijeti novi sloj zaštitnog premaza.

Dakle, postoji mogućnost zaštite fasada, ona košta i to je činjenica. U idealnom svijetu bi edukacija i visoke kazne bile dovoljan razlog za neuništavanje fasada. No, to je idealni svijet.

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.