KOMUNALNI REDARI - "regulira" ih 34 propisa, a mogu naplaćivati kazne za otpad

Od 1.1.2025. na snagu je stupio novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada stoga ovaj tekst, odnosno dijelovi teksta, možda nisu usklađeni s novom regulativom! Tijekom 2025. godine tekst će biti ažuriran u skladu sa Zakonom.

Dakle, Ustavni je sud zabranio djelatniku "lokalne čistoće" da propiše kaznu svim suvlasnicima u jednoj zgradi, ako se ne može utvrditi tko je bacio krivo smeće u krivu kantu. 

Zakon o gospodarenju otpadom predviđao je kolektivno novčano kažnjavanje korisnika koji koriste zajednički kontejner u slučaju da je jedan od njih, neidentificiran, u kontejner ubacio nešto čemu tamo nije mjesto. Ova je odredba Zakona poništena, tako da novčanu kaznu može dobiti samo stvarni prekršitelj (ako je identificiran).

Ako u zajedničkom kontejneru ima otpada koji tamo ne spada, "smetlar" može ostaviti neispražnjen kontejner kako bi korisnici dobili priliku sami ustanoviti "onečišćivača" u svojim redovima. Može i upozoriti stanare na nepropisno ponašanje nekoga od njih.

Kazne se i dalje mogu pisati, i to na nekoliko načina:

• davatelj javne usluge (lokalna "čistoća") može ugovornu kaznu obračunati samo korisniku koji ima vlastiti spremnik za otpad
• komunalni redar po Zakonu o gospodarenju otpadom (ZGO) može kazniti fizičku osobu – građanina (ne i obrt ili trgovačko društvo) za postupanje s glomaznim ili građevinskim otpadom, te odvojeno sakupljenim frakcijama otpada,
• komunalni redar po istom zakonu može kazniti i fizičke osobe – građane, i obrte i trgovačka društva za postupanje s miješanim komunalnim otpadom,
• komunalni redar može bez ikakve diskriminacije kazniti bilo kojeg prekršitelja na temelju Odluke o komunalnom redu Grada donesene sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu

Podsjećamo da, sukladno članku 64. stavku 6. Zakona o gospodarenju otpadom javna usluga NIJE komunalna djelatnost.

Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske od 14. studenoga 2023. 

Za dodatno pojašnjenje smo pitali Sonju Polonijo, savjetnice za razvoj Eko-Murvice iz Crikvenice te savjetnice Udruge gradova.

- Zakoni i podzakonski akti sve više odgovornosti i poslova nadzora na lokalnoj razini prebacuju na komunalne redare. Ovo je i logično s obzirom na to da su prisutni na terenu gdje se eventualni problemi i ustanovljavaju. Osnovni zadatak komunalnih redara je da, kroz postizanje i održavanje komunalnog reda, zaštite i unaprjeđuju stanje okoliša u jedinicama lokalne samouprave (JLS).

Tko je komunalni redar?

Definiramo li komunalni red kao javni interes, ozračje u kojem se prihvatljivo stanje u prostoru postiže ulaganjem najmanjeg mogućeg iznosa proračunskog novca, dolazimo do toga da uloga komunalnih redara nije samo represivna, već na terenu djeluju preventivno i svojim postupanjem i nerijetko educiraju građane pravilima poželjnog ponašanja.

Pored polaganja obveznog državnog stručnog ispita, komunalni redari stručnu edukaciju imaju samo na Policijskoj akademiji za obavljanje poslova prometnog redara. Komunalni redar u praksi je najčešće osoba sa srednjom stručnom spremom koja treba postupati po mnoštvu zakona i podzakonskih akata (po nekima i izravno) te u domeni svojih ovlasti nadzirati primjenu akata jedinica lokalne samouprave. Radi se o vrlo složenom poslu koji zahtijeva dubinsko razumijevanje propisa i komunikacijske vještine.

Iz tog razloga Udruga gradova u RH već pet godina održava dobro posjećene regionalne edukacije komunalnih redara. Odaziv je daleko veći od očekivanog jer sve više gradova i općina shvaća važnost komunalnog redarstva za funkcioniranje JLS, a i zapošljava se sve više novih ljudi.

Korisnik javne usluge

Korisnik javne usluge je vlasnik nekretnine ili njenog posebnog dijela, ili posjednik nekretnine ili njenog posebnog dijela ili stvarni korisnik nekretnine, stoji u ZGO-u, u članku 70. stavku 1. Dakle, u višestambenim zgradama svaki stanar je korisnik. Davatelj javne usluge ne šalje račun na zgradu, koja bi možda jednoga dana imala pravnu osobnost, pa bi se račun dijelio na stanove kao u Sloveniji. 

Javna usluga obuhvaća miješani otpad svih kategorija, a odvojeno sakupljene korisne frakcije samo od kategorije kućanstvo. Dakle, nad papirom, plastikom i sl. kategorije nekućanstva - ništa! To ima status proizvodnog otpada i sakupljaju ga "ovlaštenici" koji bildaju stopu odvojenog sakupljanja državi (2021. 43 %), a ne JLS (2021. javna usluga 23 %, izvor podaci PGO RH, NN 84/23.).

Dakle, obrt ili firma će reći da to radi čega ih se želi kazniti nije miješani otpad, nego je "proizvodni", komunalni redar niti je stručan, niti ovlašten za karakterizirati otpad na licu mjesta - sud će odbaciti predmet radi nenadležnosti komunalnog redara. Točno, ako je prijavljen Pero, a bacila njegova supruga, ili barem tako kaže - predmet se opet odbacuje.

Javna usluga NIJE komunalna djelatnost

Ni ustavni suci ne znaju da otpad nije komunalna djelatnost, a u ZGO-u to lijepo piše. Ugovornu kaznu piše "smetlar" (davatelj javne usluge), a ne komunalni redar, kazna komunalnog redara je nešto drugo. Zakon ih razlikuje, ali u praksi očito ima nedoumica. Dakle, ova Odluka Usuda je zabranila davatelju javne usluge da za zajednički spremnik izdaje ugovornu kaznu ako točno ne ustanovi koji je korisnik javne usluge od svih koji kantu koriste napravio nered. Ova se Odluka ne odnosi na komunalne redare, ali nered s otpadom komunalni redari mogu također kažnjavati.

Regulativa komunalnog redara

Komunalni redar ne postupa samo po Zakonu o komunalnom gospodarstvu (ustvari Odluci o komunalnom redu koja se donosi po ZKG), nego po mnoštvu drugih propisa:

1. Zakon o komunalnom gospodarstvu
2. Zakon o gospodarenju otpadom 
3. Zakon o zaštiti od buke 
4. Zakon o građevinskoj inspekciji
• Smjernice 
• Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju 
• Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima
5. Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja
• Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima 
• Pravilnik o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete 
• Pravilnik o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša 
6. Zakon o zaštiti životinja 
7. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu 
8. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti 
9. Zakon o sigurnosti prometa na cestama 
10. Zakon o cestama 
11. Zakon o poljoprivrednom zemljištu
• Pravilnik o agrotehničkim mjerama 
12. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama 

Odluke gradova (JLS) po kojima postupa komunalni redar:

1. Odluka o komunalnom redu
2. Odluka o sprječavanju odbacivanja otpada (čl.113. ZGO)
3. Odluka o načinu pružanja javne usluge (čl.66. ZGO)
4. Odluka o dimnjačarskoj službi
5. Odluka o ugostiteljskoj djelatnosti
6. Odluka o uređenju prometa
7. Odluka o nerazvrstanim cestama
8. Odluka o autotaksi prijevozu
9. Odluka o držanju i postupanju sa psima i mačkama, o načinu postupanja s neupisanim psima te napuštenim i izgubljenim životinjama
10. Odluka o agrotehničkim mjerama
11. Plan rasvjete, Akcijski plan rasvjete
12. Odluka o redu na pomorskom dobru

Postupovni propisi:

• Prekršajni zakon 
• Zakon o općem upravnom postupku 
• Ovršni zakon 

Drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr-u uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!